DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1899 str. 53     <-- 53 -->        PDF

— 335 —


etat, koji se polag šumsko-gospođarstvene osnove sječi smije, prekoračio,
moglo bi se samo redovite sječine tomu odgovarajuće umanjiti i time
potrajnosti i aamoj osnovi zadovoljiti, a pomoglo bi se s jedne strane
samom šumovlastniku, a s druge strane samoj našoj dužiearskoj proizvodnji.*


Polag izvještaja priobćenih po trgovačkoj komori bečkoj u »Oesterr.
Forst u. Jagdzeitunđf, bile su u zadnje vrieme na tom trgu — koji je za
tu robu za nas vrlo znamenit — ove potanke ciene po 1 hl : V4 ^1-=
Br. V2, */* l-l´ l for-, V4 1-2—1-3 for., «/^ 145—1-5 for., V, 1-5 do
1-65 for.; Va ti. = Br. 1, % IS—17 for., % 18-1-9 for., "^ 21 do
2-2 for., ´A 2-85—2-5 for.; 1 hl. = Br. 2, *U 2-4-2-6 for., */^ 27 do
2 8 for., % 2-9—31 for., ´/^ 3-3—3-45 for. po čitavoj bačvi t. j . dužice
i dno; bačve za transport Br. 3—13 for. 195—2*15. Bačve za podrume
Br. 20—30 po hl. for. 215-2-2 , Br. 26—32 for. 2-3—245, Br. 34 do
38 for. 2-65—2 85, Br. 40—45 for. 2-7—2-9, Br. 50-60 for. 2-9-3J
Br. 65—75 for. 31—3-2; Br. 80—90 for. 3-15-3-20; Br. 95 i dalje
for. 3-2-3-3.


Cetinjava roba i bukovina. Na glavnih tržištih za našu
četinjavu robu — Rieci i Trstu — prilike su u ovaj čas vanredno povoljne,
jer se ta roba vrlo traži. Polag izvještaja objelodanjenih u »Con.
Holz-Zeitung« traže tu robu ne samo oni pređjedjeli koji ju obično kupuju,
već dolazi vrlo mnogo naručaba i iz Francuzke, navlastito iz Pariza,
te se je mnogo te robe preko Ruena tamo odaslalo, jamačno zbog
predstojeće izložbe. Većinom je to rezana roba potičuća iz šuma gornje
Krajine, Gorskoga kotara i Bosne, nu izvozi se i borđunala i greda prilično
mnogo u Italiju i Levantu. Tomu je pomogao i grčko-turski rat,
jer su se tom zgodom galički i sjevero-ugarski eksporteri bacili od tog
vremena opet na njemački trg. Uslied te živahne potražbe, ciene su porasle.
Žalibože ne može se isto kazati o bukovini, toj pravoj >pepeljugi«
ne samo našega, već i inozemnih trgova. Njemci uza svu svoju veliku
industriju, ne znadu što neka počmu sa bukovinom; oni razpisuju nagradu
za brošure, koje bi imale shođnost bukovinu za raznu uporabu
izpitati i preporučiti, jer ne znadu kuda će sa silnimi množinami bukovine
iz srednjo-njemačkih prostranih bukvika. Nije čudo, da mi kraj naše
neznatne industrije, ne može ni mali dio naših ogromnih bukvika unov


* To je sve već učinjeno naredbom visoke Icralj. zemalj. vlade od 7. ožujka 1894.
br. 1599. polag koje je naloženo imov. obeini brodskoj i petrovaradinskoj da sve lošije
hrastove pobilježe, razvrstaju u 4 razreda i prooiene i tada na dražbu iznesu. Donekle su
se zastupstva imov. obeina takovomu unovčenju protivila, nu ipak je kod imov. obeine petrovaradinske
prije po prilici 2 godine do jedne takove dražbe — uz vrlo umjerenu šum.
taksu — došlo, nu ista je ostala bezuspješna. Toliko na znanje pisou članka u P. L.
Uredništvo.