DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1899 str. 52 <-- 52 --> PDF |
- 274 — Uvoz francuskih dužica u Trst mjeseca reljaCe 1898. Morem iz Iz Bosne Primio Ukupno preko Vinkovaca Metkovića Austr. Lloyd 4000 4000 Morpurgo & Parente lic[. 280000 280000 Ukupno 280000 4000 284000 Francuzke je dužice u veljači 1899. u svem izvezeno u: Preko Eieke Preko Trsta Ukupno Francuzku . . . 7,933 345 1,743.930 9.677.275 Italiju 33.408 12.277 45.685 Orano 164.779 — 164.779 Amsterdam . . 145.094 — 145.094 Tursku 4.986 - 4.986 8,281.612 1,756.207 10,037,819 komada. Različite viesti i sitnice. Nagrade za ošumljivanje Krasa. Kr. zem. vlada odjel za unutarnje poslove obnašla je dozvoliti, da se u ime nagrada za uzgoj i čuvanje gaji ća na Krasu izplati: Vuji Hi ni ću k. br. 10 iz Debelog brda 15 for,, Mati Murgi ću k. br. 2 iz Perušića 10 for.; Tomi J u r k oviću k. br. 51 iz Malog polja 10 for.; Juri Brkljašiću k. br. 51 iz Oštre 15 for.; Juri Laloviću k br. 38 iz Vukšica 6 for.; Budi Dzelcu k. br. 56 iz Studenaca 18 for.; Maksimu Ćuku k. br. 61 iz Koma 4 for ; i Poldi Mart ino vi ću k. br. 71 iz Zrmanje 15 for. Uspjeli zakupa ljetne šumske paše kod kr. nadšumarskog ureda u Vinkovcih. Isti je ured izneo tečajem ovoga proljeća 42 sreza sa ukupno 30.036 kat. rali na dražbu za ljetnu pašarinu, procienjenu na 6825 for. Od svekolike te površine zakupljeno je 13 srezova sa površinom od 5145 rali, procienjenib na 1170 for. za svotu od 1475 for. 55 n. tako, da je po rali polučeno oko 29 novčića. Ljetna pašarina traje od travnja do konca rujna. Državni izpit za samostalno vodjenje šumskoga gospodarstva u proljetnom roku 1899. Kako smo ubavješteni, prijavilo se je za ovaj rok u svem 9 kandidata, od toga je jedan absolvent c. kr. škole zemljoteštvo u Beču, a ostali su absolventi domaćeg šumarskog zavoda križevačkoga. |
ŠUMARSKI LIST 5/1899 str. 53 <-- 53 --> PDF |
— 275 — Tom zgodom primjetiti nam je, da de onoj gg. kandidatom, koji ranije u Zagreb dodju, biti omogućeno proučavanje izložaka u društvenom šnmarsl?om muzeju, te im se pristup u ove muzealne prostorije svakog dana od 9 — 12 prije podne i od 3—6 sati poslie podne dozvoliti. Izpit u ovom roku biti će prvi nakon izdanja poznate naredbe o boljem praktičnom upotrebljivanju kandidata za vrieme propisane dvogodišnje praksei stoga i zanimiv obzirom na to, kako se je ta naredba u praksi shvatila i kojim načinom provadjala. Šumski požari. Ove zime i ovoga proljeća bilo je zbog velike suše mnogo požara u naših šumah, te smo već u zadnjem broju neke viesti o tomu donieli. Polag primljenih ubavjesti stradale su i mlade šume im. obć. brodske mnogo od požara, a počeli su isti veći usried zime. Tako je već 29. siečnja prvi požar buknuo u branjevini iVrabčana« kot. šumarije III., te izgorilo do blizu 10 jutara. Drugi požar buknuo je 23. veljače u IV. okružju »Krivskog ostrva« šumarije II., te izgorilo oko 60 jutara, a nastradali hrastov pomladak morati će se >na panj staviti«, da se donekle spasi. Četvrti požar pojavio se je 5. ožujka u 15 godišnjoj branjevini sreza »Gardon-Surduk« i izgorjelo do 15 jutara. Svagda se je upalila kao barut suha trava, koje je kao u svakoj branjevini i ovdje mnogo. Akoprem su ti požari već u zametku opaženi, a šumarsko je i lugarsko osoblje odnia revno oko gašenja nastojalo, ipak je svaki puta po veća površina izgorjela. Kako su ovi požari nastali, ne može se točno opredieliti, nu drži se, da su nastali neopreznošću vozara i drugih ljudi, jer su svagda nastali uz puteve, koji nuz ove zabrane vode. — Savezno sa našom viesti, koju smo već u zadnjem broju donieli o požaru »gajac zemlj. zajednice u Bregih, nadopunjujemo istu time, da je izgorjelo tom zgodom do 250 jutara toga gaja. Mimo toga, da se što strožije provavađjaju odnosne ustanove našega šumskoga zakona i stim u savezu stojeće naredbe, bilo bi dobro, držimo, da se svagdje prosjeci izvedu, dapače da se nuz stalnu mrežu prosjeka, koja je šumsko-gospođarstvenom osnovom označena, u pojedinih okružjih — koja su više puta po 100 do 200 i više jutara velika — izvedu još pomoćni »vatrobrani prosjeci« Ovimi bi se ta velika okružja podielila još i u manje odjele, pa kad bi se isti svagd a čistimi držali, znatno bi se pogibelj od vatre umanjila. Ako i ne bi šumski požari prestali, ne bi oni mogli nikada tako velike površine uništiti, a sama bi obrana bila mnogo lakša. 0 ovom važnom pitanju, kako da se sprieče i gase šumski požari, razpravljati će medju ostalim ovogodišnji austrijski kongres u Beču. Austrijski šumarski kongres, koji seje imao — kako smo već objavili — Beču pr. mj. obdržavati, stavljena su na dnevni red ova pitanja: 1) 0 potrebi izdanja posebnog reda za gašenje šumskih požara. 2) Kako |
ŠUMARSKI LIST 5/1899 str. 54 <-- 54 --> PDF |
— 276 da se zbog svoje velike narodno-gospođarstvene važnosti zaštite šnme od pogubnog dima i plinova, koji se kod mnogih tvornicah razvijaju i šume u svom okolišju uništuja. 3) Je li je opravdano tražiti višegodišnji oprost od poreza kod pošumljivanja pustih površina i kako da se to provede. 4) Pošto šume od zareznika sve više stradaju, dapače im i sam obstanak ugrožen, a najbolji su im branitelji ptice, kako dakle valja idi za tim, da se izda internacijonalni zakon za zaštitu ptica. Ohće hrvatsko đi-užtvo za gojenje lova i ribarstva. Ovo naše domaće družtvo liepo napreduje i broji već unatoč svojem kratkom vieku od osam godina, do šest stotina članova. Kako je šumarstvo i lovstvo već od davnih vremena u tiesnomu savezu, bilo bi u redu, da i naša zelena struka u tom družtvu što brojnije zastupana bude Po našem sudu morao bi svaki mladi šumar nastojati, da što prije postane članom domaćeg i šumarskog i lovačkog đružtva. Narai, a i drugim mnogo se bolje svidja Šumar, koji je i lovac, nego li onaj, koji to nije. Držimo, da e stoga dobro, da se već za samog naukovanja a mladih kandidatih umarstva probudi volja za lovstvo, i da se uz samu teoriju lovstva, njeguje bez uštrba na drugi napredak i samo praktično lovstvo i tako tim povisi nagnuće k samom šumarstvu i lovstvu. Uvidila se je shodnost toga i drngdje, tako nam je iz našeg putovanja po Njemačkoj poznato, da je hesenska vlada đopitala prije 3—4 godine slušateljem šumarstva na sveučilištu giessenskom poseban lovački revir, u kojem im je — dakako uz shodno ograničenje — slobodno loviti. Drvojedka suzna. Ova gljivica uništi svake godine množinu drva, a mnoge gradjevine od nje silno stradaju. C i kr. ženijski pukovnik i vojni gradjevni ravnatelj g. Tilschker t u Beču, stavio je na internacijoualnom kongresu za izpitivanje gradjevnog materijala, obdržavanom g. 1895. u Ziirichu, pitanje: kako da se već kod preuzimanja gradjevnog drva štitimo proti pogibelji od drvojedke suzne (Merulius lacrinians, der Hausschwamm)?c Prije se držalo, da ona samo sa starim materijalom za popodjivanje u kuće dolazi, nu neki — navlastito ruski inžinir — general Baumgarten, obširno je razložio i dokazao, da je već i na samom drveću u mnogih šumah južne Rusije mnogo ima. Da se to važno pitanje još do parižke izložbe rieši, ili bar što bolje razjasni, sastavilo se je internacijonalno specijalno povjerenstvo pod predsjedničtvom g. J. Friedricha c. kr. šum. nađsavjetnika i ravnatelja šum. pokusne postaje u Mariabrunnu, u kojem imadu odlične zastupnike : Danska, Njemačka, Amerika, Austrija i Ugarska. Radu ovoga povjerenstva mogu mnogo pomoći razni šumarski i gradjevni stručnjaci, a i drugi, ako jave zanimive slučajeve zaraze tog pogibeljnog griba. Povoljno riesenje ovoga pitanja od znatne je narodno-gospodarstvene važnosti, stoga će i povjerenstvu dobro ovakovi podatci doći. |
ŠUMARSKI LIST 5/1899 str. 55 <-- 55 --> PDF |
- 277 — Osnutak ogromnog ciepilnjaka za uzgoj plemenitih Toćaka u Lovreeiui kraj Križevaca. Vlastelinstvo Lovrečiua prije vlastničtvo francuzkog generala g. Tomasina, kupio je prošle godine poznati češki domoljub i milijunaš g. Vanek, koji imade već dulje vremena na svojem posjedu u Moravskoj kod Holešovica kraj Brna veliki vrt, u kojem uzgaja plemenite voćke. Taj je vrt na svjetskomu glasu, pa je ove godine bilo naručaka čak iz Kavkaza i Kanade u Americi. G. Vanek kani osnovati još veći takav vrt na svojem posjedu u Lovrečini. Na tom se vrtu već sada pod vodstvom jednog nadvrtljara i dvojice vrtljara marljivo radi, i već je znatni prostor od 8 rali ogradjen, obradjen i zasadjen, a budu li voćke dobro uspievale, kani vlastnik na 80 rali, a možda i više, taj vrt proširiti. Pošto vlastnik želi, da se što više domaći ljudi u tom vrtu upotriebljuju, a i dobro ih plaća, ne ima sumnje, da će taj vrt biti ne samo vanredno krasan domaći objekt, koji će djelovati i na podignuće našeg domaćeg voćarstva, već će i domaći ljudi u njem mnogo naučiti i mnogo zaslužiti. Kako smo sa skroz vjerodostojne strane upućeni, potrošio je vlastnik od prošle jeseni pa do sada, već preko pedeset tisuća forinti na razne melioracije na tom svojem hrvatskom posjedu. Nove šumske željeznice u Slavoniji. Kako »Hrvatska Domovina« javlja, izgraditi će se doskora nove šumske željeznice sa konjskom silom, i to: za vlastelinstvo Prejasnog kneza od Schaumburg-Lippe, od željezničke pruge St. Lorencz-Našice-Slatina u šume kraj Nove Bukovice i Slatine; za tvrdku S. H. Gutmann iz šume zemljištne zajednice Mikleuš uz priključak na istu željezničku prugu. Pitanje o hrastovih šuma guljača u Njemačkoj i njihovom sve manjem novčanom prihodu, razpravljalo se je osobito izcrpivo na XXVI. skupštini njemačkih šumara u Breslavi. Konstatovano je tom prigodom, da najveću konkurenciju hrastovoj kori prave j>Quebrachodrvo« i »Myrabolane «, a osim toga tauinski ekstrakt, koji se dobiva od hrastovih odpadaka. Referent,, g. šumski savjetnik Bentheim, navlastito iztiče sve veću konkurenciju taninskog ekstrakta, kojega se, veli, mnogo proizvodi u Francuzkoj i Italiji, gdje se iz kestenovine taj ekstrakt dobiva, konačno, veli, da su osobito znamenite naše slavonske tvornice za proizvodnju toga ekstrakta. Referent dokazuje kakovu je cienu imala hrastova kora sve od g. 1848. pa do danas, te predočuje po g. Alffu sastavljenu skrižaljku tih ciena za Taben na Sari iz koje proizlazi, da su tamošnje kožarnice plaćale za 100 klgr. te kore g. 1848. 8´4 maraka; tada se je ciena dizala sve do sedamdesetih godina, polučiv svoj maksimum g. 1876. sa 20´5 po metr. centu. Od tog vremena ciena konstantno pada, te je g. 1898. iznosila samo 9.5 maraka, kraj sve većih troškova sa dobivanje, sušenje i dopremanje kore. Skupština stvorila je zaključak, da se vlada |
ŠUMARSKI LIST 5/1899 str. 56 <-- 56 --> PDF |
— 278 — umoli, ueka bi kod sastavka novih carinskih ugovora gledala, da se povisi carina na tudje strojbarske proizvode, navlastito na >Quebracho« jer tim strojeua koža ne ima ni izdaleka tolike trajnosti, koliko ona strojena hrastovom korom ili taninskim ekstraktom. Zai)pertoT patentirani način na brzo sušenje drva. Kako N e y u listu »Aus dem Valde« priobćuje, sastoji se ovaj način u tome, da se ugrije zrak do 30" Cl. i da svedjer struji uz drvo. Time da se i sasvim vlažno — iz vode istom izvadjeno drvo — može za kratko vrieme dobro osušiti, a da se ne razpuca, ne svine, i u obće drvo od svojih vriednih tehničkih svojstva ništa ne izgubi. OTOgodišnje šumsko sjemenje nije jednako urodilo kako priobćuje B, Farago u »Oesterr, Forst-u. Jagdzeitung«. Tako je slabo urodio obični bor, stoga mu je i sjeme ove godine skupo. Nasuprot urodila je smreka tako obilno, kako već dugo nije, pa je i njezino sjeme vrlo dobro i jeftino. Isto tako dobar je urod jele i ariša, dosta slab kod crnog bora, a vrlo slab kod limbe. Listače su popriečno dobro sjemenom urodile, navlastito više je bilo i žira lužnjakova i kitnjakova, pa je stoga ove godine nešto jeftiniji. Bagrem urodio je slabo, a upravo se njegovo sjeme u Ugarskoj mnogo traži. BukOTe željeznielte podrlake mogu vrlo dugo trajati, kako priobćuje A. Schneidt u »Zeitschrift fiir die Forstschritte des Eisenbahnvvesens «, ako se s njima racionalno postupa, dupače da mogu više puta trajati dulje od samih hrastovih. Polag opažanja francuzkih željeznica, gdje su upotriebljene i hrastove i bukove podvlake, jesu od podvlaka impregniranih karbolno-kiselim katranskim uljem, pokazale u roku od 21 godine te podvlake takjvu trajnost, da se je hrastovih 26´8´´/Q, a bukovih 64´´/|j izmjeniti moralo. Ne impregniranih hrastovih moralo se je 52% izmjeniti. Vele, da ovako impregnirane podvlake dugo traju i da su jeftine. Kod nas impregniraju se bukove podvlake raztopinom cinkovog klorida, a traju oko 7—8 godina, kako smo od upućenih osoba čuli. Šumski posjed eeskib gradova. Kako »Oest. Forst-u. Jagdzeitung« donosi, imadu češki gradovi liepih vlastitih šuma; najviše grad Pisek, koji ima do 5762 hektara vlastite šume ; već manje imadu drugi gradovi, a najmanje glavni grad Prag, koji ima samo 4 hektara vlastite šume. Ribarstvo u Ugarskoj. Kako isti list donosi, diže se ribarstvo u Ugarskoj znatno. Polag izvještaja kr. ug. ministarstva za poljodjelstvo, ima u Ugarskoj ´28 velikih ribnjaka, koji zapremaju površinu od 2400 kat. rali, odbacujuć po rali čisti prihod od 35—70 for. Gradovi Komoran, Segedin i Kečkemet kane urediti vlastite ribnjake. Gojilišta za pastrve ima od lani za 8 više, u svem 35. Za niže predjele da je osobito zgodna amerikanska pastrva. Država je lani podielila 1700.000 nasada pastrva, 25 miliona smudja i 100 hiljada račića. |