DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1899 str. 50 <-- 50 --> PDF |
- 332 — razlogom, da se ta ciena te robe nije pravo đic^i mogla, te se plaća, kod normalne podvlake, stavljene na naše kolodvore iste sa 1-3—r4 for. po komadu. Francuzke dužice i njemačka bačvarska roba. Akoprem je u zadnje doba na našem trgu sa francuzkom dužicom zavladala veća živahnost i u mjesecu veljači o. g. te robe više prodano i eksportirano u inozemstvo nego li tečajem istog razdoblja prošlih godina i đosliedno tomu ciene poskočile, ipak je izgled u budućnost ove trgovine koli sa francuskom a još više sa njemačkom robom, nepovoljan. Uzrok tomu leži ponajviše u amerikanskoj konkurenciji, koja, ako je i tekar od nekoliko godina, ipak je već silne dimenzije poprimila i upravo ugrozila eksport ove naše, upravo svietski glas uživajuće robe, koja je do sele na tih tržištih dominirala. Dok je još hrastovina u naših šumah bila znatno jeftinija — prije kojih deset i više godina — glavni su bili proizvodi koji su se od nas eksportirali; francuzka dužica i njemačka bačvarska gradja. Ciene ove robe već su gotovo dva decenija, uz promjene od kojih 30"/Q na više i uiže iste. Kako se je šumska taksa konkurencijom trupaca i rezane robe sve više dizala, sve se je manje izplaćivala proizvodnja ove robe. Dočim su se prije najbolji hrastici proizvadjali na dugu, počela seje kasnije od doljnjega diela proizvoditi roba za pilane — trupci — a samo od gornje partije debla medju granami, ili ona čitava debla koja zbog djelomične truleži nisu bila za piljenu robu, izdjelavala su se i nadalje na dugu. Ciene svietskog drvarskog tržišta nisu našim dužićarom dozvoljavale, da plate poraslu šumska taksu. Dužićari moradoše potražiti zemlje u kojih je hrastovina jeftinija, da mogu i nadalje ostati vjerni svojoj proizvodnji. Takove su zemlje doista: Bosna, pokrajine ruskoga juga, a za njemačku bačvarsku robu poimence Amerika. Godišnja proizvodnja franc. dužice, koja je prije u šumah Hrvatske i Slavonije iznosila 50—60 milijuna komada ove robe, pala je zadnjih godina po prilici ´/s pomenutog iznosa, zauzev naprama prije domininirajućim samo sekundarni položaj, predav isti u prvom redu Bosnoj. Na svietskom trgu sa francuskom dužicom nije medjutim ipak Amerika uz; svu vanređnu jeftinoću svoje s´irovinejeftinih troškova dovoza, mogla postati odlučujućim faktorom, a tomu je razlog sam loš kvalitet drva američkih hrastova. Praktična su opažanja dokazala, da je to drvo previše porezno, da je gubitak tekućina u tim bačvama vrlo velik i one u obće slabije trajnosti, a potvrdila su to istraživanja anatomskoga ustrojstva toga drva preduzeta na više mjestih, a objelodanjena medju ostalim i u »Kontinentale Holzzeitnng« prije kojih dva mjeseca. Velike štete na francuskom dužičarskom trgu neće dakle amerikanska konkurencija ni u buduće počiniti, a ne počinja ni sada, |