DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1899 str. 4 <-- 4 --> PDF |
- 58 sječna osnova sastaviti. Nu za treće desetgodište ne mogu se unapriedak odredbe činiti glede sječe i gojitbe, buduć su iste ovisne o raznih odnošajih, koji se unaprvo ustanoviti i predviditi ne mogu. Potrajni ćemo užitak za dobu "/a na sliededi način ustanoviti, akoprem se isti ima nakon 10 godina, a najdulje 20 godina ponovno odrediti, a naročito u onakovih šamah, u kojih je stanje dobnih razreda nepovoljno. Za prvu polovicu obhodnje imadu se svi šumski dielovi i stabla, koja su jur starija od dobe "/s, sa dospievajudim prirastom zajedno za sječu opredieliti. Ako dakle drvnoj gromadi sastojina i stabala, starijih od pol obhodnje, pribrojimo i dospievajuei prirast, to smo tada ustanovili sječivi prihod za polovicu obhodnje i ako isti prihod podielimo sa brojem godina od polovice obhodnje, to smo pronašli tada godišnji etat. Drvnu gromadu sastojina starijih od dobe % uzeti ćemo iz skrižaljke opisa šuma, a prirast ćemo obračunati pomoću popriečnog prirasta. Ako znamo, koliko po hektaru drva prirašćuje, i ako taj prirast pomnožimo sa površinom sastojina starijih od dobe %, to ćemo ustanoviti prirast takovih za jednu godinu. Za polovicu obhodnje ne će taj prirast pojednako i neprestano postojati za sve plohe, buduć se pojedini dielovi godimice budu izrabljivali. S toga ćemo popriečni prirast za četvrt obhodnje, ili za polovicu površine sastojina "/a starih, u račun uzeti. Morati će se dakle k drvnoj gromadi sastojina i stabala starijih od dobe %, pribrojiti umnožak od polovice površina istih sastojina, popriečnog prirasta i polovice obhodnje. Konačnu svotu dielimo polovicom obhodne dobe. Za primjer uzmimo, da se u jednoj šumi sa 70 godišnjom obhodnjom nalazi sastojina starijih od % — 122*23 hektara sa 21.600 m^ drvne gromade i popriečnim prirastom od 4 m^ po hektaru, to iznaša tada godišnji .etat: Polovica površine |