DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1899 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 381 — Propisno biljegovane poaade imadu se do 11 sati prije podne kod urnčbenog zapisnika šumarskog ravnateljstva u Zagrebu predati, te se k istini priklopiti ima 5*/o ponudjene svote u ime žaobine. Uvjeti mogu se uvidjeti u vrijeme službenih satova kod više puta spomenutog šumarskog ravnateljstva i kod dotičnih šumarija. Ciena ugljena od drra na bečkom trgu. Polag izvještaja bečke trgovačko-obrtničke komore objelodanjenom u »Oesterr. Forst- u. Jagdzeitung « bila je ciena bukovog ugljena u zadnje vrieme 1´3 for. po hektolitru. ^ Različite viesti I sitnice. Austrijski šumarski kongres. Već smo u jednom ođ prijašnjih brojeva donieli viest, da će se pod konac travnja obdržavati taj kongres u Beču i obećali o tom koju potanju progovoriti. Ovime našem obećanju udovoljujemo. Doista držao je u zakazano vrieme ovaj kongres, kojemu je množtvo austrijskih šumara i mnogih drugih vrlo visokih ličnosti prisustvovalo, svoje sjednice i potanko razpravljao o ovim četirim pitanjima: I. 0 potrebi posebnoga požarnoga rada, jer da obće ustanove šumskoga zakona nisu u tom pogledu dostatne i što da se od zakonodavstva u toj stvari zahtieva? II. Kako da se doskoči velikim štetama od dima, koji izlazi iz dimnjaka mnogih kemijskih tvornica u šumskih predjelih, od kojih mnoge šume, navlastito u Ceskoj, mnogo stradaju? III. Jeli opravdano da se za ponovno pošumljenje pustih površina zatraži oprost od poreza, na koje vriemeikako? IV. Da se zbog zaštite šuma od zareznika, koji sve veće i veće štete u šum ah počinjaju, poprime neka obća sredstva, navlastito ne bi li bilo uputno, da se nastoji, kako bi se internacijonalni zakon za zaštitu ptica izdao? Predsjednikom kongresa izabran je preuzv. g. grof Karlo Buquoy , podpredsjednicima preuzv. g. grof Guido Dubsk j i Ljudevit barun Berg ; perovodjami pako c. kr. šumarski nađsavjetnik A. Rossipa l i šum. savjetik M. Franz ; za drugo sam predsjednik grof B u q u o y ; za treće grof Karlo Hangwitz; a za četvrto nađšumarnik Frejgang. Kongres trajao je više dana, te je nakon svestrane vrlo poučne debate obzirom na I. pitanje stvorena sliedeća rezolucija: vlada se umoljava da izda posebne požarne redove za razne pokrajine, kojim će uspješno ga |
| ŠUMARSKI LIST 7/1899 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 382 — šenje šum. požara biti u ovakom pogledu osjegurano. — Glede II. pitauja spomenuti nam je za razjašnjenje istoga, da su se u novije vrieme stale mnoge šume u području navlastito kemijskih tvornica sušiti, i mnoge ve(5 sasvim propale; druge opet tako silno uslied dima u prirastu zaostaju, da im prirast i od više godina nije tolik, kolik bi im bio u jednoj godini u normalnih odnošajih. Te štete obdenito su najveće u Njemačkoj, gdje se kemijska industrija u zadnje vrieme vanredno digla, i gdje su se vec njemački šumarski stručnjaci opetovano tim pitanjem bavili, razpravljajuć ga u svojih stručnih glasilih i u svojih skupštinah. U našoj monarkiji najveće su do sele te štete u Češkoj, gdje je najveća industrija, nu razmjerno se je manje o tora pisalo i nekako se tomu pitanju, zbog skrbi za industriju, donjekle izbjegavalo. Nu pošto su štete od toga svakim danom sve veće i veće, to se je moralo to pitanje već jednoć ozbiljno pretresivati, jer su po Ceskoj mnoge šume ne samo na stotine već i tisuće rali stale od dima i u njem sadržanih otrovnih plinova silno stradavati. Više stradavaju četinjače od listača, a ponajviše strada od četinjača smreka. Nakon osobito zanimive i živahne razprave, stvorena je povodom toga pitanja sliedeća rezolucija: obzirom na osobitu narodnogospodarstvenu važnost šuma, s obzirom na pogibelji koje šumama priete od dima i plinova, koji se kod mnogih obrtih razvijaju, drži austrijski šum. kongres nuždnim i narodno-gospodarstvenoj vrieduosti šuma odgovarajućim, da se svim ovakovim obrtuim poduzećem naloži, da se imadu poskrbiti za takove naprave, kojima će se ovakovi plinovi kondenzirati i neškodljivimi učiniti; da takova poduzeća, ne budu li se ovakovima napravama služila, ili ako ona u obe´e tečajem svoje proizvodnje nanašaju šumama štete, imadu za takove odgovarati i naknadjivati ih, kao što već sada jamče i željeznička poduzeća. — Obzirom na III. pitanje zaključeno je: da se c. kr. vlada pozove, da čira prije predloži pojedinim saborom zakonsku osnovu, kojimi će se onim, koji puste površine pošumljuju, zajamčiti pogodovnosti gledom plaćanja poreza. Te pogodovnosti da bi bile: da se kod pošumljenja slabog zemljišta, nu koje se je do sele gospodarski kojom drugom vrsti kulture uživalo — za pusto kršje kad se posu mi i onako već obstoji oprost od poreza — navlastito na velikim strminam važnih za odticanje vode, dadu ove pogodnosti: a) kod pretvorbe u visoku šumu, da budu iste do 20 godine posvema proste od poreza; b) od 20—40 godine, da se plaća polovica poreza i to od onog razreda u koji je to zemljište kao šumsk o uvršteno; c) kod pretvorbe u sitnu šumu da traje oprost od poreza do konca prve obhodnje; d) kod pretvorbe u srednju sumu do prve sječe nizkoga drveća. U koliko će se prije ponovnoga pošumljenja tjerati šumsko-poljsko gospodarenje, počimlje oprost od poreza tek onda, kad to gospodarstvo prestane. — Gledom |
| ŠUMARSKI LIST 7/1899 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 383 — na IV. pitanje stvoren je zaključak: pošto se od godine do godine množaju štete od zareznika, kojoj pogibelji jedino mogu pravo ptice predusresti, to je izđaaje internacijonalnog zakona za zaštitu ptica postalo upravo životnim pitanjem za obstanak naših šuma. Stoga bi se visoka vlada imala umoliti, da stupi u dogovor sa susjednimi državami — tu se najviše misli na Italiju i njezine upravo barbarske lovce na ptice pjevice, koji ih svake godine prigodom selenja na stotine tisuća uloVe — i sa svimi na razpoložbu stojećimi sredstvi nastojati, da se prizna velika važnost u medjunarodnog zakona za zaštitu ptica i takav što skorije stvori. Svi su ovi zaključci jednoglasno prihvaćeni. Teleprođaja drra u Bosnoj. Kako su razne trgovačke novine javile, ugovorila je bosansko-hercegovačka zemaljska vlada sa tvrdkom J. Eissler & braća i L. Ortlieb u Monakovu veleprodaju u bosanskih državnih šumah, koja obuhvaća 80 tisuća hektara šume. Na toj površini posjeći će tvrdka tečajem 30 godiaa 29 tisuća hektara, dakle godimice oko tisuću hektara. Da se izgrade nuždne željeznice, davati će ove tvrdke vladi godimice oko 100 tisuća forinti, a osim toga garantira se vladi od strane spomenutih tvrdka čisti prihod od daljnih najmanje 100,000 for. na godinu. Kod toga posla sudjelovati će i bosansko-hercegovačka zemaljska banka nekim postotnim dielom čistoga prihoda koji će dobivati, ali da uza sve to neće nositi nikakovoga gubitka, pa po tom da ne može u nikojem slučaju štetovati. U svrhu ove eksploitacije bosanskih šuma po rečenih tvrdka, da bi se postepeno izgradilo do 100 kilometara željeznice, koja da bi tada bez ikakova tereta prešla u vlastničtvo države. Amerikanska „pitsclipine". Četinjavo drvo, koje se iz Amerike pod imenom »pitschpine« (čitaj pičpajn) u Evropu uvaža, postalo je vrlo obljubljeno, te se navlastito rabi umjesto arišovine i hrastovine osobito kod vodogradjevina, pa je ove vrsti drva u mnogih predjelih Europe donjekle iztisnula. Ne samo u centralnoj Europi, već čak i u naših predjelih počimlje se ovo drvo udomaćivati. Tako su stupovi mosta na Savi kod Brčke takodjer od ovoga drva. Ovo se drvo odlikuje doista osobitom trajnošću i čvrstoćom, nu ne potiče to drvo kako mnogi misle od četinjače poznate pod imenom »pinus rigida«, koja raste u hladnijih predjelih združenih država i koje je drvo dosta slabih tehničkih svojstava, već se u Europi tim imenom nazivaju vriedne vrsti borova, koje rastu u toplih predjelih sjeverne Amerike uz atlanski ocean, navlastito »pinus palustris« i njemu srodne vrsti. RieI)cl0T t, z. „Kreisreelienscliielber". Već smo u zadnjem broju donieli kratku viest o ovom pomagalu, koje je polag svoje konstrukcije zanimivo za svakoga, koji se geodesijom bavi. Poznata firma »braća Fromme« u Beču dala je izraditi tu spravu i uzela na nju |
| ŠUMARSKI LIST 7/1899 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 384 — patent. Za pravo to su dvie sprave t. j . veliki i skuplji »Kreisrechenschieber « kojim se mnoge računske operacije prištede, koje se ne mogu kod većih radnja sa theodolitom mimoići, i mali i jeftiniji »Kreisrechenschieber «, koji nam može služiti samo kod optičkog mjerenja daljinavisina. Obe su ove sprave u br. 21. >Oesterreichische Forst u. Jagdzeitung « slikama predočene i potanje opisane, pa ćemo se i mi u sHedeeem toga opisa držati. Veća sprava pod imenom »logaritmički Univesal-Kreisrechensehieber« sastoji se od dva eoncentriena kotača, koji se oko središta gibati mogu. Na vanjskom rubu unutarnjega kotača nalaze se logaritmi brojeva od 10—100 odnosno od 100—1000, 1000—10000 i t. d. Vanjski kotač podieljen je u smjeru polumjera na pet krugova u kojima se nalaze logaritmi od cos a. Odčitavanja prave se lupom. Ovaj instrumenat može kao pomagalo u ove svrhe služiti: 1. za množitbu brojeva sa dva i tri mjesta kojih se umnožak dobiva točno do na peto mjesto po formuli Z y^ a = log Z + loga. 2. za diobu takovih brojeva po formuli Z : a = log Z — log a. 3. da dobijemo umnožak brojeva Z X sin y. \ Z ^^ cos a., dakle za izračunavanje koordinatnih diferencija, a to je upravo i glavno kod ovoga instrumenta. 4. za izračunavanie —; i sm V. cos y. 5. za izračunavanje Z y^ tg x i Z ^(^ cotg a. „ . , . Z . Z D. za izračunavanie -; i — tg X cotg a 7. za izračunavanje coordinata coordinatne mreže Ya = -—"^^ Xa = s 8. za izračunavanje horizontalne udaljenosti (i?) i razlike visina (li) kod optičkog mjerenja daljina po Reichenbachu polag formule (Cl -J-c) cos^ V. i (Cl + c) —^— Ovaj sada opisani stroj zvan „veliki Kreisrechenschieber«, olabkoćuje u velike izmjere, koje se theođolitom pređuzimlju, jer riešava geometra onog napornog i dugočasnog izračunavanja koordinatnih diferencija kod kojeg se uza svu pomnju lako pogriešiti može, pa to je i potaklo g. inspektora Riebela, ravnatelja tehničkog odjela za agrarne operacije, da taj instrumenat izmislio. Instrumenat može se dobiti kod gore spomenute tvrdke za cienu od 180 for. po komadu u solidnoj kutiji, te mu je pridodan točni naputak kako da se rabi. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1899 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 385 — Pošto je gore spomenuti instrumenat preskup za obćenitu porabu, to je za porabu kod optičnog mjerenja daljina i visina konstruirao Riebel još i t. z. »mali Kreisrecheuscliieber«, koji se kod iste tvrdke — svakom se instrumentu pridaje po jedan točan naputak za porabu — za cienu od 30 for. dobiti može. Ovaj je instrumenat sličan prvomu, samo daleko jednostavniji, jer može služiti samo za izračunavanje data spomenutih gore pod točkom 8. Nov način izkolčenja pravaca kroz šumu. Čitamo pod ovim naslovom u »Fricks-Rundschau« vrlo zgodan člančić o tom, kojega držimo jednom od vrlo zgodnih mjerničkih »finta«, koja može i našim šumarom, bavećim se često u praksi izkolčivanjem prosjeka, vrlo dobro doći, s toga ga u prevodu nepromienjena donosimo. U tom članku pisano je ovo: »Ima više raznih načina, kroz šumu — a da ne vidimo od prve točke i zadnju — kako valja izkolčivati pravac, kao što su krajevi sječina, putevi, prosjeci i t. d. ali svi ti načini pravo ne odgovaraju. Kako se i na papiru liepo čini prosjek izkolčiti pomoćju busole, mjeračeg stola ili teodolita izmedju dvie zadane točke, isto je to tako neugodan i nezahvalan posao, koji stoji i mnogo vremena kad se taj zadatak ima na polju obaviti, a sprečava nas u tom gusto drveće ili neprohodna šikara, steruća se preko brda i dolina. Prvim izkolčenjem nije taj posao još dovršen, jer radilo se ma kako točno, ne ćemo izaći nego na koju pogrešnu točku, koja je često dosta udaljena od prave točke na koju bi izaći morali. Doduše teorija poznaje jednostavan način, kako da se ta pogrieška izpravi i traženi pravac uadje, naime, urisati pogriešni pravac u nacrt, mjereći natrag bacati s tog pogriešnog pravca ordinate, duljinu njihovu na karti izmjeriti, izračunati i u naravi prenieti. Sve to na papiru gladko ide — ali u naravi skopčano je to s mnogobrojnim potežkoćama, jer valja i opet pravce po šikari prosjecati i mjeriti, a konačni rezultat biti će — nekakav grbavi pravac, kojega valja i opet popravljati. Ipak nije svemu tomu nikakav drugi razlog, već što su i nacrti ljudsko djelo u kojih ima kod kuteva sasvim malenih pogriešaka, koje su ipak od velikoga dojma na rezultat. Kod duljih pravaca i najmanja se pogrieška osjeća i biva sve većom i većom, a konačna je razlika izmedju pravca na karti i onoga u naravi dosta velika. Mnogo sigurnije nego li očitavanje kuteva ma i na najtočnijem nacrtu, jest radnja na jedan siguran vidljivi znak, visoki signal, visoko stablo ili što sličnoga. Žalibože nije to svagda moguće; kod većih udaljenosti ili pače kod grbavog terraina nisu takovi znaci u šumi vidljivi, van da imadu visinu tornjeva. Ipak ima jedan jednostavni način stvoriti si takov znak, koji nas za tu svihu podpunoma zadovoljiti može. Ovaj se način sastoji u tome: |
| ŠUMARSKI LIST 7/1899 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 386 — Ima li se od točke A na točku B ravna crta tracirati, stavi se mjernik rano u zoru prije dana ili pred večer već za mraka strojem n. pr. šumskom busolom (sa dalekogledom) ili teodolitom na točku A. Istodobno valja da se pomoćnik mjernika stavi na točku S. Kad mjernik dade znak (žvižđalicom, trubljom ili kod većih daljina hitcevi iz puške), na točki B stavljenom pomoćniku, ima isti puškom naperenom okomito u zrak izbaciti od vremena do vremena rakete kojima je pušku nabio. Pošto se ovakove rakete u sumračju dobro vide, ima ih mjernik vizurom uhvatiti, što će mu doskora za rukom poći jer je i onako u tom smjeru dalekogled već prije naperio. Ako je mjernik iole vještiji, sjegurno će vizurom već treću raketu uhvatiti. Odčitav točno kut prekine radnju ili čeka dok dan svane. Sada treba samo u tom pravcu pravac izkolčivati i moženo biti sjegurni da ćemo pravcem upravo na zadanoj točki izaći. Sad se više ne treba mjernik bojati hoće li na zadanoj točki izaći ili ne, već on sada sjegurno radi, stoga ni ne treba tek bojažljivo pravac po malo prosjecati već može — pravi li prosjek — odmah ga u čitavoj širini prosjeci dati, jer popravljati ne će imati ništa. Ovakove rakete mogu se dobiti u svakoj trgovini sa oružjem a za svaki kalibar puške uz cienu od 6—10 novčića. Ako li je daljina A do B vrlo velika, tad se preporuča uporaba velikih raketa kakove se kod vatrometa rabe, koje se na daleko vide i visoko se u zrak dižu. Da, ne valja kod velike suše i vrućine ovakove rakete u šumi puštati, ni netreba naročito spomenuti. Igra prirode. Pod ovim naslovom donesoše »Nar. Novine« viest iz Korenice, da je tamošnjem postolaru Mati Jurkoviću darovao neki seljanin iz Bunića mladoga nakazuoga zeca, kojega je u svojem polju uhvatio i koji je imao jednu glavu ali dva tiela, jedno mužko a drugo žensko i na svakom dvie zadnje noge i rep. Ovaj je nakazni zec odpremljen profesoru zoologije na zagrebačko sveučilište. Željeznica Zagreb—Samobor. Kako su već opetovano naši domaći dnevnici javili, ozbiljno se radi oko toga, da se što prije izgradi davno već zasnovana vicinalna željeznica Zagreb—Samobor. Isti dnevnici donose i viest, da ima nade, da će ova željeznica još možda 1. listopada o. g. gotova biti. Kako smo čuli od samoga mjernika kojemu je izgradnja ove pruge povjerena, ovo bi se poduzeće dobro rentirati moglo. Već dosadanji promet robe i osoba izmedju Zagreba i Samobora dostaje znatan, a ne ima sumnje, da će se on izgradnjom ove pruge znatno dići. Poduzetnici drže, da će se izgradnjom ove pruge omogućiti ponovno izcrpljivauje starodrevnih i negda vrlo poznatih rudnika u blizini Samobora u mjestu »Sude« zvanom, što bi vanredno djelovalo na blagostanje tamošnjeg gustog pučanstva, koje tvore većinom potomci nekadašnjih rudara — |
| ŠUMARSKI LIST 7/1899 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 387 — negda Niemaca — koji danas na malo zemljišta kukavno žive, a već trideset godina u nadi, da (5e se u ovih rudnicih ponovno raditi početi, gdje bi oni opet lahko našli zarade — kojoj su negda vični bili i volili ju više nego drugu koju vrst rada. Pošto ima u tamošnjih brdina i kamenog ugljena, mogla bi se i izcrpljivanjem ovih ugljenika početi, pa tako bi ova pruga mogla biti od osobite važnosti po napredak ovoga i sa svojih prirodnih cara poznatoga mjesta, koje bi tad doista postati moglo ono, što Samoborci više puta kažu — »predgradje Zagreba«. NOTe pilane. Kako smo iz krugova naših drvotržaca dočuli, kani novo ustrojeno družtvo za promet i izradnju drva, o kojega smo ustrojenju već u zadnjem broju viest donieli, osnovati diljem Hrvatske i Slavonije pet do šest novih pilana. Drago nam je što u obće konstatovati možemo, da je zadnjih godina više parnih, moderno i liepo uredjenih pilana podignuto, pa samo žalimo, da je zbog nestašice surovine već prije koje dvie godine podpunoma obustavila radnju parna pilana u Gradcu kraj Križevaca. Danas je ta pilana porušena, strojevi razprodani i jedva se po nekih preostalih zgrada razabrati može, da je na tom mjestu još prije nekoliko godina stajala moderno uredjena i sa strojevi najnovijih sistema snabdjevena pilana, od koje je izokolno pučanstvo znatnu korist crpilo i koja je čitavu okolicu oživljavala Požar parne pilane. Nedavno se je porodila vatra u novoj pilani, koju je na bivšem dobru g. Dr. Rainera u Brestovcu kraj Požege nedavno podigao g. Diiren. Uspješnoj obrani uspjelo je vatru lokalizovati, tako, da je izgorjela samo strojarnica, a da sama pilana mnogo stradala nije. Ipak će proći više nedjelja, dok se štete nanesene požarom izprave i radnjom u toj pilani opet ođpočne. Komisije za podjelu i ograniživanje šuma u Srbiji obrazovane su kraljevskim ukazom, i to njih 5 na broju. Komisije raditi Će u okruziraa: Podunavskom, Krajinskom, Vranjskom, Rudničkom i Užičkom. U te komisije ušli su pored šumara, mahom predsjednici sudova i veliki činovnici, kao sudije kasacijonalnog suda, a u jednoj je čak i jedan državni savjetnik. Komisije su već odpočele svoj rad. L. Urod Tina u godini 1898. Kako je poznato najviše se dužica za vinske bačve izvoze na zapad i jug, a slieđeći nam brojevi o urodu vina najbolje dokazuju koje zemlje mogu biti najbolji konsumenti za ovakovu robu. U hektolitrima urodilo je vina prošle godine: u Francuskoj 32*/2 milijuna (nešto manje nego god. 1897.); u Italiji Sl´/g mil- (za 5^2 roih više nego lani); u Španiji 24Y4 mil.; u Algiru 5´/^ mil.; u Rumunjskoj 3^10 mil.; u Rusiji 3,120 000 znatno više nego lani.. Vanredno se diže urod vina u Bugarskoj, koja je od 17 mjesta obzirom na urod vina došla na 7 mjesto sa prošlogodišnjom produkcijom od 2,600.000 hektl. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1899 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 388 — Poslie ovih zemlja dolazi množinom svoje proizvodnje Cbile i Portugal. Njemačka imala je prošle godine slabu berbu i zaostala je dobivenom količinom iza Austrije, koja je proizvela 1,300.000 hektl., dočim Ugarska sa Hrvatskom dobila je samo 900.000 hektolitara, jer još sveudilj vinogradi od raznih bolesti kao filoksere, peronospore i oidiuma mnogo stradaju, a mnogi uništeni vinogradi još regenerirani nisu. Još su za proizvodnju vina znamenite sliedeče države od kojih svaka preko 1 miliuna hektolitara godimice proizvadja, a to su: Turska sa Ciprom, Argentina, Peru, Savezne države sjevero-amerikanske. Grčka i Švicarska. Nova mjesta kod državne šumske uprave. Kr. ugar. ministarstvo za poljodjelstvo ustrojilo je kod uprave državnih šuma u Hrvatskoj i Slavoniji 11 novih mjesta šumskih kandidata, na koja su mjesta imenovani stručnjaci, kojih su imena pod osobnimi viesti medju imenovanji u ovom broju lista donesena. Jod kao sredstvo kojim je moći ustanoviti u koje je dolba godine drvo sječeno. Pod ovim naslovom donaša »Weinlaube« sliedeče : Za mnogu uporabu drva od velike je važnosti znati, je li neko drvo zimi ili ljeti sječeno, jer je poznato, da ljeti sječeno drvo nije tako dobro, kao ono zimi sječeno. Vrlo jednostavno sredstvo, kojim je moči to konstatovati je jedna vrsta raztopine joda. To se sredstvo može saznati kod ureda za patentiranje C. Fr. Reichella u Berlinu N. W. 6. Kako je poznato, povuče se sav škrob od listopada do travnja, dakle za vrieme dok vegetacija miruje, u stanice drva u obliku malih kngljica. Posljedica je toga, da je takovo drvo čvršće i nepropustivo, jer škrob u stanicama prieči probijanje tekućine. Toga radi ima se dužica za bačve izradjivati samo od drva zimi sječena, jer kod ljeti sječenog drva, kojem su pore otvorene, tekučina krozanj lako prodire i hlapi. Kako je poznato, jod bojadiše škrob modro. Namaze li se dakle površina drva jodom, pa opazi li se skorim modro-ljubičasta boja, to ima u drvu škroba, što je ujedno dokaz, da je drvo zimi sječeno. Nu imamo li posla sa drvom, koje je ljeti sječeno, to će raztopina joda samo žutu boju drva prouzročiti. Nove usance za trgovinu s drvom. »C. Holz-Zeitung« donose u br. 17. od ove godine osnovu za nove usance u trgovini s drvom tičuče se svih običajnih vrsti robe i za razne vrsti drva a koji je operat predložen bursovnom vieču u Beču, Pragu, Trstu i Budimpešti na daljnje razpravljanje. Ovaj obsežni operat djeli čitavo gradivo u paragrafe i obsiže u cielosti 65 paragrafa. Kad nove usance izadju, preporučujemo nabavu istih svim našim stručnjakom, navlastito svim procjeniteljem šuma. Prodaje se „Euejclopedie der gesammten Forst- und Jagdwi8senscliaften" od Dombrowskoga, koje je djelo uresno vezano i još sasvim novo i dobro uzčuvano, za cienu 45 forinti, dočim je kao novo |