DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1899 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 151 — Radić . Voćarstvo. Križevac, tiskara G. Neuberga. Ciena 2 for., tvrdo uvezano 2 for. 50 novč. Ova je knjiga izašla već polovicom pr. godine, nu jer još nije bila oglašena u našemu listu, oglašujemo ju sada. Ta je knjiga za naše ođnošaje važna zbog toga, pošto je voćarstvo dosta važna grana gospodarstva, a do sele nije još voćarstvo došlo na ovaj stupanj, kojega bi ono moralo kod nas — gdje svi uvjeti za voćarstvo obstoje — vremenom postići. Sam g. pisac, koji je profesor u kr. gosp. i šum. učilištu križevačkom i učitelj voćarstva, sastavio je knjigu, kako i sam kaže, polag najboljih vrela i polag vlastitog izkustva. Ne upuštajuć se u razglabanje same stručne vriednosti ove knjige, koju ne možemo pravo prosuditi, jer stručnjaci u voćarstvu nismo, ipak možemo kazati, da je knjiga povoljno u raznih domaćih glasilih ocienjena i nabava iste preporučena ne samo kod nas, već i od strane mjerodavnih faktora u susjednoj Bosnoj i Dalmaciji, što je sve već dokaz, da odgovara svrhi, za koju je napisana. Nu i sami možemo reći, da nam se svidja razpored gradiva, navlastito da dižu vriednost ove knjige mnogobrojne slike (u svem 312), koje su vanredno uspjele, dapače možemo uztvrditi, da se u riedko kojem našem domaćem djelu nalaze tako krasne i vjerne slike. To mnogo vriedi za samouka, koji se može iz te dosta obsežne knjige — knjiga img. u svem 336 stranica — dovoljno u voćarstvo uputiti. Čitavo gradivo obradjeno tako, da izim uvoda od 18 stranica sliedi: I. dio, koji govori 0 uzgoju voćaka (11—86 str.); II. dio, koji govori o njegi voćaka ili voćarstvu u užem smislu (86 —148 str); dalje sliedi uzgoj patuljastih voćaka (149 — 242 str.); o rezu patuljastih voćaka (243—299 str.); uzgoj inih voćaka i voćnoga grmlja (300—310 str.); bolesti voćaka i voća, te štetne i koristne životinje po voćarstvo (311—336 str.). Knjiga je vriedna, da se što više razprostrani međju svim krugovima, kojima mora napredak domaćeg voćarstva na srdcu ležati, pa ju možemo preporučiti i gg. šumarom i lugarom, koji dolazeći često u dodir sa narodom, imadu prilike, da dobrim primjerom i savjetom pouče narod i da mu pripomognu, da dođje na veći stupanj kulture i blagostanja. — Knjiga dobiva se u samoga pisca uz naznačenu cienu i 15 novčića u ime odpravnih troškova. Odgovor na pitanja, stavljena na str. 476. broj 11. i 12. »Šu marskog lista» od g. 1898. , Ad I. Da to pitanje uzmognemo riješiti, valja da ponajprije riješimo pitanje, koji disciplinarni zakon vriedi za urednike i službenike kod imovnih ob(5ina u. hrvatsko-slav.onskoj Vojnoj; Krajini. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1899 str. 50 <-- 50 --> PDF |
— 152 - Naredbom bana kraljevinab Hrvatske, Slavonije i Dalmacije kao kraljevskog povjerenika u poslu sjedinjenja hrvatsko-slavonske krajine od 2. rujna 1881. broj 2831./pr. jest, pozivno na ustanove II. alineje 10 članka c. i kr. naredbe od 15. srpnja 1881. „glede sjedinjenja hrvatsko- slavonskog krajiškog područja s kraljevinama Hrvatskom i Slavonijom « glasom koje je u hrvatsko-slavonskoj vojnoj krajini dosada valjani disciplinarni zakon od 15. lipnja 1873. izvan krieposti stavljen, i po kojem se na krajiške upravne činovnike i poslužitelje oni isti karnostni propisi uporabiti imadu, koji se uporabljuju za činovnike i poslužitelje u podrufiju kr. hrv.-slav-dalm. zemaljske vlade, odredjeno , da se počam od 1. kolovoza karnostna vlast nad rečenim upravnim osobljem u brv.-slav. vojnoj krajini imade urediti analogno kako u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji po 8. točki dodatka A. zakona od 15. studena 1874. «ob ustrojstvu političke uprave u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji «. Ovom banskom naredbom izdan je ujedno primjerak u Hrvatskoj i Slavoniji tada u krieposti stojeće ces. naredbe od 10. ožujka 1860. o karnostnom postupanju sa c. kr. urednici i služaei drž. z 1. kom. XV. br. 64. od g. 1860.) time, da se karnostne iztrage proti službenim organima imovnih obćina u smislu §. 8. zakona od 11, srpnja 1881. (kojim se razjašnjuju odnosno preinačuju neke ustanove zakona od 15. lipnja 1873. o imovnim obcinama u hrv.-slav. Vojnoj Krajini) imadu prema gornjoj carskoj naredbi provesti po okružnim upraviteljima ili po uredovnom osoblju označenom u §. 6. naputka 0. k zakonu od 11. srpnja godine 1881. Medjutim stupio je u kriepost za urednike i službenike, namještene kod županijskih i kotarskih oblastih, zako n od 5. veljač e 1886. o karnostnoj odgovornosti. Po §. 29. tog zakona svi zakoni i naredbe, koje i koliko stoje u oprieci s ovim zakonom stavljaju se izvan krieposti, a po tom je ovim zakonom izvan krieposti stavljena i ces. naredba od 10. ožujka 1860. Pošto se pako prema rečenoj c. i kr. naredbi II. alineja §. 10. i banskoj naredbi za službene organe imovne obćine imadu uporabiti karnostni propisi valjani za činovnike i sluge autonomne hrvatskoslavonske zemaljske uprave; pošto je upitna ces. naredba od 10. ožujka 1860. za ove organe izvan krieposti stavljena; pošto je u zakona od 5. veljače 1886. ob ustroju županija (§. 68.) navedeno, da se karnostna vlast nad činovnicima i službenicima žup. i kot. oblastih (osim vel. župana) opredieljenje posebnim zakonom iz čega proizlazi, da karnostni zakon od 5. veljače 1886. stoji u savezu i da nadopunjuje zakon od 5. veljače 1886. ob ustroju županija; i pošto §. 4. zakona od 5. veljače |