DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1899 str. 55 <-- 55 --> PDF |
— 157 - Godine Preko Trsta Preko Rieke Ukupno 1894. 2552475 52292606 54845081 1895. 2783356 31440288 34223644 1896. 4759155 37156901 41016056 1897. 1538079 34309422 35847501 1898. 3795180 33876581 37671761 Uspjeh dražbe sjeeina od god. 1898./9. kod II. Ibanske imorne olbćine u Petrinji. Sječina «Evin budjak» procienjena na 12.650 for. prodana za 12.784 for. tvrdki Scliwartz (I"/,, iznad procjene). Sječina «Dvojani» procienjena na 7456 for. prodana za 7474 tvrditi Scliwartz (O´S^/o iznad procjene). Sječina «Nartak» procienjena na 3715 for. proza 4011 for. tvrdki Sachs (8% iznad procjene). Za sječinu «Stari gaj» procienjenu na 5170 for. stiglo je 6 ponuda; najbolja je bila ona tvrdke Schwab sa 6470 for., nu ipak nije prihvaćena, već će ta sječina opet na prodaju doći. Sječina 17.400 for. prodana za 17.562 for. tvrdki Scliwarz (1 % iznad procjene). Ciene krznarskili koža na bečkom trgu. Ove su ciene bile polag tržnog izvještaja priobćenog u «Oesterreichisclie Forst.u. Jagdzeitung» za vrieme od 6.—11. o. raj. kako slieđe: tvorovi 3´5—4-5 for.; domaće kune 12—16 for.; kune zlatice 10—11"5 for.; lisice 4"25—475 for. po paru (2 kom.). Različite viesti i sitnice. Izložba rogOTlja i loračkili trofeja u Zagrebu. Obće hrvatsko družtvo za gojenje lova i ribarstva priredilo je u Zagrebu u paviljonu hrv.-slav. gospodarskog družtva svoju I. izložbu rogovlja i lovačkih trofeja pod visokim pokroviteljstvom Njegove c. i kr. Visosti nadvojvode Leopolda Salvatora. Ova je izložba bila otvorena od 1.—6. veljače, a našla je doista mnogo odziva u naših domaćih lovačkih krngovih. Zaključkom porote odlikovan i su sliedeći izložitelji: Za izloženo rogovlje jelena đopitana je prva nagrada grofu Lađislavu M a i 1 a t h u; druga nagrada grofu Hinku K h u e n u ; treća nagrada Mili Kramariću. Za rogovlje lanjaca jelena dobio je prvu nagradu Marko grof Bombelles , drugu Antun barun Bechtolsheim, treća vlastelinstvo Kutjevo, a četvrtu Vladimir pl. H a 1 p e r. Za izloženo rogovlje od srnjaka dopitane su prve nagrade Marku grofu Bombelle s u, Stjepanu grofu E r- d o d y-u i Karmelu pl. Z a j c u. Drugimi nagradami odlikovani su: Ladislav grof M a i 1 a t h, Dionis grof Drašković, Metel barun Ožegović. Trećimi nagradami odlikovani su: Kondrad Ceraj pl. Cerić, |
| ŠUMARSKI LIST 3/1899 str. 56 <-- 56 --> PDF |
— 158 — Dragutin grof Drašković, Brausil Makso, Franjo Aurel pl. Ttirk, Dragutin Trotzer i Stucin Mirko. Medju najljepše rogovlje srnjaka spadalo je svakako i ono od srnjaka, što ga je ubio presvietli gosp. grof M. K u 1 m e r g. 1897. vabljenjem u zagrebačkoj gori. Nu pošto je g. grof bio članom porote, nije se taj izložak mogao nagraditi. Izloženo je bilo sveukupno 610 srnečib parožaka, 37 jelenjih i 18 lanjčevih rogova, te 10 rogova od divokoza, i to sve iz raznih lovišta iz Hrvatslve i Slavonije. Izložbu posjetilo je što plaćajućih što bezplatno (djaci razaih srednjih učilišta) oko 1300 osoba. Njegova preuzvišenost gosp. ban grof K h u e u-H edervar j kao i presvietla gospodja banica takođjer su u nedjelju počastili izložbu poduljim posjetom, te su dočekani od družtvenog pod predsjednika grofa M. Kulmora i družtvenoga tajnika prof. Kesterčanka, koji ini je podjedno bio tumačem pri pregledavanju pojedinih izložaka. Ubili medvjedicu i uhvatili njezina živa dva mlada. Na pobudu šum. vježbenika g. Jerka pl. Rukavine pošli su pr. mj. lugar im. obć. otočke sreza Begovače i dva seljaka, da traže medjeda. Doista pošlo im je za rukom naći u brlogu medjedicu, koju su i ubili, a živa su i dobili njezina dva mlada. Šum. vježbenik g. J. pl. Rukavina opisao nam je tu zgodu na veselje naših mnogih članova — lovaca, nu jer nam prostor lista za sada ne dozvoljava, moći ćemo tekar u sliedećem broju tu crticu donieti. Sljulie u okolici lirižeraelioj. G. S. iz Vrbovca pripovjedao nam je, da je imao već u prvoj polovici veljače o. g. sreću, ubiti 3 komada šumskih šljuka. Kako je zima blaga, moguće je, da su se šljuke stale seliti sa juga na sjever, nu nama se čini vjerojatnije, da su te šljuke u nas prezimile, jer je zima blaga, kako već dugo nije bila. Izum domaćeg stručnjaka. G. L. Pero k prije šumar i absolvent domaćeg šumarskog zavoda, a sada kr. financ pomoć, tajnik, izumio je vrlo zgodan čep (vranj) za bačve i dao je taj izum patentirati. Opis «Perokovog patentiranog čepa» bio je priložen zadnjemu broju našega lista, da se gg. članovi s tim praktičnim izumom našega stručnjaka upoznadu, a donosimo tom zgodom i viest, da je g. Perok izumio i vrlo zgodnu napravu za vinske pipe, kojoj je svrha, da zaprieči ne dozvoljeno trošenje tekućina iz bačve. Poučni tečajevi za praktične gospodare i šumare. Da se već u službi stojeći gospodari i šumari, kojim nije moguće zbog mnogih poslova svojega zvanja pratiti razvoj gospodarske i šumarske znanosti, upoznadu sa najnovijimi stečevinami teorije i prakse, obdržavaju se već |
| ŠUMARSKI LIST 3/1899 str. 57 <-- 57 --> PDF |
— 159 — od više godina na c kr. visokoj školi za zemljotežtvo u Beču posebni poučni tečaji. Pošto se ove godine kane i na bečkom sveučilištu obdržavati popularni poučni tečajevi, pa jer se želi, da i kod tih tečajeva sile prije spomenute škole sudjeluju, to se obzirom na popularue tečajeve na bečkom sveučilištu, ne će poučni tečajevi na školi za zemljotežtvo o. g. obdržavati. Polazak visokih šumarskih zavoda školske godine 1897./8. Na njemačkih viših šumarskih učilištih bilo je upisano u zimskom semestru (z. s.) i ljetnom semestru (1. s.) slušatelja šumarstva, a od toga kandidata za državnu službu (d. s.), kako sliedi: z. s. za d. s. 1. s za d. s. visoka škola za zemljotežtvo Beč . . 210 191 215 201 šumarsko učilište AschafFenburg . . 126 98 125 97 šumarska akademija Eberswalde . . 73 25 75 27 šumarsko učilište Eisenach ... . 23 7 27 11 sveučilište Giessen 13 11 17 13 politehnika Karlsruhe ..... . 34 32 29 18 sveučilište Monakov 144 116 145 114 šumarska akademija Miinden .. . 48 29 43 27 Tharandt .. . 100 34 80 20 sveučilište Thubingen 35 34 38 32, dočim je u zimskom semestru g. 1898-9. upisano na šumarskoj akade miji u Zagrebu 31, a u još preostalom III. šum. tečaju (I. i II, dolnnut) u Križevcih, 14 slušatelja šumarstva. Iz ovoga se vidi, da je posjet naše šumarske akademije vrlo brojan, dapače i previše brojan. Da bude našim čitateljem, kojima nisu odnošaji njemačkoga školstva sasvim poznati, jasnije, što li se razumjeva pod aspirantom na državnu službu — a ostalih je često i više, nego samih aspiranta na državnu šumarsku službu, kao to je to primjerice na šumarskoj akademiji u Tharandtu — moramo spomenuti, da se pod takovimi razumjevaju tuzemci, koji ne imaju ono predznanje, koje se od redovitih .slušatelja zahtjeva. To je predznanje za sva gore spomenuta njemačka učilišta svršena srednja škola sa izpitim zrelosti Ujedno se ne mogu brojiti u aspirante na državnu službu svi inozemci makar i imali predznanje, koje se traži od redovitih slušatelja, dakle od a.spiranta na državnu službu one države, u kojoj je škola. Poznato nam je od našeg putovanja u Njemačkoj, kad smo više gornjih zavoda posjetili, da ipiade najviše inozemaca u šumarskoj akademiji u Tharandtu. Nova piljana u Biigoinselu kraj Zagreba. Tvrdka W e i s s i B e n e d e k podigla je novu parnu piljaau u Dugomselu, koja već radi. Drago nam je, da možemo ovu viast douieti, jer kako se množe piljaue, |
| ŠUMARSKI LIST 3/1899 str. 58 <-- 58 --> PDF |
— 160 — tako rastu i ciene drva i šumska reuta, a doma(5i ljudi nalaze zarade. Bude li zgode pregledati ćemo ovu piljanu, ili bar donieti potanjih viesti o ustrojstvu iste. Šumarsko učilište u Ascliaifeiilburgu nosi polag viesti donesene »Oesterreichische Forst- und Jagdzeitung« od početka o. g. službeno naslov »šumarska visoka škola«. Ako i ne ima nikakovih promjena u samom ustrojstvu ovoga zavoda, pravo je, da je ime istoga ovako izmjenjeno, jer se i onako od redovitih slušatelja zahtjeva matura, a profesori imadu čin sveučilištnih profesora Članak o našem «Šumarskom domu» sa slikom u bečkim novinama. Br. 840. od 3. veljače t. g. »Oesterr. Forst- und Jagdzeitung« donosi liep članak o našem tSumarskom domu«, družtvenom muzeju, otvorenju šumarske akademije i tom prigodom obdržavane 22. glavne skupštine našega družtva. Ujedno donesena je u istom broju slika »Šumarskog doma« izradjena polag fotografije tvrdke Mosinger i Brejer, kao i tlorisi prizemlja, I. i II. kata. Prvi talijanski šumarski kongres u Rimu koncem g. 1897. Pošto je kraljevina Italija u šumarstvu vrlo zaostala, a mnogobrojne su šume već odavna izkrčene, a i dalje se krče, to su talijanski domoljubi, zabrinuti za daljni obstanak šuma, sazvali šumarski kongres u Rim, na kojem su stvorili mnogo znamenitih zaključaka, kojima je svrha, da se i talijansko šumarstvo podigne na onaj stupanj, na kojemu se ono već odavno nalazi u svim naprednim evropskim državama, — Doista je taliansko šumarstvo slabo; šumski zakon stupio je tek godine 1877. u kriepost, a dosta je manjkav; šumarsku školu imade Italia samo u Vallombrozi; šumarski list samo jedan. 0 ovom kongresu ubavjestioje njemačku publiku naš zemljak g. prof. Dudan u »Oesterr. V. j . Schrift f. d. ges. Forst´vvesenc od pr. god., pa ćemo se mi možda još i potanje na taj kongres u kojem od budućih brojeva osvrnuti. Poziv. Umoljavam p. n. gg., kojima sam uz naznaku ciene priposlao pr. g. moju »fotogrametriju«, da mi izvole 1 for. 60 novč. po eksemplaru priposlati, u koliko to još do sele učinili nisu. F. pl. Kružić, profesor u kr. gosp. i šum. učilišta u Križeveili. Uredjujelvan Partaš, profesor šumarstvau Križeveih. Tisak C.Albrechta(Jos.Wittasek). |