DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1899 str. 55 <-- 55 --> PDF |
- 277 — Osnutak ogromnog ciepilnjaka za uzgoj plemenitih Toćaka u Lovreeiui kraj Križevaca. Vlastelinstvo Lovrečiua prije vlastničtvo francuzkog generala g. Tomasina, kupio je prošle godine poznati češki domoljub i milijunaš g. Vanek, koji imade već dulje vremena na svojem posjedu u Moravskoj kod Holešovica kraj Brna veliki vrt, u kojem uzgaja plemenite voćke. Taj je vrt na svjetskomu glasu, pa je ove godine bilo naručaka čak iz Kavkaza i Kanade u Americi. G. Vanek kani osnovati još veći takav vrt na svojem posjedu u Lovrečini. Na tom se vrtu već sada pod vodstvom jednog nadvrtljara i dvojice vrtljara marljivo radi, i već je znatni prostor od 8 rali ogradjen, obradjen i zasadjen, a budu li voćke dobro uspievale, kani vlastnik na 80 rali, a možda i više, taj vrt proširiti. Pošto vlastnik želi, da se što više domaći ljudi u tom vrtu upotriebljuju, a i dobro ih plaća, ne ima sumnje, da će taj vrt biti ne samo vanredno krasan domaći objekt, koji će djelovati i na podignuće našeg domaćeg voćarstva, već će i domaći ljudi u njem mnogo naučiti i mnogo zaslužiti. Kako smo sa skroz vjerodostojne strane upućeni, potrošio je vlastnik od prošle jeseni pa do sada, već preko pedeset tisuća forinti na razne melioracije na tom svojem hrvatskom posjedu. Nove šumske željeznice u Slavoniji. Kako »Hrvatska Domovina« javlja, izgraditi će se doskora nove šumske željeznice sa konjskom silom, i to: za vlastelinstvo Prejasnog kneza od Schaumburg-Lippe, od željezničke pruge St. Lorencz-Našice-Slatina u šume kraj Nove Bukovice i Slatine; za tvrdku S. H. Gutmann iz šume zemljištne zajednice Mikleuš uz priključak na istu željezničku prugu. Pitanje o hrastovih šuma guljača u Njemačkoj i njihovom sve manjem novčanom prihodu, razpravljalo se je osobito izcrpivo na XXVI. skupštini njemačkih šumara u Breslavi. Konstatovano je tom prigodom, da najveću konkurenciju hrastovoj kori prave j>Quebrachodrvo« i »Myrabolane «, a osim toga tauinski ekstrakt, koji se dobiva od hrastovih odpadaka. Referent,, g. šumski savjetnik Bentheim, navlastito iztiče sve veću konkurenciju taninskog ekstrakta, kojega se, veli, mnogo proizvodi u Francuzkoj i Italiji, gdje se iz kestenovine taj ekstrakt dobiva, konačno, veli, da su osobito znamenite naše slavonske tvornice za proizvodnju toga ekstrakta. Referent dokazuje kakovu je cienu imala hrastova kora sve od g. 1848. pa do danas, te predočuje po g. Alffu sastavljenu skrižaljku tih ciena za Taben na Sari iz koje proizlazi, da su tamošnje kožarnice plaćale za 100 klgr. te kore g. 1848. 8´4 maraka; tada se je ciena dizala sve do sedamdesetih godina, polučiv svoj maksimum g. 1876. sa 20´5 po metr. centu. Od tog vremena ciena konstantno pada, te je g. 1898. iznosila samo 9.5 maraka, kraj sve većih troškova sa dobivanje, sušenje i dopremanje kore. Skupština stvorila je zaključak, da se vlada |