DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1899 str. 61 <-- 61 --> PDF |
— 219 — Roba od g. 1898. «primisima» 11´5—12´5 for., «prima» 10—11 for., «secunda» 7´5—8´5 for., «tertia» 6-5 — 7 for. za 100 kilograma. Cieua valoneji iz Smjrue* od prilike dva puta tolika. Trg je dosta živahan. Ciena diTljači i ribe na budimpeštanskom trgu. Polag istih novina donosimo ciene divljači i ribe, koja je bila polag izvještaja glavnog tržnog triema kako sliedi: Divljač: divlje svinje 45—75 novč., lanjci 65 novč. po kilogramu, divlje guske 1—1*35 for., divlje patke 85 nč. do 1 for. po komadu, ter je ovih mnogo na trg dovezeno. Riba živa i to: krapovi 70 nč. do 1 for., somovi 80 nč. do 1 for., štuke 85—95 nč. Za po prilici 20´´/o jeftinija je riba, koja je na ledu (mrtva), još jeftinija (oko 20%) koja se sječe i po kilogramu prodaje. Vanredno su skupi smudjevi 6—6 5 for. po kilogramu. Mnogo ove ribe dolazi iz Drave i dolj Dunava, dakle iz naših strana, te je tamo riba skupa i ribarstvo dosta unosna privredna grana. Različite viesti I sitnice. NOTa pilana kraj Zagreba. Domaći dnevnici oglasiše već opetovano, da će u naših urugovih drvotržstva i šumarstva dobro poznato družtvo »Societe d´Importation de chene» sagraditi u Cernomereu, dakle u neposrednoj blizini Zagreba, veliku pilanu. Oko podignuća ove pilane već se marljivo radi. Ista biti će na posjedu g. Priestera, a gradnja povjerena je domaćoj graditeljskoj tvrdci «Pilar, Maly i Baudj,» te će već za 2—3 mjeseca ova nova pilana biti podpunoma uredjena i početi raditi. Crradnja kr. šumarskoga ravnateljstva u Zagrebu. Ured kr. šumarskog ravnateljstva, koji je do sele smješten u najmljenih privatnih prostorijah, smjestiti će se još možda ove godine u vlastitoj zgradi. Kr. ugar. ministarstvo za poljodjelstvo, dozvolilo je već sredstva, da se sagradi vlastita zgrada u Zagrebu, u kojoj će se to ravnateljstvo smjestiti, dapače, već je na liepom mjestu, i to na produljenom akademijskom trgu, gradilište kupljeno, a zidanjem će se skoro početi. Ove godine preuzeti <5e u Ugarskoj upravu obćinskili šuma državni šumarski stručnjaci na temelju zakonskog članka XIX. od god. 1898. sakcioniranog 9., a proglašenog 16. srpnja pr. g. Ovim zakonom pošlo se je gotovo sasvim istim tragom, kojim je pošlo i naše šumarsko zakonarstvo, naime, obćinske šume preuzeti ´^e se u državnu upravu, a fakultativno i druge šume stavljene pod osobiti javni nadzor. U tu svrhu ustrojiti će se posebni šumarski uredi, koji će za razliku od ostalih kr. šum. ureda, koji upravljaju državnimi šumami, nositi ime «kr. državn i šumarski ured». Takovih ureda biti će kojih 40—42 * Valoneja to je kapica hrasta „Quercus vallonea" koji raste u Maloj Aziji, te se u strojbarstvu rabi i mnogo ciene. Uredničtvo. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1899 str. 62 <-- 62 --> PDF |
— 220 — osnovano, sa personalom od 270—280 stručnih šumarskih tehnika. To j j dovoljno, jer ima mnogo županija, koje ne imaju nikakovih šuma. Osim kr. ug. drž. šumarskih ureda osnovati će se prema potrebi posebna ovim uredom podčinjena «kr. ug. kotarska šumska upraviteljstva». Ovaj zakon ujedno sadržaje ustanove analogne našem zakonu «o zemljištnih zajednica*. Čitav ovaj zakon razpada se u dva diela, te govori: I. Dio: 0 državnoj upravi šuma, a II. dio: 0 nredjenju gospodarstva, u nerazdieljenom posjedu komposesorata i bivših urbarialista nalazećih se šuma i pustih površina. 1. Dio dieli se u poglavja: a) obće ustanove, b) organi državne uprave, c) djelokrug kr. ug. drž. šumarskih ureda, d) izdatci ovih ureda. Potanje o tom u njemačkom izdanju Rathovom, koje smo u predzadnjem broju pod naslovom «Sumarsko i gospodarsko knjižtvo» oglasili.* Bezplatno izdanje šumskih biljka. Preuzvišeni g. ban doznačio je za pošumljivanje golieti i pašnjaka bezplatno: upravnoj obćini Bosi- Ijevo 40.000 smrekovih i jelovih biljka; im. obć. otočkoj k´00.000 smrekovih sađjenica i zemljištu zajednieami kotara krapinskoga (Putkovec, Spičkovica, Petrovsko, Svedruša i Jesenjeg 45.000 smrekovih sađjenica. Austrijski šumarski kongres obdržavati če se tek o. mj. u Beču, jer se zbog nepredvidjenih zaprieka nije mogao prošloga mjeseca obdržavati, kako je prvotno odredjeno bilo. Mi čemo naše čitatelje o razpravami toga kongresa izvjestiti, jer će se sjeguruo razpravljati pitanja, koja su i po naše šumarstvo od važnosti. Grospođarski tečajevi za svećenike. Kako čitamo u «Hrvatskom trgovcu* obdržavati će se uslied odredbe ugar. ministra za poljodjelstvo naskoro u Ugarskoj 4 nedeljni tečajevi, u kojima će se svećenicima dieliti pouka u gospodarstvu u svrhu, da i svećenici medju seljacima šire gospodarsku naobrazbu. U nekom sedmogradskom mjestu otvoren je već jedan takav tečaj, pa ga polazi 25 svećenika. Držarni ured za namještenje radnika. U istom listu čitamo, da će kr. ug. hrv. ministarstvo trgovine osnovati skorim zavod, koji će se baviti posredovanjem kod namještenja radnika u industrijalnim obrtnim, trgovačkim i rudokopnim poduzećima. Taj će se zavod urediti državnom podporom, nu ne će imati državnoga značaja. Ponajprije osnovati će se centrala u Budapešti, po tom podružnice diljem Ugarske i Hrvatske, a posredovanje biti će bezplatno. Zavodom će upravljati odbor sastojeći od poslodavaca, radnika i nezavisnih muževa u razmjernoj trećini uz zastupnike dotičnoga grada i trgovačko-obrtne komore. Pod imenom radničke burze ima takovih zavoda i drugdje, te se u njih stiče potražba i ponuda rada, i time štedi radna snaga, jer kad * Ovo Rathovo izđauje iz kojega smo gornje podatke crpili, sadržaje u II. dielu ugarski »šumarski zakon« od g. 1879. Uredničtvo. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1899 str. 63 <-- 63 --> PDF |
— 221 — radnik ne ima posla, znade gdje će ga naći. Držimo, da bi bilo dobro, da se kod nas taj zavod bavi i posredovanjem gospodarskihšumskih radnika. Poimence dobro bi takov zavod do.šao našim Ličanima, koji obavljaju krčenja i zemljoraJaje Danas ovakovi Ličani kad od kuće krenu, lutaju tako dugo dok posla ne nađju. Kad su ga našli i doista marljivim radom koji groš privriedili i radnju dogotovili, tada opet ne znadu kuda će. Tražeći novi posao, lutaju oni opet od mjesta do mjesta nudeći svoj rad i tom priliKoni prisiljeni su plandovati i potroše ono, što su prije privredili. Ovakovimi posredujućimi uredi dalo bi se tomu izbjeći. Ovo vriedi i za bezbroj naših šumskih radnika, prem ne u tolikoj mjeri, jer oni većinom tada od kuće kreću, dok su se sa šumskim trgovcem za rad pogodili. Izpit za računarsku struku kod gospodarstvenih ureda naših imov. obina u bivšoj Vojnoj Krajini, imao se je obdržavati u smislu naredbe vis. kr. zemalj. vlade od 24. veljače t. g. br. 109L, odnosno naredbe od 5. siečnja 1883. br. 21.295. ex 1881., dne 20. ožujka i sliedećih dana t. g. u šumarskom odsjeku vis. kr. zemalj. vlade, pred posebnim u tu svrhu sastavljenim povjerenstvom. Jato šljuka letilo po danu od sjevera na jug. Josip Kune posebnik iz Zagreba, vraćao se dne 19. ožujka o. g. oko 3 sata poslie podne kroz dalje opazi iza nekoliko časaka jato šljuka od 15 komada, koje su u istom pravcu letile. Tom izvanrednom i neobičnom p(>javu biti će razlog silan snieg, koji je baš 19. i sliedećih dana pr. m. u ovom kraju padao. D. T. Na ovu nam je viest nadovezati, da je već početkom ožujka bilo kod nas obćenito dosta šljuka, nu one su se u većoj mjeri zadržale samo u močvarnijih predjelih. Tako nam javiše iz Belovara, da je bilo u tamošnjoj okolici nekoliko uspjelih lovova na šljuke. U samoj šumi «Novakuši» imov. obćine križevačke, palo je prigodom jednoga lova 25 šljuka, a u drugoj ih je susjednoj šumi palo 12 kom. i t. d. Nasuprot nije se istodobno moglo na suhim, nu inače sgođnim mjestima, naći nikakovih šljuka, o čem smo se i sami osvjedočili. Šumski požari. Kako je o. g. zima, a i već rano proljeće bilo vanredno suho, učestali su i šumski požari. Tako se je u šumi «Juhača » nadarbine nadbiskupije zagrebačke u Pokupskom već dne 27. veljače u 10 sati prije podne pojavio ove godine prvi šumski požar. Dne 4L. ožujka u 9 sati na večer počela je šuma «Petkovac» goriti. Vatra bijaše podmetnuta na tri mjesta. Obzizom da baš u onih šumah redovito svakoga proljeća gori, te se radi tih požara podržavaju dnevne |
| ŠUMARSKI LIST 4/1899 str. 64 <-- 64 --> PDF |
— 222 — i noćne obhodnje, pa i jest jedino toj okolnosti pripisati, da su požari za vremena opažeui i ugašeni. Dne 16. ožujka stradao je požarom gaj zemljištne zajednice u Bregi. Z). T. Navale na naše šumarstTO. Već smo čitali više dopisa i članaka u domaćem dnevniku »Hrvatska Domovina« u kojih se neki »šumar« bavi razglabanjem naših domaćih šumarskih prilika. Mi smo u principu prijatelji svakog raspravljanja, kojemu je svrha, da objektivnim načinom iznese manjke i nedostatke, kakovih u svakoj struci i svagdje ima, i time doprinese k napretku, jer već sama stagnacija znači nazadak. Kuda sama stagnacija dovodi, najbolji dokaz tomu pružaju, u zadnje vrieme toliko spominjane prilike »nebe.skoga carstva«, u kojem se već kroz tisuće godina nije trpila nikakva kritika, već se je sve samo hvaliti moralo; tko to činio nije, smatran je neprijateljem svoga naroda i države. Ovime smo naše liberalno stavište naprama objektivnoj kritici, držimo, dovoljno označili, a dodati nam je k tomu i to, da dapače kod toga ni ne pitamo tko piše i gdje piše, već što i kako piše, nu ipak od domaćeg kritičara zahtjevamo, da ga kod toga vodi patriotizam, a i neki širi i jasniji pogled u budućnost, pa da ono, što bi imalo roditi dobrom, ne rodi zlom. Osobe na koje su navale »šumara« u prvom redu naperene, niti su nas ovlastile, niti žele da za njih koplje lomimo, nu u koliko se ovakove navale tiču čitavog domaćeg šumarstva, dužni smo to učiniti. Tako je n. pr. smjela a preko reda neoprezna tvrdnja ili bolje osvada, gdje se veli, da jedva jedan postotak šumara štogod o procjenah znade; da sami šumari oštećuju svojimi procjenami zemlju; i slično. Zar nije drvni trg onaj forum, gdje se sastaje tražnja i ponuda i uglavljuju ciene ? Pošto je uslied savršenih prometila mjestni trg izgubio gotovo sasvim svoju važuost. pak su ciene svetskoga trga odlučujuće, zar da te ne budu odlučujući faktor kod šumarskih procjena, kraj toli velike konkurencije — navlastito u hrastovini ? Sve kad bi bilo većih nedostataka u šumarskih procjenah, izravnale bi se one samim načinom kod nas običajne prodaje t. j . prodajom drva na panju javnom dražbom uz pismene zapečaćene ponude. Najbolje to svjedoči okolnost, što su na našem trgu dobro poznate tvrdke pošle da u Americi, Španiji, Rusiji i dr. nadju jeftiniju surovinu, a da su mnoge naše Jomaće manje tvrdke — što nije baš na korist zemlje — gotovo iztisnute iz našega trga, podlegav konkurenciji veletržaca. Sve ovo sjegurno nije zbog prenizkih ciena surovine. Zar se mora svaka znatno viša ponuda — a takovih više puta ima — nego li su ostale popriečne, smatrati normalnom? Ne uvjetuju li takovu ponudu više puta drugi razlozi, nego li vriednost samoga objekta? Momeutana velika potreba, ponali, uništenje tudje konkurencije, vanreduo jeftin |
| ŠUMARSKI LIST 4/1899 str. 65 <-- 65 --> PDF |
— 223 — kapital i t. d. mogu ovakovu ponudu lahko razumljivom učiniti. Smatrati ovakovu ponudu u svakom slučaju izključivo mjerodavnom nije opravdano, tim više, što nije isključena mogućnost, da se i drvotržac može lako prevariti. Dokaza tomii ima dosta- forsirajući cieue propale su već i velike kuće, da i ne govorimo o malima. Ovoliko na raspravljanje »šumara«, pa očekujemo, da će njegova kritika naših domaćih prilika biti u buduće promišljenija i pravednija pa da mu džilit, možda i promašiv cilj, ne udari u čitavo šnmarsvo, nastojeć ga oboriti u kal. Posliedice su ovakovng kritikovanja, da se diskreditiraju ne samo osobe već i sama stvar u očima drugih domaćih i tudjih slojeva, a jedva će se time samoj stvari, do koje nam ne samo kao stručnjakom u vlastitom, već i kao domoljubom u obćem narodnom interesu stojati mora. Broj slušatelja na zagr. šumarskoj akademiji. U zadnjem broju označili smo broj slušatelja sa 31, sada možemo javiti, da ih ima zaključkom semestra 24 i to samih domaćih, što je dosta veliki broj za naše prilike. Proti poljskim mišerom mnogo se preporuča bacil tjphusa kao najbolje i najradikalnije sredstvo. U Berlinu prodavaju se takovi bacili u bočicama razne veličine uz uputu kako valja kod uporabe postupati. 0 tom je potanje govora u «Berliner Landw. Presse» iz koje ovu viest vadimo. Provedbena naredba k zakonu od 36. ožujka 1894. o uredjenju stručne uprave i šumskog gospodarenja u šumah stojećih pod osobitim javnim nadzorom. Ova velevažna naredba na temelju koje će se moći tek pravo u praksi provesti gore spomenuti zakon, izaći će, kako iz dobro ubavjestenih krugova saznademo, skorim. Posao oko ove naredbe toli je obsežan i važan — jer se ta naredbaimade, ne samo sa šumarskoga, već i sa mnogih inih stanovišta pretresti i sa postojeći mi zakoni u sklad dovesti, navlastito sa «zakonom o zemljištnim zajednicami» od 25. travnja 1894., koje su se tek uredjivati počele — da je iziskivao mnogo vremena i truda, te je moralo proteći više vremena, da se što valjanoga stvori. S ovom naredbom zajedno izdati će se i nuždni, već u samom zakonu iztaknuti naputci i to: «naputak za sastavak gospodarstvenih osnova» i «službovni naputak sa šumsko upravno i pomoćno osoblje*, koji su već dulje vremena gotovi, a sada se sve to u enkentnim sjednicama u krilu kr. zemalj. vlade pretresa. Osnutak prve domaće lugarnice. Polag viesti, koju je skorim doniela »Oester. Forst- u. Jagdzeitung», kani se još ove godine osnovati prva hrvatska lugarnica, i to u Križevcih. Time bi bila ostvarena i oper jedna od želja naših šumarskih krugova ako možda i ne podpunoma glede samoga mjesta. 0 tom važnomu pitanju mi smo naše mnienje već izrazili |
| ŠUMARSKI LIST 4/1899 str. 66 <-- 66 --> PDF |
- 224 — u našem članku priobćenom u ovom časopisu ođ pr. g. pod naslovom «0 lugarnicami i lugarskim tečajevima u obće, uz predlog, kako da se to pitanje kod nas rieši». Koliko smo ubavješteni, upućeni krugovi potvrdjuju vjerojatnost ove viesti. Pitanje o taksatornom uredu kod kr. zemalj. vlade u Zagrebu. čujemo iz pouzdanog izvora, da se je u krilu vis. kr. zemalj, vlade zapodjelo pitanje o ustrojstvu posebnog taksatornog ureda u šum. odsjeku kr. zem. vlade. Pošto su zakonom mnoge naše šume stavljene pod osobiti javni nadzor, pak je za iste propisan sastavak šum. gospod. osnove, to priznajemo, da bi po naše šumarstvo bilo od znatue koristi, da se taj ured osnuje ; kako se svagdje provadja gospodarstveno načelo o shodnoj diobi radnje, tako je to od znatne koristi i u šumarstvo, jer i tu ne može pojedinac svim granama podpunoma vladati, već je nužduo, da se rad specializira. Posto i drž. šumska uprava, a i naše imov. obćine imadu posebno taksatjrno osoblje, nuždno je, da bude i kod vrhovne šumarske uprave posebno osoblje, koje će se izključivo baviti preizpitivanjem podneienib taksacijonalnih elaborata, i to ne samo u uredu već i vani, a uz to preuzeti nadzor, odnosno makar i samo rukovoditi uredjenje šuma naših zemljištnih zajednica. Držimo, da bi u potonjem slučaju najbolje bilo, da se to uredjenje provadja uz sudjelovanje vanjskog mjestnog šumarskog upravnog osoblja; ovo ako i nije — baveći se drugimi upravnim! poslovi — tako taksacijonalnim poslovom vješto kao osoblje same taksacije, ipak će poznavajuć mjestne odnošaje bolje nego li samo taksacionalno osoblje, moći istomu ići na ruku mnogim dobrim savjetom; a poznato je nadalje, da će takovo osoblje, koje je imalo i samo ingerenciju kod sastavka takovih osnova, odnosno i samo ih sastavljati pomagalo, mnogo većim marom i ljubavlju takovu osnovu i provadjati, nego ako mu nije dovoljno sudjelovanje kod sastavka osnova osjegurano bilo. Dokazalo je to izkustvo u raznih njemačkih država. Sami taksacionalni uredi mnogo su doprinieli k napredku šumarstva, specialno obćenito je pripoznato blagotvorno djelovanje bavarskog taksacionalnog ureda, koji se je svojimi radnjami već prije pol stoljeća odlikovao i racionalnom uživanju šuma u Bavarskoj postavio sigurau temelj. ImenOTanje. G. Franjo pl. Kruži ć već mnogo godina profesor tehničke struke u kr. gospodarskom i šumarskom učilištu u Križevcih, imenovan je u istom svojstvu uz mnogo bolja beriva profesorom u srednjoj tehničkoj školi u Sarajevu. Dar šumarskom muzeju. Gr. J. pl. Rukavina priposlao je družtveuom muzeju jedan esemplar divokoze ubijene kraj Krasna u Lici. U ime družtva srdačna mu hvala, a ugledali se u njega i druga gg. članovi. UređjujeIvan Partaš, profesor šumarstvauKriževcih. Tisak C. Albreclita (Jos. Wittasek). |