DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1899 str. 64     <-- 64 -->        PDF

— 222 —


i noćne obhodnje, pa i jest jedino toj okolnosti pripisati, da su požari
za vremena opažeui i ugašeni.
Dne 16. ožujka stradao je požarom gaj zemljištne zajednice u Bregi.
Z). T.


Navale na naše šumarstTO. Već smo čitali više dopisa i članaka
u domaćem dnevniku »Hrvatska Domovina« u kojih se neki »šumar«
bavi razglabanjem naših domaćih šumarskih prilika. Mi smo u principu
prijatelji svakog raspravljanja, kojemu je svrha, da objektivnim načinom
iznese manjke i nedostatke, kakovih u svakoj struci i svagdje ima, i
time doprinese k napretku, jer već sama stagnacija znači nazadak. Kuda
sama stagnacija dovodi, najbolji dokaz tomu pružaju, u zadnje vrieme
toliko spominjane prilike »nebe.skoga carstva«, u kojem se već kroz
tisuće godina nije trpila nikakva kritika, već se je sve samo hvaliti
moralo; tko to činio nije, smatran je neprijateljem svoga naroda i države.
Ovime smo naše liberalno stavište naprama objektivnoj kritici, držimo,
dovoljno označili, a dodati nam je k tomu i to, da dapače kod toga ni
ne pitamo tko piše i gdje piše, već što i kako piše, nu ipak od domaćeg
kritičara zahtjevamo, da ga kod toga vodi patriotizam, a i neki širi i
jasniji pogled u budućnost, pa da ono, što bi imalo roditi dobrom, ne
rodi zlom. Osobe na koje su navale »šumara« u prvom redu naperene,
niti su nas ovlastile, niti žele da za njih koplje lomimo, nu u koliko se
ovakove navale tiču čitavog domaćeg šumarstva, dužni smo to učiniti.
Tako je n. pr. smjela a preko reda neoprezna tvrdnja ili bolje osvada,
gdje se veli, da jedva jedan postotak šumara štogod o procjenah znade;
da sami šumari oštećuju svojimi procjenami zemlju; i slično. Zar nije
drvni trg onaj forum, gdje se sastaje tražnja i ponuda i uglavljuju ciene ?
Pošto je uslied savršenih prometila mjestni trg izgubio gotovo sasvim
svoju važuost. pak su ciene svetskoga trga odlučujuće, zar da te ne budu
odlučujući faktor kod šumarskih procjena, kraj toli velike konkurencije


— navlastito u hrastovini ? Sve kad bi bilo većih nedostataka u šumarskih
procjenah, izravnale bi se one samim načinom kod nas običajne
prodaje t. j . prodajom drva na panju javnom dražbom uz pismene zapečaćene
ponude. Najbolje to svjedoči okolnost, što su na našem trgu dobro
poznate tvrdke pošle da u Americi, Španiji, Rusiji i dr. nadju jeftiniju
surovinu, a da su mnoge naše Jomaće manje tvrdke — što nije baš na
korist zemlje — gotovo iztisnute iz našega trga, podlegav konkurenciji
veletržaca. Sve ovo sjegurno nije zbog prenizkih ciena surovine. Zar se
mora svaka znatno viša ponuda — a takovih više puta ima — nego li
su ostale popriečne, smatrati normalnom? Ne uvjetuju li takovu ponudu
više puta drugi razlozi, nego li vriednost samoga objekta? Momeutana
velika potreba, ponali, uništenje tudje konkurencije, vanreduo jeftin