DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1899 str. 54 <-- 54 --> PDF |
— 336 ~ čiti. Do sele bio je još nekakav posao sa bukovimi tavoletami, nu taj prestaje zbog silne i upravo bezobzirne amerikanske konkurencije obzirom na tu robu na tržištih talijanskih. Položaj je tim teži, što su zalihe znatne, a prođja vrlo slaba. Nešto malo paralizira tu amerikansku konkurenciju, nešto veća potražba na bukovim vratilima (subbie) za Spaniju i rezanu robu za Francuzku. Traže se nešto i bukove dužice i bukove podvlake, nu sve je to, što i za gladnoga zalogaj hljeba. Moguće, da će se i u posliednjoj robi promet dići, kad se budu izgradjivale željeznice po Sahari, o kojima je već više puta u raznih glasilih govora bilo. Izvjestitelj spomenutog lista C. Holz-Zeitang tuži se sa riečkoga trga na nedostatne odnošaje našega brodarstva, navlastito na družtvo »Adriu«, koje da dovoljno našem prekomorskom prometu na drvu na ruku neide, a, čuju se s protivne strane ponešto i tužbe na lošu izradbu našega drva i ´tomu predbacuje primjerici manji uvoz našega drva u Algir. Žalibože priznati se mora, da potonja činjenica dielom stoji. Trgovci uslied visokih šum. taksa žele, da uštede kod troškova izradbe, a na štetu kvalitete, i da plaće šumskih radnika — obćenito — nisu u skladu sa rastućom skupoćom. U tom pogledu morali bi .se svi kod nas poslujući šumski trgovci sporazuraiti, to pitanje shodno riešiti, jer lošija izradba takav je faktor, koji u svjetskoj utakmici na mnogih tržištih vrlo štetno djeluje. Ciene za četinjavu i bukovu robu ne možemo za sada priobćiti, jer ih šum. trgovačke novine rado ne priobćuju, a posebnih još informacija u tom pogledu primili nismo — ako smo ih i tražili. — Glede robe potičuće od ostalih manje važnih vrsti drveća možemo samo toliko kazati, da se na riečkom trgu u nešto većoj mjeri traže trupci jasenov i i briestov i za Francuzku i bpaniju, pa da je stoga i ciena te robe nešto bolja. Šumskih prodaja imade sada kod nas vrlo malo, jer je saisona već na izmaku, tako da se campagna g. 1898./9. može smatrati u pogledu prodaja podpunoma dovršenom, a nova će tek početi, nu svakako uz povoljne izglede za naše vlastnike četinjavih i hrastovih šuma. Sa bečkog i budiin-peštaiiskog krznarskog trga. Ovoga proljeća — dakle već na koncu saisone — najedanput oživio je taj trg vanredno. Nastala je velika potražba za raznovrstnimi kožami, navlastito za isožami kune zlatice, koja je oko Josipova na budim-peštanskom trgu na dvostruko u cieni poskočila (od 10—11 na 20-—24 for. po paru) te unatoč dosta velikoj zalihi na tim kožama (7000—8000 kom.) sve je za Beč, Lipsko, ruska tržišta i New-York prodano. Kasnije je ta velika navala nešto popustila, nu ovaj je trg još sveudilj živahan. Polag izvještaja objelodanjenog u »Oesterr. Eorst-u Jagdzeitung« bile su ciene kože na |