DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1899 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 330 - Promet I trgovina. Razmjerno riedka napučenost, pomanjkanje industrije i s tim skopčane trošnje većih množina za tehničku svrhu sposobnog drva, a ipak još sveudilj dosta znatne drvne zalihe naših šuma čine, da je vlastiti konsum takovog drva u samoj Hrvatskoj, dapače u čitavoj iztočnoj poli naše monarkije neznatan, pa da naša trgovina sa drvom samo onda cvate, ako su prilike za eksport povoljne. Glede trgovine sa hrastovinom, već dolazi u obzir i Austrija, dočim glede mekanog drva samo je od važnosti eksport u inozemstvo, pošto takovog već sama Austrija toliko proizvodi, da ona sama svega potrošiti ne može, unatoč dosta znatne industrije, već i ona četinjavog drva u silnih množina u inozemstvo eksportira. Za naše tvrdo drvo — izim bukovine — ponajpače za hrastovinu, koja je u tom pogledu jedina mjerodavna, najvažniji je sjever i zapad t. j . gusto napučene industrijalne zemlje srednje Europe, i to u prvom redu Njemačka, tada Francuzka, Engleska i Holandija i dr. ; a za bukovinu i čamovinu jug t. j . zemlje oko jadranskoga, u obće sredozemnoga mora. Trgovina sa sjeverom je kud i kamo važnija od trgovine sa jugom, i to ne samo zbog veće množine drva koja se na sjever izvaža, već još više zbog mnogo veće vriednosti, koju to drvo reprezentira. Na sjever gravitira u glavnom čitava Slavonija i gornja Hrvatska, a na jug gornja Krajina i t. z. Gorski kotar. Hrastovi trupci, rezana roba, piloti i podvlake" Na sjeveru vladaju u ovaj čas povoljne prilike za eksport hrastovih trupaca, pilota i rezane robe. Ponajviše tome donosi vanređno živahna djelatnost raznovrstne industrije u Njemačkoj, koja je u svim granama snabdjevena naručbami, da im jedva zadovoljiti može. Polag tržnih izvještaja objelodanjenih u posliednje vrieme u raznih trgovačkih i šumarsko-stručnih glasilih, vlada na njemačkih tržištih velika potražba za gore spomenutom robom, pa se dojam toga u prvom redu opaža na cienah surovoga drva, koje je mjestično vanređno u cieni poskočilo. Polag jednog izvještaja objelodanjenog u »Handelsblatt fiir Walderzeugnisse« čak su šumske procjene u čamovih šuma Njemačke prigodom obdržavanih dražba prošle jeseni i zime sa 20—4:7"/^ nadbijene. Mnogo tomu doprinaša i velika, gotovo pretjerana konkurencija medju samimi drvotržci — navlastito manjimi — koji toga radi unatoč povoljnih konjunktura slabu dobit polučuju. Bolje prolaze »uđružbe za proizvodnju i prodaju drva« kakove su se počele i kod nas (vidi stupac »različite viesti i sitnice« u o. br.) ustrajati. Vrlo je povoljno stanje silne industrije u Njemačkoj u poranjskih predjelih, sležko-saksonskog rudarskog trga i berlinske veleindustrije |