DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1899 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 360 — onaj, kome je povjereno čuvanje šuma. Tužba ova može biti ustmena i pismena. Za tužbe za šumske krivice ne plada se nikakva taksa. Presudu za svaku šumsku krivicu, učinjenu u državnoj šumi, sud šalje ministru narodne privrede. Presude prvostepenili sudova (kotarskih sudova), kojima je krivac osudjen na novčanu kaznu preko 100 dinara, ili na zatvor do 30 dana zaključno, odmah su izvršne. Presude prvostepenih sudova, kojima je krivac osudjen na novčanu kaznu preko 100 dinara ili na zatvor preko 30 dana, podleže razmatranju kasacijonog suda, a presude iztražne policijske vlasti ili općinske, podleže samo razmatranju prvostepenog suda. Žalba protivu presude prvostepenog suda ili iztražne vlasti može se izjaviti u roku od 3 dana, od dana saobštenja presude ili riješenja. Žalba na presudu ili riješenje podnosi se vlasti koja je to izrekla. Policijska, odnosno općinska vlast, dužna je, da izvrši presudu u svemu najdalje za 30 dana od dana prijema; činovnik odnosno općinski častnik, kome je presuda data na izvršenje, ako postupi protivno kaznit će se po čl. 139. zakona šumskog t. j . sa 160 dinara u korist šumskog fonda. Od 1. studena 1894. koga je dana ovaj zakon šumski stupio u život, svi sporovi koji se zateku kod sudova, a tiču se šuma ili šumskog zemljišta, obustavit će se i predati ministarstvu narodne privrede, da ih ono preda komisiji za podelu i ograničavanje šuma na rad i riješenje. Ovo su u kratko glavne odredbe izmijenjene u zakonu šumskom. Preostaje nam još — da prema našem obećanju, a i nizu ovih članaka — objasnimo, zašto je srpsko šumarstvo tako zaostalo zašto prije nije počelo da se razvija, što je uzrok a što su posljedice ovoga zastoja; pa onda, koji su najnuždniji koraci, koje bi trelala srpska država da učini, pa da se sve popravi, i da srpsko šumarstvo bar na kraju devetnajstog vijeka |