DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1899 str. 15     <-- 15 -->        PDF

— 69 —


Nekoje šumsko drveće i grmlje.


Omorika (Picea Oniorica; die Omorika Ficlite)o


U svojoj radnji «Iglasto drveće i grmlje hrvatske flore»*,
opisujem na prvome mjestu: Smrek u (Picea excelsa Link. ;
Fichte), pa sam ujedno razložio, da smreka i «omorika» nije
jedno te isto stablo i obećao, da ću ovu drugu naskoro opisati,
kao veoma znamenitu vrstu iglastoga drveta.


Onom sam prilikom iztaknuo, da je ime «omora» ili «omorika
» prvi zabilježio Vu k za Crnogoru, dr. Panči ć za Srbiju,
a biskup O. Vujići ć za l´osnu, ali i dodao, da je našemu
narodu to ime skroz nepoznato. Do godine 1871. zvao
je dr. Panči ć omorikom «jelu», ne znajući još onda, da je
«omorika» posve nova vrsta Četinara, koja će iznenaditi cio
botanički sviet. Panči ć je to ime valjda zabilježio po slušanju,
nu pet godina kasnije prepoznao je u omoriki novu
vrstu i ozvao ju P i n u s O m o r i k a**.


Iste godine pisao je o omoriki C. Bolle u publikacijama
botaničkoga družtva brandenburžkoga ; godinu dana kasnije
upoznaje sa omorikom šumarski sviet M. Willkoinm , bivši
profesor pražkog sveučilišta u radnji: «Ein neuer Nadelholzbaum
Europas». Ova je radnja odtisnuta u «Centralblattu fiir
das gesammte Forstwesen», kad je iste godine E. Purkinvn e
priobćio radnju: «Eine asiatische Conifere in den Balkanlandern*
u «Osterr. Monatsschrift f. Forstwesen».


Glasoviti botaničari kao P. Ascherson, L. R e i c h e n-
b a c h, E. Boissier (u Flora Orientalis), R. Wettstein, Wilhelm
i Hempel, pisali su o omoriki, a pisalo se o njoj
ne samo njemački i latinski, već i englezki (M. Master s u
Journ of the Linn. Soe. Botany. 1886.).


I u najnovije doba svraća se omoriki još uvjek velika pozornost.
Godine 1897. napisao je Lak o vi tz u «Forstliche


* šumarski list 1898.
** Eine neue Conifere iu đ. ostlichen Alpen; Omorika, nova fela četinara u Srbiji,
Biograd 1886.; Additamenta ađ floram principatus Serbiae. 1884.