DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1899 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— gone onili,´^koji se bave sa proizvodnjom razne bukove robe i hrastovih francuzkih dužica. Trgovina sa bukovom robom sveudilj je bila slaba, navlastito glede tavoleta, na koje nije ni španjolsko-amerikanski rat na toliko uplivao, da bi im se ciena osobito digla bila i one lako prodavale. Za našu šumsku trgovinu povoljno je bilo djelovanje ovoga rata, jer taj rat donekle osujećivao amerikansku konkurenciju, koja nam biva sve pogibeljnijom. Ta se konkurencija tiče naše bukove i hrastove robe, poimence bukovih tovaleta i hrastovih dužica. U Italiji prieti amerikanska konkurencija našoj bukovini, a u Francezkoj i ostalih zapadnih zemljah hrastovini. Za naše je predjele najvažnija dobra prodja hrastove kao najvriednije robe. S tom mogosmo biti u glavnom prošle godine zadovoljni, u koliko se tiee hrastovih trupaca i drnge tesane i rezane robe. Ta se je roba, navlastito trupci, lako i dobro prodavala, a kako već spomenusmo, mnogo je tomu doprinjeo taj rat, a osim toga još veliki razvoj industrije i trgovine u Njemačkoj. Razmjerno slab je bio promet u hrastovim pođvlakama, kojim je stoga i ciena pr. g. bila dosta slaba, navlastito stoga, što se dosta takovih u susjednoj Ugarskoj proizvodi i što su ciene naše hrastovine visoke, pa se ta roba danas samo od granjevine izradjuje. Ipak možemo reći, da se je već i s izradbom borovih podvlaka kod nas počelo. Već nekoliko godina dosta je slab promet sa francuzkima dužicama. Taj se unatoč španjolsko-amerikanskoga rata nije mogao da oporavi, a ponajviše zbog bosanske konkurencije. Bosanske dužice uživaju danas osobiti glas na svjetskih tržištih, a uz to počimlje konkurirati na tom polju Rusija i Amerika. Dužiearski trg priznaje doduše, da je amerikanska hrastovina mnogo manje vriedna od naše, ali ona je znatno jeftinija. Mnogo idu njoj u prilog visoke ciene naše hrastovine i vanredno jeftini dovoz morem iz Amerike. Našoj mekanoj robi počimlje sve više škoditi konkurencije iz sjevernih krajeva, a razmjerno slab je bio minule godine promet sa našim bukovim ugljenom, nu nada je, da će se uslied osobito živahnog razvoja industrije u Njemačkoj, koji se je pod konac minule godine konstatovati mogao, svakako sliediti veĆi razvoj iste i u Austriji, pa tako i naš bukov ugljen do bolje ciene doći. Pošto trgovina sa hrastovom dužicom još sveudilj dosta važnosti ima, ako već i nije izključivo mjerodavna za samu eienu naše hrastovine kao nekada, priobćujeme u sliedećem potanke izkaze o kretanju te trgovine za naše najvažnije eksportne luke Rieku i Trst za mjesec listopad i studeni pr, g., koji potičući iz naših odličnih domaćih trgovačkih krugova. |