DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1899 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 136 — da to načelo barem glede obdinskih šuma nije odmah preuzeto u šumski zakon, jer bi onda bila odpala potreba, da se šumski zakon baš u pogledu gospodarenja sa obćinskimi šumama nadopunjuje posebnimi pokrajinskimi zakoni, kako je to bilo u Češkoj, Tirolu i t. d., ali dakako tek tada, kada je nerazložno gospodarenje sa obćinskimi šumami ove na rub propasti dovelo. A. B. Nadležnost upravnih oblasti u šumskim stvarima. Napisao Dr. A. GrOglia. Nadležnost je odnosa j jedne oblasti prema stanovitom konkretnom slučaju, uslied kojeg od nos a ja je ta oblast zvana, da obavlja odnosne njoj povjerene funkcije. Ona ne predpostavlja samo množinu oblastih u jednoj državi, već i točnu diobu funkcija, koje svaka oblast imade izvršivati. Prema tomu dielimo nadležnost na stvarnu i mjestu u. A. Stvarna nadležnost. Stvarna nadležnost označuje objektivnim pravom odredjeni skup državnih zadača i interesa, koji se razlučeno od djelokruga ostalih oblasti, dopituje stanovitoj oblasti na riješavanje. Stoga svaka oblast imade na početku svog uredovanja točno izpitati, da li odnosna stvar spada u njezin djelokrug. Granice stvarnih nadležnosti upravnih oblasti jesu uredjene zakonskim propisima obzirom na sgodno i uspješno obavljanje državnih i javnih interesa. Te granice povučene su izmedju političkih oblasti medjusobno, a zatim i prema zakonodavnoj i sudbenoj vlasti. Pošto se u nazočnom bavimo samo sa šumskim stvarima, to je za nas važna granica izmedju nadležnosti sudbenih i političkih oblasti, a to tim većma, jer |
ŠUMARSKI LIST 3/1899 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 137 — u šumskim stvarima političke oblasti u stanovitom obsegu vrše kazneno pravosudje. Da udovoljimo stavljeno] nam zadaći, nastojat ćemo, da na ovom mjestu u kratko prema postojećim zakonskim propisima predočimo one ustanove, kojima je normirana stvarna nadležnost pojedine oblasti obzirom na vrst i narav šumskih predmeta. Iz §. 77. šum. zakona od 3. prosinca 1852. razabira se, da šumski zakon luči dvie vrsti odredaba i to: a) kaznene presude (§§. 2., 18., 41., 44., 45., 48., 50., 60., 61., 62. i 67. šum, zakona), koje se odnose na šumsko redarstvo; i b) odredbe tičuće se nadzora, uzdržavanja i unapredjivanja šum. gospodarenja. Pošto je karakter obih vrsti tih odredaba različit, to nisu ni iste oblasti, kojima pripada izdavanje topoglednih odredaba. I. Nadležne oblasti za kaznene presude. Glede tih presuda upućuje §. 77. šum. zakona, na §. 71. šum. zakona, koji ustanovljuje, da je proti istim prosto poslužiti se onim pravnim liekovima na višje političke oblasti, koje dopuštaju postojeći zakoni o prekršajima. Prema ustanovama naredbe minist. unut. posala, pravosudja i vrhovne vlasti redarstvene od 3. travnja 1855. (br. 29. z. V. 1. od god. 1885.); zakona od 24. listopada 1872. (kojim se uredjuje postupak pred polit, oblastima, kojim je povjereno kazneno sudovanje; oglašen okružnicom c, kr. glavnog zapovjedničtva od 15. studena 1872. br. 2371. 1. z. upr. XIV.), te zakona od 5. veljače 1886. (ob ustrojstvu županija i uredjenju uprave u županijama i kotarima), nadležna je za riješavanje tih predmeta u I. molbi kr. kot. oblast, u II. molbi kr. županijska oblast, a u III. kr. zemaljska vlada. Taj molbeni tečaj vriedi i za prekršaj §. 15. al. 5. zakona od 26. ožujka 1894. (kojim se uredjuje stručna uprava i šumsko gospodarenje u šumah, stojećih pod osobitim javnim nadzorom). Od spomenutog redovitog moibenog tečaja imade iznimaka, ito: |
ŠUMARSKI LIST 3/1899 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 138 — a) za izricanje kazni s razloga, što su se šumska zemljišta bez dozvole preobratila u drugu kulturu i s razloga, što nisu pošumljeni novo izsječeni dielovi šuma i starijih čistina, nadležan je u I. molbi žup. upravni odbor, a u drugoj kr. zemaljska vlada; (§. 25. toč. 2. i 3. zakona od 5. veljače 1886. o upravnim odborima u županijama) i b) proti riješitbama kr. žup. oblastih u predmetu šumskih šteta (§§. 18., 44—51., 60—67. šum. zakona), ne ima mjesta dalnjem utoku, ako se istima potvrdjuje prvomolbena presuda. c) po §. 102. zakona od 21. lipnja 1894. o ustrojstvu gradskih obćina, nadležno je gradsko poglavarstvo za cielo gradsko područje u pogledu riješavanja predmeta, za koje gore spomenusmo, da podpadaju nadležnosti kr kot. oblastih. Za gradove Osiek, Varaždin, Zagreb i Zemun druga i poslednja molba je kr. zemalj. vlada (§. 1. i 120. cit. zakona), dočim je za gradove navedene u §. 2. cit. zakona druga molba kr. žup. oblast, a treća kr. zemalj. vlada (§. 121. cit. zakona). U slučajevima navedenim pod a) nadležan je za gradove navedene u §. 2. u I. molbi žup. upravni odbor (§. 121. cit. zakona), dočim za spomenuta 4 grada nadležna je u prvoj i posljednjoj molbi kr. zemalj. vlada, budući da su ovi gradovi po §. 120. cit. zakona podvrženi molbenom tečaju neposredno kr. zemalj. vladi, a iz ove kao iz iistanove §. 121. proizlazi, da žup. upravni odbor ne ima nikakovu ingerenciju na te gradove; d) za šume Turopoljski lug i one svih imovnih obćina, koje su suvlastnici turopoljskog luga, nadležna je u kaznenim predmetima kr. kot. oblast odnosno žup. upravni odbor (točka a) u redovitom molbenom tečaju, a to sliedi iz obdenih načela o nadležnosti, kao što i iz ustanova §, 9. zak. od 26. ožujka 1894. (o stručnoj upravi i šum. gospodarenju u šumama, stojećim pod osobini javnim nadzorom), po kojima je kr. zem, vlada neposredno nadležna samo u pitanjima sti´učne uprave i šum. gospodarstvu u tim šumama. |
ŠUMARSKI LIST 3/1899 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 139 ~ II. Nadležne oblasti za ine potrebe. U §. 23. šum. zakona izraženo je temeljno načelo, da su političke oblasti, kojima pripada skrb oko uzdržavanja šuma, dužne, da po svojim šum. izvjestiteljima nadziru posjednike šuma, koje leže u njihovim kotarima, da li prema propisima šum. zakona i k istim izdanim naredbama upravljaju i gospodare u svojim šumama. Dodje li vlast kojimgod načinom do znanja, da se koji posjednik ogriešio proti tim propisima ili da ih. je zanemario, tada valja da provede postupak, normiran u §. 23. šum. zak. i odluku izreče temeljem §. 2. do 22. šum. zakona. Prema duhu cielog šum. zakona imadu se pod rečenim pol. vlastima razumjevati kr. kotarske oblasti. Pitanje ali nastaje, nisu li ustanove rečenog paragrafa kašnjimi zakoni preinačene onamo, da je izdanje njekih odredaba izuzeto izpod nadležnosti kr. kot. oblastih i preneseno na druge organe? Tu nailazimo ponajprije na zakon od 5. veljače 1886. o upravnim odborima u županijam. Zup. upravnom odboru u I. molbi nadleži po §. 25. cit. zakona: a) pravo, da podieli dozvolu, da se šumsko zemljište preobrati u drugu vrst kulture; b) ustanovljenje rokova za ponovno pošumljenje novo izsječenih dielova šuma i starijih čistina; c) stavljanje šuma pod zabranu; u §. 20. šum. zakona, predhodni povjerenstveni izvidi imadu se po našem mnienju obaviti po nadležnoj kr. kot. oblasti, koja će izvidne spise sa strukovnim mnienjem njezinog šum. izvjestitelja i sa eventualnim predlogom izaslanika predložiti žup. upravnom odboru na nadležno meritorno riješenje. To isto vriedi glede dignuča zabrane, naime istu može dignuti samo ona oblast, koja ju je odredila; d) podieljivanje dozvola za pravljenje spuzaljka JDreko javnih cesta i voda, kroz sela, pokraj tudjih ograda ili preko njih; |
ŠUMARSKI LIST 3/1899 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 140 — e) odredjivanje mjera, koje se imadu poprimiti proti pustošenju zareznika; f) sastavljanje i predlaganje cjenika za naknadu šumskih, šteta. Zup. upravni odbor nadležan je samo sastavljati takove cjenike, dočim odobrenje istih nadleži kr. zem. vladi; g) opredieljivanje šumsko-upravnih kotara. Ovo ukotarivanje osobito je važno obzirom na zakon od 26. ožujka 1894. (kojim se uredjuje stručna uprava i t. d.). Zup. upravni odbor imade zajedno sa posjednici šuma i pašnjaka navedenih u §. 1. i 3. cit. zakona opredieliti šumske kotare kao i buduće sjedište šum. stručnjaka. Ovakovo ukotarenje zajedno sa razpravnimi spisi i sa odnosnim mnienjem šum. izvjestitelja imade upravni odbor predložiti kr. zem. vladi na odobrenje (§. 7, al. 3. cit. zakona); h) podieljivanje dozvola za prodaju obć. stabala nalazećih se u tekućim godišnjim sječinama. Potonja ustanova vriedi sada za šume, koje su vlastničtvo upravne obćine. Glede ostalih obćinskih šuma vriedi sada zakon od 25. travnja 1894. (o uredjenju zemljištnih zajednica), po kojem (§. 31.) odredjuje glavna skupština svih ovlaštenika, kako će se razpoložiti sa redoviti m prihodom šuma; dakle je ova jedina nadležna, da podieli dozvolu upitne prodaje. Što se pak tiče izvanredni h dohodaka šume, to po §. 43. cit. zakona takav zaključak glavne skupštine podpada potvrdi kr. zemalj. vlade nakon poprednjeg saslušanja žup. upravnog odbora (§. 5. zakona od 26. ožujka 1894. o stručnoj upravi i t. d.). Po zakonu od 26. ožujka 1894. (o stručnoj upravi i šum. gospodarenju u šumama, stojećim pod osobitim javnim nadzorom) nadleži žup. upravnom odboru u I. molbi: a) izpitati gospodarske osnove i programe (§. 4.); b) odobriti gospodarske programe (§. 4.); c) odlučiti glede prigovora, koje su posjednici uložili u pogledu uredjenj a šuma i pašnjaka, a isto tako glede prigovora proti izradb i gospodarstvene osnove odnosno programa; |
ŠUMARSKI LIST 3/1899 str. 39 <-- 39 --> PDF |
- 141 — d) za šume i pašnjake navedene u §. 1. i 3. odobriti drvosječne i ogojne predloge i zaključke glede toga i odlučiti o prigovorima proti tim predlozima i zaključcima (§. 5.); e) odrediti sekvestra (javnog šum. organa) u smislu §. 15. glede šuma navedenih u §. 14. si. d)—li), te izdati mu posebne naloge i upute glede službovanja, opredieliti mu njegov službeni odnošaj i nagradu, koju će dobiti za uloženi trud; dignuti sekvestra, čim provede povjerene mu poslove. Po §. 24. provedbene naredbe od 15. srpnja 1895. broj 35.133. k zakonu od 24. siečnja 1894, (kojim se uredjuje šum. tehnička služba kod političke uprave u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji) nadležan je u I. molbi žup. upravni odbor, da proglasi one šume zaštitnimi, kod kojih se stječu uvjeti §§. 6. i 7. šum. zakona. Nastaje pitanje, koja je oblast nadležna, da izda odredbe po §. 4. šum. zakona? Za to ne ima u spomenutim zakonima i naredbama posebne ustanove. Za slučaj dakle, da je šuma tako opustošena, da je dalnje plodjenje nemoguče, tad tu ne može biti govora 0 izdanju kakove šumsko-redarstvene odredbe, već tu valja prekršitelja samo kazniti, a za to je nadležna kr. kot. oblast u redovitom molbenom tečaju. Ako je pako dalnje plodjenje drva samo pogibelj i izvrženo, tu valja po §. 4. ne samo prekršitelja kazniti, već izdati i odredbu šumsko-redarstvenu, da takovu opustošenu šumu opet zagaji. Tu valja postupati kao kod §. 2. šum. zakona t. j . kad vlastnik samovoljno obrati šumsko zemljište u drugu kulturu ili kad zanemari čistinu opet zagajiti. Pa pošto je za kažnjenje i izdavanje odredaba u smislu §. 2. šum. zakona nadležan u I. molbi žup. upravni odbor, to će ovaj biti i nadležan za izdavanje odredaba i kazna za drugi slučaj §. 4. šum. zak. U gradovima, navedenim u §. 2. zakona od 21. lipnja 1894. o uredjenju gradskih obćina, imade upravni odbor istu sada navedenu nadležnost (§. 121.). |
ŠUMARSKI LIST 3/1899 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 142 — Tamo, gdje žup. upravni odbor odlučuje u I. molbi, druga je molba kr. zemalj. vlada. Upravni odbor u II. molbi nadležan je samo glede utoka proti temeljnim knjigama, koje se vode o razmjeru prava ovlaštenika na šumske koristi (§. 30. t. 5. zakona od 6. veljače 1886. 0 upravnim odborima). Kr. zemaljska vlada, nadležna je u prvoj i zadnjoj molbi: a) za gradove, navedene u §. 1. zakona od 2. lipnja 1894. (o ustrojstvu grad. obćina) glede svih odredaba, o kojima inače odlučuje žup. upravni odbor u I. molbi; b) po zakonu od 26. ožujka 1894. (o uredjenju stručne uprave i t. d.); «) za izdavanje naputaka o sastavljanju gospod. osnova odnosno programa (§. 4.); p) za odobrenje izpitanih gospod. osnova (§. f>.); y) za izdanje dozvole produljenja roka za podnešenje gosp. osnova (§. 4.); S) za odobrenje odstupa od odobrene gospod. osnove ili prekoračenja, uživanja šuma vanrednim načinom ili predhvatom (§ 5.); s) za izdanje privole, da se tehničko gospodarenje šuma, posjednika kategorije §. 1. i 3. povjeri šumarskomu tehničaru kr. kot. oblasti (§. 10.); za izdanje odredbe, da šum. tehničari kr. kot. oblastih preuzmu voditi stručno gospodarenje u šumama posjedovnih kategorija, označenih u §. 1. i 3., kad nastane koji slučaj, naveden u §. 11.; ?) za potvrdu izbora šum. stručnjaka, koje su izabrali posjednici šuma odnosno pašnjaka, kategorije, §. 1. i 3. (§. 7.). Za odredbe, da posjednici šuma, navedenih u §. 14. si. b) do h) imadu namjestiti za svoje šume osposobljene šum. stručnjake, nadležne su u smislu §. 23. šum. zakona, te §. 46. toč. 6. zakona od 5. veljače 1886. (o ustroju županija i t. d.) kr. kot. oblasti u redovitom molbenom tečaju. Na te šumoposjednike ne odnose se ustanove §§. 7., 8., 10. i 11. zakona od 26. ožujka |
ŠUMARSKI LIST 3/1899 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 143 — 1894. (o uredjeiiju stručne uprave i t. d.), koje rade o šum. stručnjaku, jer je u §. 14. cit. zakona izrično iztaknuto, da se na upitne šume protežu samo ustanove §. 1. cit. zakona — a u tom paragrafu ne ima govora o šum. stručnjacima; *) za vršenje vrhovnog nadzora nad stručnim upravljanjem i šumskim gospodarenjem u šumi Turopoljski lug i u šumama svih imovnih obćina, koje su suvlastnici turopoljskog luga (§. 9.). c) U smislu §. 75. zakona od 5. veljače 1886. (ob ustroju županija i t. d.) vrši kr. zemaljska vlada vrhovni nadzor nad svom upravom u županijama i kotarima. Polag tog prava vrhovnog nadzora pripada joj ovlast, da presude i odredbe nižjih oblastih ukine i odredi novu razpravu stvari, makar je i prizivni rok minilo, ako se uvidom u spisima osvjedoči, da je u postupku počinjena niština i da su zakonski propisi krivo uporabljeni. d) U smislu §. 41. zakona od 25. travnja 1894. (o uredjenju zemljištnih zajednica diob a šum a dopustiva je samo privolom kr. zemalj. vlade. III. Nadležne oblasti kod priznanja pravoužitničtva i dopita nj a pravoužitničke kompetencije iz šuma krajiških imovnih obćina. Kod toga valja razlikovati, da li se radi o pravoužitničtvu osnivajućem se na naslovu uvjetovanom po toč. d) §. 1. Naputka A. k zakonu od 11. srpnja J881. (kojim se razjašnjuju odnosno preinačuju neke ustanove zakona od 15. lipnja 1873. 0 imovnih obćina u hrv.-slav. vojnoj Krajini) ili pak na naslovii uvjetovanom po točki e) §. 1. istoga naputka. U prvom slučaju valja opet razlikovati, da li se pravoužitničtvo traži prije konačno sastavljenog katastra pravoužitnika ili pako posije, povodom promjena, nastavših u vlastničtvu ovlaštenog zadružnog zemljišta. Traži li se pravoužitničtvo prije konačno postavljenog katastra, to po zadnjoj alineji §. 4. cit. naputka odlučuju u prvoj molbi nadležna gruntovna oblast. |
ŠUMARSKI LIST 3/1899 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 144 — Traži li se pravoužifcniclvo iza konačno sastavljenog jur katastra, tada po §. 14. cit. naputka odlučuje gospodar stven i ure d dotične imovne obćine. Ako se prepor tiče pravoužitničtva, traženog na temelju toč. e) §. 1. tada za riješavanje takovog prepora nadležna je k r. k 01. oblast, ako katastar pravoužitnika još konačno nije sastavljen ; a to isto vriedi, ako je katastar jur konačno sastavljen ; Proti takovim prvomolbenim odlukama, dozvoljen je u smislu §. 30. al. 5. zakona od 6. veljače 1886. o upravnih odborih u županija utok na žup. upravni odbor. Treča je molba kr. zemalj. vlada (§. 31. potanjeg zakona) (vidi naredbu kr. zemalj. vlade, odjela za unutarnje poslove od 29. veljače 1892. br. 28507.). U naputku A. nije naznačeno, kojoj oblasti pripada razprava i presuda u slučajevima §. 22. cit. napiitka. Naputkom tim uredjuju se odnošaji pravoužitnika kao članova imovnih obćina, napram imovnimi obdinama, pa pošto je prema tomu to uredjenje javno pravne naravi, to spada i odštetno pitanje po §. 22. pred političke obćine u redovitom molbenom tečaju. IV. Nadležne oblasti kod priznanja i izvr šivan ja ovlast eničtva u zemljištnim zajednicama. Za ustanovljenje nadležnosti upravnih i sudbenih oblastih za riješavanje prepora, nastalih medju ovlaštenicima vriede ustanove §. 52. i 53. zakona od 25. travnja 1894. (o uredjenju zemljištnih zajednica). Po §. 52. izključivo su nadležne upravne oblasti, za riješenje prepora medju ovlaštenici glede načina izvršivanja ovlašteničkog prava. Dakle nadležne su kr. kot. oblasti u redovitom molbenom tečaju. Po §. 53. iste su te oblasti nadležne za riješavati pre- pore, nastale s toga: što se komu uzkraduj e posvema ili djelomice ovlašteničtvo, tko je ovlaštenik ili što se podieljuje ovlašteničtvo onomu, komu ovo ne pripada ili barem ne u onomu razmjeru, u kojem mu se podieljuje. |
ŠUMARSKI LIST 3/1899 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 145 — Ako se pako stranka osjeća pravomodnom odlukom upravnih oblastih, izdanom temeljem §. 53. povredjenom u svojim privatnim pravima, može se utedi sudu; dočim u slučajevima §. 52. ne ima mjesta sudbenomu postupku. Riješavanje spomenutih prepora po upravnim oblastima biti 6e moguće samo tada, ako medju prućimi se strankami ne predleži prepor o vlastničtvu ili posjedu nekretnina, s kojima je skopčano ovlašteničtvo. Prepor o vlastničtvu ili posjedu takovih nekretnina spada pred redoviti sud. Ako nastane prepor s toga, što plemenita obdina turopoljska stranci, koja je ovlaštenik, posvema ili djelomice uzkračuje ovlašteničtvo, ili što se kome podieljiije ovlašteničtvo, komu ne pripada, ili bar ne u onoj mjeri, u kojoj mu se podieljuje — tada u smislu §. 14. zakona od 1. svibnja 1895. (o uredjenju plemenite obdine turoropoljske) odlučuje upravni odbor županije zagrebačke kao prva, a kr. zem. vlada kao druga i zadnja molba. Sve prepore medju ovlaštenicima turopoljske obdine glede izvr šivan ja ovlaste ničkog prava, ako je samo ovlašteničtvo nepreporno, razvadja župan turopoljski sa mirovni m odborom. Nezadovoljna stranka može u roku od 14 dana potražiti svoje pravo kod upravnog odbora županije zagrebačke, koji odlučuje u prvoj, a kr. zem. vlada u drugoj i zadnjoj molbi. B. Mjestna nadležnost. Za obavljanje jedne te iste vrsti javnih interesa potrebno je, da bude državni teritorij razdieljen u manja okružja. Takovim dielenjem nastaju t. zv. o b 1 a s t n a područja. Stvarna nadležnost jedne oblasti ne proteže se redovito izvan njezinog područja. Temelj za ograničenje oblastnih područja zemalj. političkih oblastih sadržan je u zakonu od 5. veljače 1886. (o ustroju županija i uredjenju uprave u županijama i kotarima). |
ŠUMARSKI LIST 3/1899 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 146 — Tim zakonom odredjeno je, koja od više jednakih stvarno nadležnih oblastih je nadležna, da obavlja stanovito djelanje ili da izvršuje upravno kazneno pravosudje. Takova oblast jest obzirom na njezino područje, prema ostalim oblastima iste vrsti mjestno-nadležna oblast. U šumskim stvarima, koje se odnose na stručnu upravu i šumsko gospodarenje, opredieljuje se mjestna nadležnost po oblastnom području, u kojem se nalazi šumsko tlo, glede kojeg se izdaje odnosna odredba, (forum rei sitae). Glede kaznenih presuda valja sliedeče; U smislu §. 68. i 70. šum. zakona i §. 1. naredbe minist. unut. pošala, pravosudja i vrhovne vlasti redarstvene od 3. travnja 1855. (z. vi. 1. 1855.) odnostno §. 2. okružnice c. kr. glavn. zapov. u Zagrebu od 16. rujna 1873. (o kaznenoj vlasti pol. oblastih u hrv.-slav. vojnoj Krajini) iztraživanje i kaznjenje prekršaja šum. zakona nadleži onoj kr. kot. oblasti (odnosno gradskom poglavarstvo), u čijem području je narušaj počinjen (forum delicti comissi). Nu može se dogoditi, da je kažnjiv čin počinjen na granici (medji) dvih pol. kotara ili da je nastavljen u više područja kr. kot. oblastih. Koja polit, oblast je u takovim slučajevima nadležna, ne propisuju postupnici, koji normiraju postupak pred pol. oblastima. Za to u pomanjkanju takovih propisa valja, da to pitanje riješimo analogno §. 47. kazn. postupka od 17. svibnja 1876.; po kojoj će ustanovi biti nadležna ona kr. kot. oblast (odnosno gradsko poglavarstvo), koja je ostale oblasti pretekla time, što je prva izdala proti okrivljenom poziv ili dovedbenu zapovjed (forum proventionis). Ovo pravilo vriedit će i onda, kada se ne da ustanoviti, u kojem je oblastnom području počinjen kažnjiv čin; na pr. u slučaju §. 60. toč. 6. šum. zakona, kad se njetko zateče na čistini šume, koja spada u područje raznih oblastih, gdje nosi stelje. Za kažnjive čine, koje je ovozemni pripadnik počinio u inozemstvu, ne ima u smislu postojećih propisa mjesta izručbi |
ŠUMARSKI LIST 3/1899 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 147 — inozemnim oblastima. U koliko je pako utanačen reciprocitet izmedju ovozemnih i inozemnih oblastih glede isliedjivanja i kašnjenja šum. prekršaja, koje su bud ovozemni pripadnici ili inozemci u ovozemlju počinili, tada de proti ovozemnim prekršiteljem postupati ona kr. kot. oblast, u području koje prekršitelj prebiva (forum domicilii). Kod nas za sada ne ima takovih, konvencija, ali bi bilo neobhodno nuždno, da se takova sklopi sa dalmatinskim oblastima. Za zemlje zastupane u carevinskom vieću postoje takove, i to: sa Bavarskom, Pruskom i Saksonskom, a najnovija je izmedju Dalmacije i Bosne. Prepore glede nadležnosti riješava kr. zem. vlada. Osobne viesti. Premještenja. Diuko B 1 a ž i d šumarski vježbenik od kr. kot. oblasti u Križevcih, kr. žup. oblasti u Zagrebu. Alexander H a v 1 i č e k šumarski vježbenik od kr. žup. oblasti u Zagrebu, kr. zemalj. vladi, odjelu za unutarnje poslove. Sava Milutinovi ć šumarski vježbenik imovne obćine petrovaradinske od kot. šumarije u Klenku gospodarstvenom uredu iste imovne obćine u Mitrovici. Dušan Popovi ć šumarski vježbenik imov. obćine petrovaradinske od kot. šumarije u Moroviću, kot. šumariji u Klenak. Zahvalio se na službi. Vladimir B la ž ev ac šumarski vježbenik kod kr. žup. oblasti u Belovaru zahvalio se je na službi, jer se je kao kr. domobranski poručnik odlučio sasvim posvetiti vojničkoj službi. Umrli. Već u posliednjem broju htjeli smo donieti žalobnu viest — koja nam je slučajno izostala — da je umro član utemeljitelj našega družtva Milan pl. Ghyc y de Assakiirt suvlastnik vlastelinstva čabarskog, jednog od najvećih šumskih vlastelinstva u Hrvatskoj. Pokojnik bio je u našem »gorskom kotaru» jedna od najpoznatijih i uvaženih ličnosti, a prijatelj domaćeg šumarstva. U ime družtva kličemo: «Slava mu!» — Početkom o. g. umro je bivši mnogogodišnji ministar za poljodjelstvo u Austriji Julijo grof Falkenhajn , kojemu naši drugovi austrijski šumari mnogo zahvaliti imadu, jer se je za njega provela djelomična reor |