DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1899 str. 55     <-- 55 -->        PDF

- 337 —
bečkom trgu od 8.—13. svibnja o. g. slieđeće: tvorci 4"25—4"75 for.,
kune bjelice 12—13 for., kune zlatice 18—22 for., lisice 4"5—5-25 for.,
vidre 12—14 for. po 1 paru (2 kom.).


Različite viesti i sitnice.


Uspjeli državnog izpita za samostalno Todjenje šumskoga
gospodarstva u proljetnom roku g. 1899. Pod predsjedanjem g. šum.
nadzornika kr. zem. vlade I. razreda Roberta Fischbach a kao predsjednika
i gg. Ivana Partaš a profesora šumarstva u kr. gospodarskom
i šumarskom učilištu u Križevcih i Slavoljuba Slapničar a nađšumara
procienitelja križevačke imov. obćine u Belovaru, kao izpitnih povjerenika,
obđržavao se je dne 8. do 16. svibnja t. g. državni izpit za samostalno
vodjenje šumskoga gospodarstva, kojemu su pristupili sliedeći
kandidati: gg. Milan G n j a t o v i c, Rudolf Maraković, Marko S ekulić,
Eduard Deml, Gjuro T e 1 a r, Gjuro M ii 11 e r, Wilim Heck-
n e r, Svetozar Vučkovid i Dušan Popović. Dne 9. i 10. svibnja
obđržavao se je pismeni dio izpita, a ostale dane obdržavan je ustmeni
izpit. Kod pismenoga izpita dobili su kandidati sliedeea pitanja:


Iz sadjenja i gojenja šuma. Opišite ogojna pravila, kojih se
držati valja prigodom pretvorbe visoke bukove šume u mješovitu šumu
sa smjesom od hrasta, bukve i četinjača. Suma leži u prigorju do 400 ra.
nadmorske visine Stojbinska dobrota tla, vrlo je različita?


Iz uporabe šuma i tehnologije. Sto znadete o proizvodnji


t. ZV. volina ili drvne vune i celuloze, ter uporabi drva kod proizvodnje
papira ?
Iz geodazije . Neka šuma, kojoj površina polag katastra mjeri
452 rali, djelomično je izkrčena. Izkrčeno je po prilici oko 100 rali, a
u svemu na tri mjesta. Imadete tu šumu samostalno izmjeriti, a na razpoložbu
vam stoji samo šumska busola i lanac. Opišite na kratko postupak,
kako će te tu izmjeru provesti i kako nacrt sastaviti ?


I z čuvanj a šuma . Koji su glavni kulturno štetni zareznici,
s obzirom na hrastove šume i koja su vam obranbena i zaštitna sredstva
proti istima poznata?


Iz uredjenj a šuma. Jedno susjedno vlastelinstvo (koje doduše
u smislu šum. zakona nije obvezano da polag osnove gospodari) pozvalo
vas je kao vještaka, da uredite gospodarstvo u vlastelinskoj šumi i sastavite
shodnu, uu ne preskupu šumsko-gospodarstvenu osnovu. Svrha je
ta, da se zajamči godišnja potrajnost, ako i ne skroz stroga jednakost
prihoda na drvu. Šuma je visokog uzgoja mješovita hrastova i bukova,
a stanje dobnih razreda prilično povoljno ; površina šume je oko 1000 r.




ŠUMARSKI LIST 6/1899 str. 56     <-- 56 -->        PDF

— 338 —


Odaberite obzirom na gore spomenutu svrhu shodnu methodu uredjenja,
opišite ju u kratko, navlastito spomenite kako će te obaviti geomet.
i toxat. radnje, i iz kojih će dielova čitava osnova sastojati t. j . iz kojih
spisa i nacrta?


Iz računanja vriednosti šuma. Imadete borik star 40 godina,
koji bi se polag gospodarstvene osnove u 70. godini posjekao i dao
prihod od 200 m^ drva n vriednosti od 500 for. Neko željezničko poduzeće
odciepiti će odmah s kraja 3 rali borika. Zemljište vrijedi 50 for.
po rali, toliko vam poduzeće i daje, a ostavlja vam i drvo na razpoložbu,
jer ga netreba. To drvo ste vi prodali, a jer je još mlado, tekar 40 godišnje,
samo za 130 for. po rali. Bili mogli još kakovu odštetu od poduzeća
tražiti uz to, što ste morali još nezrelu šumu posjeći. Da dalje
gojite tu šumu imali bi godišnjeg troška po rali 0"90 for., a u 50 god.
ini prihod od proredji^auja u iznosu od 80 for. po rali?


Qspjeh cjelokupnoga izpita bio je taj, da su dvojica položila izpit
»dobrim«, petorica »dovoljnim« uspjehom, doeim je jedan kandidat reprobovan
na pol godine, a jedan nakon pismenog izpita odustao.


Nekoji najnoviji statistički podatci za Bugarsku. Primili smo
ovih dana oveću množinu statističkih podataka odnosećih se na tamošnje
gospodarstvo i šumarstvo od kojih priobćujemo sliedeće: Bugarska ima


99.276 kilometara, od kojih se kultivira 84 549 Q kilm. te pojedine
kulture zapremaju :
oranice, vrtovi i voćnjaci . . 29.109 kilm.
livade i pašnjaci 1.316 »
vinogradi 1-158 »
šume 45 968 »


Stanovnika ima 3,310.713 ili na kilm. 34 6 od kojih se bavi
72% gospodarstvom i šumarstvom, te na pojedinca odpađa 3 62 ha. zemljišta.
Od oranica obradjeno je 66Vo ^ ^^7o ostaje na ugaru, dok se
opet osili. Srednjih gospodarskih škola imade Bugarska 3, te je prva
otvorena 1882. na dižav. imanju kod Plovdiva sa 180 ha, druga je otvorena
1883. kod Rušćuka sa 680 ha. zemlje, od toga 320 ha. nizke šume.


G. 1889. otvoren je treći takav zavod, u kojem se osobito njeguje vinogradarstvo,
kraj Plevne. Djaka ima u svih tih zavodih vrlo mnogo. God.
1897. u svih trih 258 na broju od toga ´/a stipendiste, jer su svi ljudi
shvatili veliku važnost istih, a osobito se radi oko toga, da se gospodarstvo
digne. Putujućih učitelja za gospodarstvo ima 15, a za vinogradarstvo
10. Osim srednjih gosp. zavoda postaje u Bugarskoj 4 rataruice i
to za voćarstvo, gospodarstvo, svilarstvo i vinogradarstvo, — Samo šumarstvo
u Bugarskoj tako je organizirano, da je isto podvrgnuto ministarstvu za po


ŠUMARSKI LIST 6/1899 str. 57     <-- 57 -->        PDF

— 339 —


Ijoprivređu i trgovinu, koje se đieli na šest odsjeka, svaki sa svojim buđgetora.
Šumarski odsjek (br. 4.) ima za ovu godinu budget od 836.460
franaka Personal šumarskog odsjeka u samom ministarstvu sastoji od
1 načelnika, 1 šum. inspektora i 1 pomoćnika naf´elnikovog. Ostali personal
broji: 6 rajonih inspektora, 16 šumara I. razreda sa god. plaćom
od 2880 fran.; 12 šumara II. razreda sa 2124 fran ; 23 šumara III. razreda
sa piaćom 1800 fran. i 22 pisara kod glavnib šumarija. Putni trošak
za inspektore opredieljen je sa 540 fran. a za šumare sa 240 franaka.
Šumari su dužni nositi propisanu uniformu. Osim toga iraađe još 5 specialista
upotriebljenih kod raznih gospodarskih i drugih učilišta. Šumari
imađu samo jednim dielom pravu šumarsku stručnu naobrazbu, dočim su
ostali svršili više i srednje gospodarske škole. Mnogi od onih koji imadu
stručnu šumarsku naobrazbu, abiturijenti sa kr. go^p. i šumarskoga učilišta
u Križevcih. Do selo ne ima u Bugarskoj nikojeg višeg šumarskog
učilišta. Za samo čuvanje šuma namješteno je 86 nadlugara, 243 okonjenih
lugara i 326 neokonjenih, u svem 655 lugara, koji izim plaće
dobivaju još odielo i oružje. Osim ovih državnih lugara, ima svaka obćina
još po jednoga obćinskoga lugara


Da se lugarsko osoblje u svoje dužnosti uputi, drže se kod glavnih
šumarija lugarski tečajevi, a osim toga otvorena je g. 1895. lugarska
škola u Samokovu, u kojoj je jedan upravitelj i dva šumara kao učitelji.
U toj školi uči godimice 60 lugara. Sada se nastoji, da se sve šume izmjere
i taksiraju, nu to se ne će moći skorim provesti, jer sve šumarsko
osoblje ne ima stručne naobrazbe. Od g. 1895. obstoji naredba za državni
izpit šumara, koji se dieli u izpit za šumara i izpit za šum. inspektora.
Svaki, koji hoće polagati izpit za inspektora, mora imati višu ili specialnu
šumarsku naobrazbu i prije položiti šumarski izpit. Šumarski zakoni
i naredbe znatno su nadopunjene g. 1896.. Prihod šuma računa se godimice
na po prilici 500.000 franaka od šumske površine od 4,596.800
hektara (46´96%), dakle po hektaru 10´9 centima Prihod je malen, jer
je ovamo ubrojeno množtvo izharačenih šuma i golieti, nu opet imade i
vrlo mnogo prašuma, koje zbog pomanjkanja komunikacije još nikakvoga
prihoda nositi ne mogu. Točna izmjera i procjena šuma obavljena je
jedino u kotaru Tatar-Pazardžik po g. K. Bajkuševu. Za sada još se
množina materijala uvozi Dunavom iz Ugarske i Rumunjske, dok se prometila
ne izgrade. Godine 1897. ustrojilo se je u Sofiji šumarsko družtvo,
koje će doskora početi izdavati družtveni organ pod imenom >Lesovdee«.


Dom kr. šumarskog rarnateljstra u Zagrebu. Dne 8. svibnja
0 g. obdržavala se je kod kr. šumarskog ravnateljstva u Zagrebu jeftimbena
razprava glede gradnje ovoga doma. Stiglo je u svem 16 ponuda,
i to 5 ponuda za sveukupne gradjevne radnje, a ostale za pojedine hrpe
istih. Za sveukupne radnje stigle poi^ude glase:




ŠUMARSKI LIST 6/1899 str. 58     <-- 58 -->        PDF

— 340 —


1. Gjuro Carnelutti gradski graditelj u Zagrebu na 76.766 for
63 novč. 2. 0. Prister i Deutscli na 78.656 for. 89 novč. 3. Colussi i
Reiss iz Siska na 85.655 for. 5 novč. 4. Honigsberg i Deutsch iz Zagreba
na 72.669 for. 99 novč. 5. Ei.sner i Ehrlich iz Zagreba na 79.917 for,
17 novč.
Skupština dolj. austrijskog šumarskog đrnžtTa obđržavati će
se dne 4., 5. i 6. lipnja t. g. te će se s njome spojiti izlet u domene
Fabrafeld i šume obćina Weissenbach i Purtb, te je družtveni odbor i
naše družtvo počastio pozivom, da odašalje k tomu svojega izaslanika.


Giena sobS za naše članove u hotelu „Metropol" u Budimpešti
snižena je po vlastniku istoga g. Petanovitsu — kako je družtvenu
upravu svojim dopisom ubaviestio — na onu cienu, koju mu placa gradsko
poglavarstvo prigodom ukonačenja vojničkih častnika t j . za sobu na ulicu
2´5 for. a na dvorištu TS for. dnevno preko ljeta; zimi 50 nč. više, zajedno
sa loženjem, svjetlom i servicom. Dosta je, da se gg. članovi našega
družtva kao takovi prigodom dolazka u »prijavnici« upišu, žele li
dionici te pogodnosti postati.


Sastanak naših drvotržaca. Kako su domaći dnevnici već objavili,
držati će naši drvotržci povjerljivi sastanak dne 3. lipnja u Zagrebu,
0 ćemu će naposeb viećati, nije javljeno.


Ovogodišnje poučno putOTanje slušatelja kr. gospodarskog i šumarskog
učilišta u Križevcili, namienjeno je upoznanju gospodarskih i
šumarskih prilika Slavonije. Slušatelje šumarstva vodi prof. F. Kesterčanek,
a gospodare prof. M. Graho i pristav K. Ilibašić. Šumari putuju
polag sliedećeg programa: nastup putovanja 24. svibnja željeznicom
preko Gjekeneša i Barča do Virovitice. 25. pregledati će šume prejas.
kneza Schaumburg-Lippea u virovitičkom gorju, navlastito pretvorbu
bukvika u mješovite bukove i hrastove šume, uz uputu u načela tamošnjeg
gospodarstva i cestogradnje; put do Slatine. 26. posjet kneževskih
šuma šumarije slatinske, proučiv tamošnje proredjivanje i gradnju
željeznice. 27. u jutro odlazak iz Slatine preko Noskavaca do Cadjavice
i posjet šuma vlastelinstva Doljnji Miholjac. Dne 28. Pregledavanje šume
presviet. g. L. grofa Normanna s osobitim obzirom na tamošnji izvoz
drva i procjenu šume, koja se upravo sada obavlja, pak putem preko šume
zemlj. zajednice natrag u D. Miholjac. 29. Posjet vlastelinskih srezova u
okolici, a po podne posjet pilane tvrdke Guttmann u Belišću, te put do
Valpova, gdje će se noćiti. 30. Posjet tamošnjih vlastelinskih šuma t. j .
bližih srezova uz proučavanje tamošnjeg prirodnog pomladjivanja sve do
Normanaca, gdje će se pregledati velika parna piljana i tvornica tvrdke
»Societe d´ Importation de cheue« i tada prekošuma Crat i Gajić natrag u
Valpovo. 31. Na putu iz Valpova u Bizovac; posjet šuma vlastelinstva u




ŠUMARSKI LIST 6/1899 str. 59     <-- 59 -->        PDF

— 341 —


Lipovcu. JeleDgracIu 1. lipnja ua putu iz Bizovca preko Osieka u Vinkovce,
pregledav putem neke obćinske šume. 2. Eazgledanje gosp. ureda
imov. obćine brodske i kr. drž. nadšumarskog ureda i proučavanje taksacijonalnih
elaborata, zatim pos;et drvoreznica »Union-banke« i tvrdke
Katić i drug. 3. Odlazak iz Vinkovaca preko srezova brodske imovne
ob´^´ine »Orljak« i >Banov dol« u Cernu, pak na noćenje u Županja.


4. Posjet tanin-fabrike tvrdke Miller, pak preko krasnih imov. obćinskih
šuma iztočne i zapadne »Kusare« natrag u Vinkovce. 5. lipnja povratak
preko Broda, Zagreba natrag u Križevce. Gospodari imati će sličan program,
nu dakako pohoditi će vlastelinstva poznata ša svojeg uzornog poljskog
gospodarenja, tako vlastelinstva i gg. E. pl. Jankovicha u Terezovcu i
Suhom polju, grofa Majlatha u d. Miholjcu, grofa Normana u Valpovu,
preuz. g. ministra Czecha u Erdutu, kneza Odescachia u Iloku, grofa P. Pejačevića
u Rumi eventualno poduzeti izlet preko Zemuna u Beograd i
tada vratiti se preko Broda natrag u Križevce.
Dioničko dru/tvo za promet s drTom. Kako su domaći dnevnici
javili, osnovalo se je ovakovo družtvo i na Rieei obdržavalo prvu
skupštinu u kojoj se je konstituiralo, a kojom je ravnao dr. A. Steinacker.
Ovo je družtvo dioničko poduzeće, a stoji pod okriljem riečke vjeresijske
banke. Družtvo osnovano je glavnicom od 200.000 forinti. Svrha je
družtvu da podiže, navlastito u Slavoniji, parne piljane i stavlja u promet
proizvode drva. U ravnateljstvo izabrani su Guido Prister veletržac


s drvom u Zagrebu, L. Ehrraaiin prokurista riečke vjeresijske banke. U
nadzorni odbor izabrani su R. Prister, dr. A, Engel i A. Kunz. Ovakova
družtva osnivaju se i drugdje, jer se inače velika poduzeća poduzeti ne
mogu. Navlastito ima takovih družtava više u Njemačkoj, koja se kod
kuće i u inozemstvu sa velikimi šumskimi poslovi bave. Najveće je svakako
ono u Berlinu, koje se bavi eksploitacijom šuma poglavito u inozemstvu
i koje je za prošlu g. 1898. izkazalo čisti prihod u iznosu od 440 tisuća
maraka.


Vrlac u šiiinskomu Trtu. U ovom mjesecu počinje poznati zareznik
vrlac ili mrmak praviti znatne štete u šumskomu vrtu rujuć i
ogrizajući sočno korienje mladih biljka, valja stoga biti na oprezu i oštro
ga progoniti.


Epicein dobiva se u Francuskoj destilacijom iz svježih smrekovih
grančica. Isti služi osobito dobro u liečničtvu za bolesti grkljana i disala,
te se već u svih Ijekarnah po Francuskoj prodaje.


Nova vrst modre krede za drvo može se dobiti kod F. Zimmera
u Beču, Getreide markt 1. koja se za porabu u šumarstvu osobito sbog
toga preporučiti može, jer se s njom jednako dobro piše na sirovu kao
i na suhom drvu, dočim su one vrsti takove krede, koje se danas u praksi


25