DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1899 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 190 — i za uzdržavanje snage tla, velika razlika, da li su naslage horizontalno, vert kalno ili koso položene. Čvrstoća tla označuje se prema tomu, kako su sastavine medjusobno svezane, kao; čvrsto, težko, blago, rahlo, sipko i živo (živi piesak) tlo. Vlažnos t tla ovisi o srednjoj sadržini vode za vrieme vegetativne periode, te se prema tomu označuje kao: mokro (traže ga crna joha, vrbe), vlažno (zahtjevaju ga briest, jasen, manje javor, a najmanje grab), svježe (to tlo vole sve naše vrsti drveća), suho i vrlo suho. Vanjsko stanje šumskoga tla označuje se prema svojem pokrovu kao : golo ili otvoreno t. j . bez svakog vegetabilnog ili nevegetabilnog pokrova.; pokrito tlo usljed opalog lišća ili iglica, koji se jur u raztvaranju nalaze; zelenilom obraslo tlo, koje se je jur prevuklo raznim šumskim travama i biljem; podivljalo tlo, koje je posve kojekakvim šumskim korovom obraslo. 4. Opis sastojina. Kod opisa sastojina neka se navede vrst drveća i smjes a (čiste i mješovite sastojine, i to hrpimično, prugasto ili stablimično pomješane);vrst uzgoja (visoka šuma jednakodobna, dvodobna, preborna i t. d., nizka šuma, srednja šuma); postana k i umjetnim načinom (sjetva ili sadnja) ili naravnim načinom (iz sjemena ili iz izbojaka); starost sastojina, 0 b r a 81 (da li ima mnogo čistina i plešina ili ne, ako je moguće, neka se navede srednja udaljenost stabala i popriečni prsni promjer); stanje sastojine (n. pr. liepa uzrasta, čista uzpravna debla, granata, zakržljala, suhobrka, kvrgava, obgrižena, pogažena, prevršena, okresana i t. d. stabla); poprilična drvna groma da po jutru, kao i razred dobrote prema Feistmantelovim skrižaljkama. D) Dosadanje šumsko gospodarenje. I to obzirom na rabljenu vrst sječe (čista, oplodna, preborna sječa, na pruge i t. d.) naznačiv pri tom, da li je, i koliko je na sječini ostavljeno stabala ili drvne gromade po jutru; |