DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1899 str. 30     <-- 30 -->        PDF

— 420 —


ogriev rabi. Riedko kada upotriebljuje se kora kao vezivo. Za
strojenje, ili za proizvadjanje salicila, kod nas ne će se trebati.
Na 100 kg. suhe šibe odpada 72 kg. na drvo, a 28 na koru.


Mjenbeno gospodarstvo u vrbiku. Preporuća se
vrbik izmjenice pustiti, da izrastu u njemu debele šibe vijače.
Spomenusmo jur, da se uslied toga ojača panj. Za uzgoj kolja
i vijaea ne valjaju spororastude vrsti S. viminalis i S. purpurea.
Ovakova kultura može se proredjivati. Pri tom dobivaju se liepe
jače šibe.


Cisti uzgoj vi jača, (Bandstockbetrieb). U tu svrhu sadimo
brzorastude vrsti bastarde od S. caprea, dasyclados, longifolia
i cinerea; najbolja je pako S. caprea viminalis. Za suho
tlo preporuča se S. caspica, koja daje dobre obruče. Ovakova
kultura sadi se nješto redje nego košaračka vrba. Prve godine
odrežu se sve mladice, druge godine ostave se 1—2 najljepše
mladice, ostale se odtrgnu. Vijače rabe za pletenje koševa, za
stalke, pleteno pokućtvo, držala itd. To je često dosta tražena
roba.


Vrbovi kolos jeo i. Kako se ovi sade, spomenusmo kod
sadjenja vrbe. Obhodnja u kolosjeku traje 5—6 godina. Ova
kultura razširena je u vinorodnim krajevima Njemačke. Tamo
dapače impregniraju vrbove kolce.


Za naše prilike, gdje imamo svagdje na sjevernoj strani
iza vinograda hrastov ili kestenov kolosjek ne imaju vrbovi
kolosjeci prave vriednosti.


Vrbici sade se obično u nizini, pak se mora kolje često
daleko u vinograd voziti, što se ne izpladuje.


Vrba za vezivo. Gotovo pod svakim vinogradom nalazimo
od S. aurita po više stabala. Tanke šibice ove vrberabe
za vezanje loze.


Umetnuta kultura. Gdjegdje sade u vrbik vode ili
topole, što ne valja za naše prilike, jer se kod uas vrbik ne
sadi na najboljem zemljištu.


Košaračka vrba u šumi. Mladi hrastidi dobro uspjevaju
u zaklonu medju redovima od vrbe. Vrba daje ved u prvoj