DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1899 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 313 — Mjrobalane. Svakim se časom susrećemo u šumarskih listovih medju trgovačkimi izvještaji uz Valoneju, šišku, tanin i sa produktom nazvanim imenom Mjrobalane, pa pošto smo uvjereni da mnogom od poštovanih čitaoca nede ovaj produkt istoka poznatim biti, donosimo evo opis istoga. Pod imenom Mjrobalanah razumjevahu se u prijašnje vrieme plodovi raznih Terminaha vrsti, tako T. Chebula "VVilld. T. citrina Rorb. i T. bellerica Rozb. i plodovi Phjllanthus Embliea, koji su nekada i u Ijekarstvu rabljeni. Danas pako pod imenom Mjrobalanah poznajemo samo plodove vrsti Terminalia Chebula W. (Mjrobalanus Chebula Gart,), te se ti plodovi izključivo u strojbarstvu rabe. Ljuštine plodova sviju Terminalia vrstih veoma su bogate na trieslovini, te se s toga plodovi svijuh navedenih rabe u Indiji i nekih ostalih tropskih priedjelih za strojenje i crnobojadisanje koža. Ali i od T. catappa, koja pruža veoma uljevite i hranive plodove, rabe se ljuštine na Reunionu za crnobojadisanje. Akoprem razna djela, baveda se poznavanjem prekomorskih proizvoda trgovačkih, napominju sve navedene Terminalia vrsti pače i vrst PhjUanthus embliea, kao biljke od kojih se danas za strojenje potrebite Mjrobalane dobivaju, ipak je vjerojatno, da plodovi dolazeći u trgovinu pod tim imenom, potječu izključivo od vrstih T. Chebula. Sravnjivanjem točno opredjeljenih plodova raznih Terminalia, sa Mjrobalanami dolazedimi u prometu, nepobitno je ustanovljeno, da isti potiču od T. Chebula i T. citrina, koja se potonja imade smatrati samo varietetom T. Chebule. Konačno je važna i izjava Miquela i Lindleya, koji samo navode T. Chebula kao trieslovuu bilinu, nu nikada T. bellerica. T. Chebula spada u rod Combretaceah, a nalazi se mnogo u Indiji i to po po Miquelu od Cap. Comarina, pa sve do |
| ŠUMARSKI LIST 6/1899 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 314 — planina Bengalije, kao veliko i jako stablo, koje tamošnjim žiteljem pruža veoma tvrdo, trajno i skupocjeno gradjevno drvo. Cvate žutim cvietom u dugili klasovih, plod je petobridan a velik kao golubinje jaje, žute boje, a u sebi čuva tvrdi orašac sa bielom jezgrom. Na listovih nalazimo babuške, koje takodjer u trgovini svoju prodju pod imenom Cadacay nalaze, te medju najbolje boje spadaju. U Englezkoj rabe se one babuške kao žestoko adstringiraju6e sredstvo pod imenom »Bengal Beau« (Fabae Beugalensis) ili »Myrobalan-Gal«, dočim se u Arabskoj i Egiptu rabe kao liekovito sredstvo pod imenom »Haleclidge«. U prvanje doba bijahu plodovi T. Cbebulae oficinelni i kod nas pod imenom »Mjrobalani Cliebulae«, a nezreli pod imenom »M. nigri vel indici« te su se takodjer kao adstrnigirajude sredstvo upotrebljavali. Bogatstvo na trieslovini (45"/,i) kod Mjrobalanab obratilo je pozornost kožarnica englezkili na ovu surovinu, koja je kao strojbarski materijal doskora stekla znamenitu prodju. Počele su se pako Mvrobalane uvažati u Englezku početkom sedamdesetih godina, te se je naskoro njihova uporaba znatno umnožala, akoprem su se za crno bojadisanje prema Baueroftu već od davno upotrebljivale. U trgovinu dolazeće Mjrobalane oblika su poput datulje ili kruškolikog, dugačke 3—5 cm., dočim im je debljina 1-5— 2´5 cm. Veći jasno pcterobridi plodovi obično potiču od T. citrina, dočim manji jajoliki veoma slabo rebrasti, pripadaju tipičnoj vrsti T Chebula. Boja tih plodova leži medju žutom i smedjom. Anatomske razlike izmedju ovih manjih ovalnih i većih petobridnih plodova ne ima. JSTa prerezu ploda opažamo prostim okom dvie naslage. Kod vanjske zelenkasto smedje do crno smedje 3—4 milimetra debele, kod starih i dugo u suhom pohranjenih Mjrobalana nešto krhke, inače veoma laliko rezive naslage, možemo već prostim okom raz-likovati prilično pravila, složaj; unutarnja pako svjetlo žuto sjemenku okružujuća naslaga, veoma je tvrda i |
| ŠUMARSKI LIST 6/1899 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 315 — žilava, te se veoma težko rezati dade, pokazuje pako na prerezu, ma u kom pravcu učinjenom, male, žutom veoma sjajnom smolom izpunjene pretince, i vrlo uzko radialno poredano, smedje-škuro obojeno staničje. Vanjska koža ploda koja je posvema gladka, jedino kod vrsti T. Bellerica dlakava, sastoji iz kvadratičnih poput palisada poredanih stanica, kojim je širinaO´Oll, a visina 0"036 milimetara. Tjenica tih stanica jest bezbojna, sadržina zrnata i škuro bojadisana. Pod vanjskom kožom ležec^a, gore napomenuta vanjska naslaga, daje u vodi obilnu Četrunasto žutu otopinu, te sadržaje znatne množine trieslovine; sastoji se pako pretežno iz parenhyma, koji je protkan fibrovazalnimi svjeznjići. Izvanjske partije parenhjma sastoje se iz veoma malenih stanica, koje većinom samo 0´067 milim, promjera imadu, a sadržaju izim obilne trieslovine samo gdje gdje male ledčane aggregate cecelno-kiselog vapna. Stanice unutarnjih djelova parenhjmatične naslage imadu do 0*180 milimetara u promjeru, te sadržaju uz trieslovinu i kristalne aggregate vapnenog ozalata i velike množine okrugljasiih jednostavnih škrobnih zrnaca. Fibrovazalni svjeznjići kojima je parenchyim smedjo-škure naslage protkan, sastoje iz staničja sastavljenog iz uzkih spiroidea i nježnih stanica kambija. Tvrđi jasno žuti dio ploda okružujući sjemenku, sastoji pretežno iz sklerenchymatičnog temeljnog staničja, kojima su njegove sa veoma točno radialno poredanimi pučnimi kanali providjene i obično veoma u duljinu protegnute stanice, jako nepravilno poredane. Medju stanicama sklerenchjma nalaze se male skupine velikim pucima providjenih parenchjmatičnih stanica, veoma debele tinje. koje sadržaju čistu trieslovinu, dočim se u sklerenchymatičnom staničju veoma malo trieslovine nalazi. Iz toga jasno proizlazi, da se trieslovina Myrobalana poglavito u vanjskoj škuroj naslagi sjemenke nalazi. Fibrovazalni svježuići žute nutarnje naslage ne razlikuju se bitno od onih |
| ŠUMARSKI LIST 6/1899 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 316 — tamnije vanjske naslage. Medju sklerenchjmaticnim staničjem žute naslage nalazimo mnogobrojne okruglaste smolne stanice, kojih promjer popriečno oko 0´45 milim, mjeri. Nutarnja kožica ploda obično nije više dobro sačuvana, te se sastoji iz plosnatih stanica sa veoma jakom i žilavom kutikulom, a neposredno pod ovom kožicom razgranjeni su fibrovazalni svježnjići. Kao medju staničje obilježujemo ono poput ciepaca poredano u pet radijah prama bridovom ploda se razprostranjujuće i u škuroj vanjskoj naslagi se gubede tvorivo, kojim je u formi škuro-smedjih žilica, žuta nutarnja naslaga protkana. Ovo medjustaničje sastoji se iz škurih jedva 0-009 milim, debelih stanica, veoma debela tinja, od kojih je jedan dio radialno a drugi axialno podieljen. Tjenica same sjemenke jest tanahna poput artije, škure boje i zatvara, veoma uljeno 3—5 milim, debelo sjeme, bez bjelančevih sastojina, datuljastog oblika. Mjrobalane sadržaju 457o trieslovine, zatim kako je to jur Davy izpitao trieslovu kiselinu, sluz i škuro-žuti pigment. Posljednji nalazi se vazda sa trieslovinom zajedno u sadržim stanica, i to koli u škuroj toli i u žutoj naslagi ploda. Trieslovina je podpuno identična sa onom naših babuška ili šišarica. Pošto je mrvljenje Myrobalana obično sa potežkoćama skočano, to dolaze iste često u trgovinu u oblikii strojevi proizvedenog mliva. Konačno nam je napomenuti da su navedeni podatci crpljeni iz djele: Dr. J. Wiesner »Die Rohstoffe des Pflanzenreichs« a da imade i pobližjih opisa u Rochleđer »Phjtochemie«, Stenhouse »Chem. Centralblatt«. R. Wagner »Zeitschrift fiir analitische Chemie«. i mnogih drugih. Jaroslav pl. Šugh. |