DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1899 str. 52 <-- 52 --> PDF |
— 334 - Za sliededa tržišta vriediti će ovaj račun: Mainz ili Frankfurt na Maini odnosno Lipsko-Draždjani. od željez- od željezni v, . .01 ničkih po-. „, .. ničkih po- Iroskovi iznose iz Slavoniie , . iz Slavoniie , . staja u staja u Americi Americi od savske obale do Mainza 35 novč, — 30 novč. — dovoz po željeznici računajue po 28 dolara po vagonu — 14 novč. — 14 novč. prevoz morem i osiguranje. — 24 » — 24 » pretovarivanje u Rotterdamu ili Hamburgu i prevoz po Rajni ili Labi .... — 15 » — 15 » 35 prema 53 novč. 30 prema 53 novč. Ovakovoj konkurenciji mora naša roba da podlegne, a i doista pođliega; naš eksport sa njemačkom bačvarskom robom zapinje, a amerikanski sve više preotimlje mah. Pisac toga članka P. L. navadja kao dokaz tomu, što se sada američkom bačvarskom robom ne služe samo pivare u Njemačkoj, već čak i pivovare u našoj monarkiji, tako, da je poznata pivovara u Kleia-Schwechatu opetovano već nabavila za 60 do 80 tisuća forinti američke bačvarske gradje, a slično tomu, da će se i u buduće sve ćešće dogadjati. Pisac članka u spomenutom dnevniku predlaže s toga, da bi se moralo nastojati, da se toj američkoj konkurenciji po mogućnosti na put stane. Kao najbolje sredstvo, da i opet oživi naša domaća proizvodnja ove robe, veli, da bi bilo to, kad bi shođnimi mjerami već sama vlada tomu pomoći htjela. Najbolje tako, da se stari, već na pola suhi i bolestni hrastovi po domaćih šuma, navlastito onih u Slavoniji, napose pobilježe i uz sniženu taksu na prodaju iznesu uz uvjet, da se od njih samo dužice izradjivati smiju. S prvim dielom ovoga predloga mogli bi se složiti, nu sa drugim ne. Doista mnogi stari hrastovi, ne samo da ne prirašćuju, već od sađanje svoje vriednosti — često vrlo rapiđno — gube. Čemu ih dakle uz gospodarstvene žrtve i dalje ostavljati, da stoje? Da se pako izradba na dužicu upravo propiše, ne držimo opravdanim. To bi bio, što no Njemci vele, pravi »Almosen- Wirtschaft«, a na štetu šumoposjednika. U koliko su ovi hrastovi samo za izradbu dužice sposobni, izradjivati će od njih trgovac i onako samo takvu robu, nu u koliko bi dielom bili sposobni i za skuplju rezanu robu, ne bi bilo opravdano, da se ono, što se može na više vriednu robu izraditi, mora na manje vriednu robu da izradi. Samo u prvom slučaju dobio bi šumovlastnik pravu cienu za te hrastove — a to jedino opravdano — u drugom slučaju samo manju. Pošto bi se ovakovom sječom |