DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1899 str. 49     <-- 49 -->        PDF

— 331 —


s drvom, a k tomu se još izvadjaju mnoge velike gradjevine, grade silni
brodovi; a kako je nade, da će skorim možda početi izgradnjom velikih
kanala, koji bi imali da spoje Rajnu sa Labom, ovu sa Odrom i Vislom
i koje bi gradjevine stajale preko l´/^ miliarde forinti, konsumpcija bi
našega drva sigurno bila znatna. Ova bi potrošba bila to znatnija, što
je pojačan nadzor nad šumama u Ruskoj i Ugarskoj, pa su se navlastito
u prvoj od spomenutih zemlja sječe znatnije reducirale, akoprem će se
taj manjak nadomjestiti sibirskim drvom povodom izgradnja velike sibirske
željeznice, pa kako čitamo, stigao je prvi transport drva sibirskom željeznicom
nedavno u Varšavu, kojim je došlo muogo hrastove , topolove i
druge robe, većinom dasaka za stolare i koja roba nije skuplja od one,
koja je inače dolazila iz južne Rusije i Kavkaza, a sve zbog vrlo nizkih
željezničkih pristojba. Sibirsko drvo novi je faktor s kojim će se od sele
na drvnih tržištih Europe računati morati, te zaslužuje i od strane naših
đrvotržaca, da mu se od sele osobita pomnja posvećuje i na razvoj iste
pripazi. Premalo je do sele još poznato o šuma Sibirije, a da bi se već
unapried moć ovoga činbenika točnije opredieliti mogla.


Sto se ciena ove robe tiče, plaćale su naše piljane, odnosuo plaćalo
se je za trupce (bez kore) hrastove, stavljene na naše željezničke
postaje i koji će se dalje eksportirati, već prema dimenzijami i kvaliteti
popriečno 15—30 for. po m´, a za trupce osobitih dimenzija i vanredae
kakvoće još i više. Ovakovi posliednji idu većinom u Eaglezku, a i u
Franzuzku Kako je poznato, Englez je mušterija koja samo najbolju
robu traži, ali ju i najbolje plaća. Takovi se trupci, malom iznimkom
jedino u glasovitih hrasticih Slavonije dobiti mogu, gdje se i proizvadja
fina roba poznata pod imenom »Wagen-schuss«. Sbog predstojeće svietske
izložbe u Parizu i stim skopčane živahne djelatnosti, pak veće potražbe
za drvom, traže se i plaćaju hrastovi^trupci krupnih dimenzija a vrlo fine
kvalitete sada u Parizu sa 120—150 franaka po m^. Ciene hrastove
robe na bečkom trgu bile su u zadnje doba i sada su za hrastove daske
i mostniee (nesortirane) 40—45 for.; hrastove daščice (frize »bečke
kratke) 39—45 for.; takove kratke za eksport 45—51 for. a dugačke
za eksport 49—55 for. sve po m^ loco bečki kolodvor po izvješću tamošnje
trgovačke komore. Glede trgovine sa hrastovimi podvlakami moći


je kazati, da se ta roba već više godina u cieni ne diže, unatoč tome
što surovina sve skupljom biva. Razlog je toma taj, što se danas već
druge vrsti drva u tu svrhu mnogo rabe, a osim toga konkurira u tom
pogledu s nami mnogo Ugarska i Erdelj, gdje su se mnoge poludozrele
hrastove šume sjekle — često zbog pretvorba zemljišta u drugu vrst
kulture — u kojih su se stabla jedino za podvlake koristno upotriebiti
mogla. Velike množine ovako dobivenih podvlaka, u velikoj su mjeri