DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1899 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 308 — Predlog za ustrojenje uzgojne zaklade za djecu šumarskih činovnika u Hrvatskoj i Slavoniji. Došla su mi do rukuh pravila, što ih je oživotvorio gospodin kralj. ug. ministar za poljodjelstvo, naredbom od 7. studena 1892. broj 19831. u pogledu podupiranja djece državnih šumarskih činovnika i podavanja istoj stipendija i podpora. Citajuć ista, porodila mi se je misao, ne bi li i naše slavno šumarsko družtvo moglo, ovoj sličnu zakladu stvoriti; a držim da bi sve imovne i urbarijalne obćine u PIrvatskoj i Slavoniji na to pristale, pa i sami šumarski činovnici ovih šumoposjednika pozdravili bi oživotvorenje ovakove liepe institucije i prihvatili svesrdno, jer bi se time opet udario temelj napredku i liepšoj budućnosti našoj. Biti ću tako slobodan, da temeljeni ovih pravila predložim odmah i osnovu, prema kojoj bi se onda za naše prilike imala izraditi pravila: Osnova pravila ob osnutku uzgojne zaklade za djecu kralj, šumarskih činovnika i činovnika imovnih i urbarijalnih obćina u Hrvatskoj i Slavoniji. §. 1. Ime i naslov zaklade. Uzgojna zaklada za djecu kralj, šumarskih činovnika i činovnik^ imovnih i urbarijalnih obćina u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji. §. 2. Svrha zaklade. Podieljivanje redovitih godišnjih stipendija i podpora djeci vrjednih šumai´skih činovnika, koji bezuvjetno moraju biti članovi I. razreda hrv.-slav. šumarskoga di´užtva, kao i sirotama istih, koja pohadjaju srednje škole, gospodarski zavod u Križevcih kao i šumarsku akademiju u Zagrebu, nadalje podieljivanje stipendija i podporfi ženskoj djeci, koja polaze višje djevojačke škole i učilišta. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1899 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 309 — §. 3. Prihodi uzgojne zaklade. 1. Svaki drvotržac, koji kupi na dražbi stabla ili druge šumske proizvode i svaki poduzetnik, koji u šumah ogojne radnje ili bud kakovo poduzede preuzme, imao bi od kupovine ili poduzetne svote uplatiti 0*27o prinos u tu uzgojnu zakladu. 2. Sve novčane globe šumarskih činovnika imale bi se privesti u tu zakladu. 3. Eventualni dobrovoljni prinesci i zapisi pojedinih osoba i pojedinih imovnih i urbarijalnih obćina, primali bi se sa zahvalnošću. 4. Prinos samih članova, o kojemu bi se imalo razpraviti u dojdućoj šumarskoj skupštini. §. 4. Uporaba, ter stvaranje nedoticive maticerazdieljenje prihoda. 1. Od svih unislih 0"27o prinosa (§. 3. lit. 1.) smjele bi se u jednoj godini potrošiti u svrhe stipendija i podpora samo ^´s dočim bi se V5 imala pribiti nedoticivoj matici. 2. Osim toga smjeli bi se godimice potrošiti ikamati od ove petine i kamati dobrovoljnih prinosa i zapisa (§. 3. lit. 3.) ter novčanih globa (lit. 2.) i od prinosa samih članova (lit. 4.). 3. Imala bi se stvoriti nedoticiva matica iz Vs ostatka redovitih 0´2°lo prinosa (§. 3. lit. 1.) iz novčanih globa (§. 3. lit. 2.) iz dobrovoljnih prinosa iz zapisa pojedinih darovatelja, te imovnih i urbariialnih občina (§. 3. lit. 3.) ter konačno iz redovitih prinesaka samih članova (§. 3. lit. 4.). Napomenute % unišlih 0´27o prinosa i napomenuti kamati imali bi se razdieliti djeci šumarskih činovnika kao stipendije i podpore tim načinom, da se svi ovakovi prinosi i kamati, koji do konca svibnja svake godine unidju, razdiele početkom školske godine izabranim od molitelja, u 10 jednakih obroka. Sa ^h ovakove razpoložive svote, imali bi se nadariti dječaci a jednom trečinom djevojke. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1899 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 310 — §. 5. Uprava uzgojne zaklade. Zakladnom imovinom upravlja odbor hrv.-slav. šumarskoga đružtva u Zagrebu, ter vriede sve ustanove pravila hrv.-slav. šumarskoga družtva u pogledu upravljanja i za ovu uzgojnu zakladu, samo bi se imali posebice voditi i izkazivati prihodi i razhodi iste. Račune ove uzgojne zaklade vodio bi: ili revident računarskoga ureda kralj, zemaljske vlade, koji je referent za cenzuru računa imovnih obćina ili tajnik hrv.-slav. šumarskoga družtva. Za vodjenje tih računa, mogao bi odbor hrv.-slav. šumarskoga družtva, dotičnomu organu podieliti primjerenu nagradu. §. 6. Dužnosti odbora hrv.-slav. šumar, družtva. Svi predmeti tičući se ove uzgojne zaklade, riešavaju se u redovitih odborskih sjednicah hrv.-slav. šumarskoga družtva. Početkom mjeseca lipnja svake godine razpisuje se natječaj za podieljenje stipendija, a mjeseca srpnja ili kolovoza riešavaju se prispjele molbenice molitelja. §. 7. Podnesak molbenica i trajanja stipendijap odpor a. Molbenice za podieljivanje stipendija i podpora imadu roditelji, udove i skrbnici podnašati u roku ustanovljenom u §. 6. hrv.-slav. šumarskom družtvu, a molbenice imale bi se obložiti sa: Krstnim listom, domovnicom, izkaznicom da je molitelj odnosno roditelj član hrv.-slav. šumarskoga družtva, svjedočbom 0 ciepljenju boginja i konačno svjedočbami prošle školske godine za oba poljeća. Stipendija se podieljuje uviek samo na jednu godinu, a ako učenik ili učenica dobije svjedočbu sa uspjehom, kako ga propisuje §. 8. imade prvenstvo, da dobije istu stipendiju opet i dojduće godine. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1899 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 311 — Podpore se diele takodjer samo na jednu godinu bez prava na prvenstvo za dojdudu godinu. §. 8. Uvjeti za postignuće ovakovih stipendija ili p 0 d p 0 r a. Stipendije mogu postići za svoju djecu samo u službi stojeći ili umirovljeni kr. šumarski činovnici i činovnici imovnih i urbarijalnih obćiua, koji nisu pod iztragom i koji su ujedno članovi I. razreda hrv.-slav. šumarskoga družtva. Tako isto mogu stipendije dobiti i sirote navedenih umrlih činovnika. Kod prosudjivanja imadu uvjek prednost siromašniji i takovi, koji u svom mjestu službovanja nemaju navedenih u §. 2. učilišta. U pravilu imade činovnik pravo samo na jedan štipendij ili na jednu podporu. Nu u vanrednih slučajevih, obzira vrjednih, može dobiti za drugo i treće dijete, ali samo podporu u iznosu, koji će se u svakom slučaju ustanoviti, ali ta podpora ne smije biti veća od iznosa, ustanovljenoga u §. 9. Ku u tih slučajevih mora dotičnik imati najmanje petero djece. U obće se odredjuje, da svjedočba uživajućega stipendiju ili podporu mora imati obei prvi red, sa najviše dva »do voljna « a iz ponašanja najmanje »pohvalno« . §. 9. Najveć i izno s stipendij epodpore . i najveć i izno s Ustanovljuje se za diete živućega otca stipendija od lOO do 150 for. a za diete bez otca 150 do 200 for. godišnjih; dočim se podpore podieljuju prema stanju razdjeljive svoteprema broju molitelja, nu nikada više od 80 for. godišnjih. Nu ako imovinsko stanje zaklade i godišnji dohodci dopuste, mogu se navedene podpore razmjerno i povisiti, nu u nijednom slučaju nesmiju premašiti 100 for. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1899 str. 30 <-- 30 --> PDF |
- 312 — To bi bile u glavnom crte ustanova za namišljenu uzgojnu zakladu, a do slavnoga odbora hrv.-slav. šumarskoga družtva bi stojalo, da potanka pravila izradi i na odobrenje ih visokoj kr. zemaljskoj vladi predloži, nadalje da kod visoke kralj, zemaljske vlade izhodi naredbu glede prinosa drvotržaca i poduzetnika, navedenih u §. 3. lit. 1. Što se tiče navedenih novčanih globa činovnika (§. 3. lit. 2.) koje sada po postojećirai propisi teku u mirovinsku zakladu, moglo bi se kod visoke kralj, zemaljske vlade izhoditi, da teku u uzgojnu ovu zakladu. Osim navedenih prihoda mogli bi šumarski činovnici kod dojdude šumarske skupštine dobrovoljno pristati na njeki postotak od beriva, kako bi nam se ta zaklada u kratko vrieme podigla i okriepila. Ove redke napisah u najboljoj namjeri i šaljem ih u šumarski svijet a molim liepo p. n. gospodu članove šumarskog našeg družtva, da bi dobrostivo uvažiti izvoljeli ovaj predlog, te da bi u tom pogledu svoja mnienja, nadopunjenja i izpravke oglasiti izvoljela u šumarskom listu, kako bi svi složnimi silami stvorili jednu veliku djelotvornu cielinu. Nadajuč se da će moj skromni predlog svuda na vrući odziv i zauzimanje naići, kličem: dao Svevišnji ostvarila se ova zamisao na dobrobit našu, naših nasliednika i potomaka. Aleksander Ugrenović, protustavnik-računovodja 2. banske imovne ohćine. Dodatak uredničtva. Eado priznajemo, da je ovaj predlog vriedan, da se o njemu povede razprava, jer upravo šumarski činovnici živu većinom po malim mjestima i selima, pak im je često i uz najveće žrtve gotovo ne moguće dati si djecu primjereno izobraziti. |