DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1899 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 382 — šenje šum. požara biti u ovakom pogledu osjegurano. — Glede II. pitauja spomenuti nam je za razjašnjenje istoga, da su se u novije vrieme stale mnoge šume u području navlastito kemijskih tvornica sušiti, i mnoge ve(5 sasvim propale; druge opet tako silno uslied dima u prirastu zaostaju, da im prirast i od više godina nije tolik, kolik bi im bio u jednoj godini u normalnih odnošajih. Te štete obdenito su najveće u Njemačkoj, gdje se kemijska industrija u zadnje vrieme vanredno digla, i gdje su se vec njemački šumarski stručnjaci opetovano tim pitanjem bavili, razpravljajuć ga u svojih stručnih glasilih i u svojih skupštinah. U našoj monarkiji najveće su do sele te štete u Češkoj, gdje je najveća industrija, nu razmjerno se je manje o tora pisalo i nekako se tomu pitanju, zbog skrbi za industriju, donjekle izbjegavalo. Nu pošto su štete od toga svakim danom sve veće i veće, to se je moralo to pitanje već jednoć ozbiljno pretresivati, jer su po Ceskoj mnoge šume ne samo na stotine već i tisuće rali stale od dima i u njem sadržanih otrovnih plinova silno stradavati. Više stradavaju četinjače od listača, a ponajviše strada od četinjača smreka. Nakon osobito zanimive i živahne razprave, stvorena je povodom toga pitanja sliedeća rezolucija: obzirom na osobitu narodnogospodarstvenu važnost šuma, s obzirom na pogibelji koje šumama priete od dima i plinova, koji se kod mnogih obrtih razvijaju, drži austrijski šum. kongres nuždnim i narodno-gospodarstvenoj vrieduosti šuma odgovarajućim, da se svim ovakovim obrtuim poduzećem naloži, da se imadu poskrbiti za takove naprave, kojima će se ovakovi plinovi kondenzirati i neškodljivimi učiniti; da takova poduzeća, ne budu li se ovakovima napravama služila, ili ako ona u obe´e tečajem svoje proizvodnje nanašaju šumama štete, imadu za takove odgovarati i naknadjivati ih, kao što već sada jamče i željeznička poduzeća. — Obzirom na III. pitanje zaključeno je: da se c. kr. vlada pozove, da čira prije predloži pojedinim saborom zakonsku osnovu, kojimi će se onim, koji puste površine pošumljuju, zajamčiti pogodovnosti gledom plaćanja poreza. Te pogodovnosti da bi bile: da se kod pošumljenja slabog zemljišta, nu koje se je do sele gospodarski kojom drugom vrsti kulture uživalo — za pusto kršje kad se posu mi i onako već obstoji oprost od poreza — navlastito na velikim strminam važnih za odticanje vode, dadu ove pogodnosti: a) kod pretvorbe u visoku šumu, da budu iste do 20 godine posvema proste od poreza; b) od 20—40 godine, da se plaća polovica poreza i to od onog razreda u koji je to zemljište kao šumsk o uvršteno; c) kod pretvorbe u sitnu šumu da traje oprost od poreza do konca prve obhodnje; d) kod pretvorbe u srednju sumu do prve sječe nizkoga drveća. U koliko će se prije ponovnoga pošumljenja tjerati šumsko-poljsko gospodarenje, počimlje oprost od poreza tek onda, kad to gospodarstvo prestane. — Gledom |