DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1899 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 420 — ogriev rabi. Riedko kada upotriebljuje se kora kao vezivo. Za strojenje, ili za proizvadjanje salicila, kod nas ne će se trebati. Na 100 kg. suhe šibe odpada 72 kg. na drvo, a 28 na koru. Mjenbeno gospodarstvo u vrbiku. Preporuća se vrbik izmjenice pustiti, da izrastu u njemu debele šibe vijače. Spomenusmo jur, da se uslied toga ojača panj. Za uzgoj kolja i vijaea ne valjaju spororastude vrsti S. viminalis i S. purpurea. Ovakova kultura može se proredjivati. Pri tom dobivaju se liepe jače šibe. Cisti uzgoj vi jača, (Bandstockbetrieb). U tu svrhu sadimo brzorastude vrsti bastarde od S. caprea, dasyclados, longifolia i cinerea; najbolja je pako S. caprea viminalis. Za suho tlo preporuča se S. caspica, koja daje dobre obruče. Ovakova kultura sadi se nješto redje nego košaračka vrba. Prve godine odrežu se sve mladice, druge godine ostave se 1—2 najljepše mladice, ostale se odtrgnu. Vijače rabe za pletenje koševa, za stalke, pleteno pokućtvo, držala itd. To je često dosta tražena roba. Vrbovi kolos jeo i. Kako se ovi sade, spomenusmo kod sadjenja vrbe. Obhodnja u kolosjeku traje 5—6 godina. Ova kultura razširena je u vinorodnim krajevima Njemačke. Tamo dapače impregniraju vrbove kolce. Za naše prilike, gdje imamo svagdje na sjevernoj strani iza vinograda hrastov ili kestenov kolosjek ne imaju vrbovi kolosjeci prave vriednosti. Vrbici sade se obično u nizini, pak se mora kolje često daleko u vinograd voziti, što se ne izpladuje. Vrba za vezivo. Gotovo pod svakim vinogradom nalazimo od S. aurita po više stabala. Tanke šibice ove vrberabe za vezanje loze. Umetnuta kultura. Gdjegdje sade u vrbik vode ili topole, što ne valja za naše prilike, jer se kod uas vrbik ne sadi na najboljem zemljištu. Košaračka vrba u šumi. Mladi hrastidi dobro uspjevaju u zaklonu medju redovima od vrbe. Vrba daje ved u prvoj |