DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1899 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 331 — s drvom, a k tomu se još izvadjaju mnoge velike gradjevine, grade silni brodovi; a kako je nade, da će skorim možda početi izgradnjom velikih kanala, koji bi imali da spoje Rajnu sa Labom, ovu sa Odrom i Vislom i koje bi gradjevine stajale preko l´/^ miliarde forinti, konsumpcija bi našega drva sigurno bila znatna. Ova bi potrošba bila to znatnija, što je pojačan nadzor nad šumama u Ruskoj i Ugarskoj, pa su se navlastito u prvoj od spomenutih zemlja sječe znatnije reducirale, akoprem će se taj manjak nadomjestiti sibirskim drvom povodom izgradnja velike sibirske željeznice, pa kako čitamo, stigao je prvi transport drva sibirskom željeznicom nedavno u Varšavu, kojim je došlo muogo hrastove , topolove i druge robe, većinom dasaka za stolare i koja roba nije skuplja od one, koja je inače dolazila iz južne Rusije i Kavkaza, a sve zbog vrlo nizkih željezničkih pristojba. Sibirsko drvo novi je faktor s kojim će se od sele na drvnih tržištih Europe računati morati, te zaslužuje i od strane naših đrvotržaca, da mu se od sele osobita pomnja posvećuje i na razvoj iste pripazi. Premalo je do sele još poznato o šuma Sibirije, a da bi se već unapried moć ovoga činbenika točnije opredieliti mogla. Sto se ciena ove robe tiče, plaćale su naše piljane, odnosuo plaćalo se je za trupce (bez kore) hrastove, stavljene na naše željezničke postaje i koji će se dalje eksportirati, već prema dimenzijami i kvaliteti popriečno 15—30 for. po m´, a za trupce osobitih dimenzija i vanredae kakvoće još i više. Ovakovi posliednji idu većinom u Eaglezku, a i u Franzuzku Kako je poznato, Englez je mušterija koja samo najbolju robu traži, ali ju i najbolje plaća. Takovi se trupci, malom iznimkom jedino u glasovitih hrasticih Slavonije dobiti mogu, gdje se i proizvadja fina roba poznata pod imenom »Wagen-schuss«. Sbog predstojeće svietske izložbe u Parizu i stim skopčane živahne djelatnosti, pak veće potražbe za drvom, traže se i plaćaju hrastovi^trupci krupnih dimenzija a vrlo fine kvalitete sada u Parizu sa 120—150 franaka po m^. Ciene hrastove robe na bečkom trgu bile su u zadnje doba i sada su za hrastove daske i mostniee (nesortirane) 40—45 for.; hrastove daščice (frize »bečke kratke) 39—45 for.; takove kratke za eksport 45—51 for. a dugačke za eksport 49—55 for. sve po m^ loco bečki kolodvor po izvješću tamošnje trgovačke komore. Glede trgovine sa hrastovimi podvlakami moći je kazati, da se ta roba već više godina u cieni ne diže, unatoč tome što surovina sve skupljom biva. Razlog je toma taj, što se danas već druge vrsti drva u tu svrhu mnogo rabe, a osim toga konkurira u tom pogledu s nami mnogo Ugarska i Erdelj, gdje su se mnoge poludozrele hrastove šume sjekle — često zbog pretvorba zemljišta u drugu vrst kulture — u kojih su se stabla jedino za podvlake koristno upotriebiti mogla. Velike množine ovako dobivenih podvlaka, u velikoj su mjeri |