DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1899 str. 32     <-- 32 -->        PDF

— 422 —


Siska exportira se nešto košarackih šiba u Englezku. Jedino
našoj nehajnosti pripisati je nemar, dapače prezir te kulture,
kojoj je kod nas otvoreno široko i rodno polje.


Košaračtvo je u Hrvatskoj kućni obrt. Pravi se većinom
prosta roba, dočim se fina gotova roba uvozi. Ima već više
15 godina, što se po raznima krajevima obdržavaju košarački
tečaji, koje narod rado posjećuje. Najviše se bavi košaračtvom
sirotinja hrvatskog Zagorja.


Kako je znao i mogao pokojni načelnik J. A. Krache
svoju obćinu Prummern u visokokulturnoj Njemačkoj sa kulturom
košaračke robe usrećiti, tako pokušajmo i mi, da si pomognemo,
kako se pomoći dade.


Početniku u toj kulturi ne mogu dosta preporučiti djelo:
«Lehrbucli der Korbweidenkultur von J. A. Krache», koje je
dostiglo pet izdanja, a stoji 3 for. a. vr. M. Dr...


Kojih se načela treba držati kod pošumljivanja
pjeskulja?


u našoj domovini nema toli ogromnih površina živoga
pieska (Flugsand), koji bi grozio propašću susjednom kulturnom
tlu, pa se toga kod nas nije toliko pažnje posvetilo onom
piesku, što ga imamo i koji se nalazi u većim kompleksima u
Podravini; kao dihivijalni piesak nuz Dravu od Gjurgjevca do
kose «Bilo» i medje Slavonije ; a u Liki od Bunića do Udbine
pod imenom «pržina».


Podravski piesak nije svuda najlošije vrsti, negdje je vezan,
te se sije heljda, zasadjeni su vinogradi, a šumski predjeli pošumljeni
borom. Dobar dio tih pjeskulja, i to baš najlošije, steru
se izmedju Drave i Gjurgjevca. Tu imade živoga pieska u podpunom
smislu rieči; tu leži nekoliko stotina rali utaman, dapače
ubitačno po susjedno kulturno tlo. Ovdje si je naša kr.
zem. vlada odabrala oštrac, na kome je pokušala svoju požrt