DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1899 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 99 — vali, uu kad je on apelirao na njihov patriotizam i rekao im, da je to sramota, da u naših šumah rade tudji radnici, gdje naših dosta ima i predočio im veliku korist po nje same, budu li naučili na racionalni francuski način dugu praviti, odlučili su oni konačno, da s njim podju. Za nekoliko dana sakupio je on više t. zv. kompanija u svem oko 400 ljudi i odputio se s njima u Vrbovec. Iz početka izsmijavali bi ih Francuzi držeći, da oni taj posao tako brzo naučiti ne će. Nu doskora opaziše Francuzi, da šu se u tom prevarili. Naši radnici živo prionuše oko toga posla pazeći na to, da se što bolje u taj posao upute. Doista, skorim uputiše se naši radnici u taj posao, a jer su radili savjestno i marljivo, a i mnogo jeftinije, brzo su opazili Francuzi, da su suvišni i počeše se vraćati natrag u Francusku. Za neko vrieme nije bilo više nijednoga francuskoga radnika, svi se vratiše kući na veliko zadovoljstvo naših radnika, a i samog francuskog družtva, jer su se naši radnici kraj svog skromnog načina života zadovoljili mnogo manjom plaćom, nego što su ju Francuzi imali. Naši radnici doskora su se u izrađjivanju francuske dužice u tolikoj mjeri uvježbali, da su postali pravi specialiste u tom poslu tako, da po vremenu nije mogao s njima niko više konkurirati, a oni izradjivali francusku dugu ne samo u naših šumah, već i u ostalih susjednih zemljah Hrvatski dužičari u Špailiji. Kako je u obće poznato, bile su do sele naše šume, navlastito one u Slavoniji, za Francusku i sve one zemlje, koje francusku dužicu uvažaju, vrelo, od kuda su one ogromnom većinom svoju potrebu na toj robi podmirivale. Naša, i to specijalno slavonska dužica, uživala je prvenstvo na svih svjetskih tržištih — bar do nedavno — i najbolje se plaćala Mnogo su tomu dopriniele krasne šume u slavonskoj Posavini, vanredna kalavost i kvalitet tamošnjih hrastova i razmjerno nizke ciene surovine, jeftina radna snaga , zgodan i dosta jeftin transport gotove robe. Kako su ciene surovine u zadnje vrieme, konstantno rastući, vanreduo poskočile, nisu mogli dužičari uzdržati konkurenciju piljana i plaćati za suro vinu toliku cienu kao one, to su počeli trgovči-dužičari smišljati, gdje će naći jeftinije drvo. Doista vidimo, da je počela francuska dužica izradjena u bosanskih šumah, zatim dužica iz šumah južne Rusije i Amerike, gdje su ciene surovine manje, uspješno konkurirati s našom dužicom. Francuz g Gairard zvan u trgovačkom svietu zbog ogromnih poslova u dužici »kralj dužičara», odlučio je prošle godine, da kuša proizvoditi francusku dugu u Španjolskoj, i to u pokrajini Asturiji, koja gotovo još jedina u Španiji liepih šuma ima i to baš hrastovih šuma. Iz svojih sveza sa našim trgova6kim svietom, a i pohodiv opetovano naše šume, poznavao je g. Gairard vrstna svojstva naših šumskih radnika |