DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 27     <-- 27 -->        PDF

— 25 —


izvaditi novčano vriednu gradju. Tu bi onda bilo neprestane


pravde i tužakanja.


I iz šumsko-redarstvenih razloga moramo biti proti takovoj


diobi stabala.


Ovlaštenici, koji bi dobili zdrava jelova stabla, izradili bi


iz njih što više trgovačke gradje. Tu gradju bi prodali, te bi


tim ostali i bez gradje i bez ogrievnih drva, a jer navlastito


bez potonjih ne mogu biti, to bi navaljivali na šume, te bi se


dogadjale silne šumske štete.


Stoga de biti najuputnije, da se ostane pri starom u §. 19.


navedenom načinu.


Ustanova u §. 24. metnuta je stoga, jer se po §. 19. ne


bude gradja davala kao služnost, koja mu redovito i neogra


ničeno pripada. Pojedincu dati će se gradja samo onda, kada


mu bude potrebna i to za njeki stanoviti gradjevni objekt.


Nije stoga umjestno, da ju smije prodati, jer bi time bili ostali


ovlaštenici oštećeni, te bi onda i oni mogli punim pravom tra


žiti, da se i njim dade gradja za prodaju.


§. 26. imade njekih zemljištnih zajednica, koje imadu


velike površine bujadnica (steljnika), te se svake godine ope


tuju pravde radi uživanja tih bujadnica. Tu treba, po dosada


stečenom izkustvii, urediti uživanje tih bujadnica.


Pri tomu se svakako ima paziti, da pojedinac ne uživa


stanovitu cesticu kroz više godina bezplatno, jer bi ju onda


možda i svojatao kao svoje vlastničtvo.


Treba s toga dati pojedincu bujadnicu svake godine na


drugom mjestu, ili odrediti njeku svotu kao zaktipninu, koju


će dotičnik plaćati, ili napokon mogu se te bujadnice, u koliko


nisu na absolutno šumskom tlu, individualno mzdieliti.


§. 34. Da se ogrievna drva izrade po najmljenih težacih,
potrebno je to radi reda i kontrole u šumi, a i s razloga, što
se izradjena drva lahko pravedno podiele, što kod stojećih stabala
nikako nije moguće na pr. kada stablo ima veći kubični


- sadržaj,
nego li dotičnom ovlašteniku pripada, tu onda nije
moguće oduzeti mu 1 m^, pak ga primetnuti k drugomu stablu.


ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 28     <-- 28 -->        PDF

- 26


Da zastupstvo obavlja diobu ogrieva, to je u duhu zakona,
a n velike će odteretiti šumara, koji je i onako preobtećen sa
inim poslom.


Naprotiv se ima doznaka gradje obaviti po šumaru, jer
samo on kao stručnjak znade izračunati, koliko je m^ potrebno, i
iz kojih stabala de se modi izraditi dotična gradja. Napokon
mora se dotična gradja radi kontrole premjeriti, pobulati i za
nju izdati izvoznica, a to opet spada na šumara.


§. 39. može si svaka zajednica promjeniti prema njezinoj
potrebi i uvidjavnosti.


§. 40. Da žene ne imaju pravo glasa, metnuto je s toga,
jer su to žene iz puka, koje bi znale vikom, brbljanjem i t. d.
osujetiti svako razpravijanje.


§. 43. toč. 3. Jer je ne moguće da njekoliko stotina neukih
ovlaštenika pregledava račune, shodno de biti, da skupština
to svoje pravo prenese na revizionalni odbor, koji bi imao
proljetnoj skupštini podnieti svoje izvješde.


§. 43. toč. 4. Da skupština može brže i uspješnije razpraviti
proračun, biti će shodno, da joj se po zastupstvu predloži
nacrt proračuna.


§. 46. metnut je s toga, da ne bi u zastupstvo došli većinom
drvotržci, koji bi kod provadjanja prodaja, pazili u prvom
redu na svoj interes, te koji bi bili u jednoj osobi prodavaoci
i kupci.


§. 50. Jer se zastupstvo Češće sastaje, te su u njemu redovito
inteligentniji ljudi, nastojalo se je, da se istomu dade
što veći, a skupštini što manji djelokrug.


To de za upravu zemljištne zajednice i za nadzorne oblasti
biti svakako od koristi.


§. 52. Takove prodaje su malene a Česte, te ved po svojoj
naravi spadaju i svagdje se dodieljuju u djelokrug šiimara.
§§. 59., 60., 62., 63. i 64. imadu biti mali poslovni red


za skupštinu.


Da su ti paragrafi nuždni, dokazala je dosadan ja praksa,
pak ne bude li tih paragrafa u pravilniku, modi de redovito
ved 2—3 vikača osujetiti svako razpravljanje.




ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 26     <-- 26 -->        PDF

— 24: —


Rok u §. 18. za izvoz ogrievnih drva, je potreban i svagdje
se uvadja radi i^eda i da se sječine jednom očiste, te mogu
staviti pod zabranu.


§. 19. može sasvim dnigčije i jednostavnije glasiti n. pr. :
«Gradjevno drvo ne će se ovlaštenikom posebno doznačivati,
nego će se stabla, koja budu preostala, nakon što se izluči
potrebiti dio za prodaju, radi osjeguranja za pokriće troškova
zajednice, podieliti medjii ovlaštenike u razmjerju njihovih
ovlašteničkih dielova.


Sa tako dobivenim drvom može svaki po volji razpolagati,
te si učiniti u koliko mu dofcječe ogriev ili gradju, ili oboje».
Taj način bio bi u teoriji najjednostavniji, nu nije tako


u praksi.


Od kako postoje urbarski odnošaji, dobivao je ovlaštenik
gradju samo onda, kada je dokazana bila potreba.


K tomu pridolazi okolnost, da je većina zemljištnih zajednica
tek dobila toliko šume, da će se iz godišnjeg prihoda
jedva moći namiriti troškovi zajednice i potreba na ogrievnom
drvu. Za gradju će malo preostati.


Kada bi se sada taj mali preostatak razdielio medju sve
ovlaštenike, dobio bi pojedinac veoma malo. To malo bi se
razprčkalo, većim djelom prodalo, te se nebi čuvalo, dok nastupi
potreba popravka kuće — a kako onda kuću popraviti.


Uz to nebi ovakova svakogodišnja dioba izvediva bila, jer
nebi bilo moguće n. pr. 40 stabala podieliti na 200 ovlaštenika,
jer bi svakog ovlaštenika dopao samo jedan komad, a
kako da se pravedno diele stabla u te komade — to je naprosto
nemoguće.


Proti takovoj diobi i proti đieljenju stabala bez obzira
na gradju i ogriev, je i sliedeći razlog: Ako su ovlaštenici u
više sela razštrkani, a i šuma se sastoji iz više teritorijalno
odieljenih predjela, u jednih je predjelih primjerice bukovina
sa nešto jelovine, a u drugih čista jelovina, to bi oni, koji
budii dobivali u predjelih gdje je više bukovine, bili nezadovoljni,
jer će opet oni drugi dobiti jelovinu iz koje će moći




ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 25     <-- 25 -->        PDF

— 23 i
t. d. prema sporazumsku ovlaštenika, §. 5. je samo kao
primjer, te se može na razne načine modificirati.


Glede §. 18. i još njekih sliedećih primjeduje se, da je
shodno, a radi šumskoga gospodarstva dapače veoma potrebito,
da se uredi gospodarstvena godina, u kojoj se imadu obaviti
i dovršiti svi šumski poslovi jedne godine,


U gorskih predjelih, gdje se usljed sniega ne može u zimi
raditi u šumi i tamo gdje narod rano u jesen ide TI sviet na
rad, biti de možda shodno, da se gospodarstvena godina uvede
od 1. siječnja do 31. prosinca. U predjelih pako gdje narod
tek u kasnu jesen i u ranu zimu ide i radi u šumi, biti de
valjda shodno, da se uvede gospodarstvena godina od 1. listopada
do 30. rujna.


Ako se uzme gospodarstvena godina sa 1. siječnjem, onda
bi poslovi imali teci sliededim redom:


Tečajem mjeseca lipnja i srpnja imao bi šumar obilježiti
i procjeniti stabla u sječina za buduću godinu t. j . ima za tu
godinu sastaviti drvosječni predlog. Taj se ima najkasnije do
konca srpnja predložiti na odobrenje županijskom upravnom
odboru. Tečajem mjeseca kolovoza i rujna preizpitati i odobriti
će županijski odbor te predloge i dostaviti ih zastupstvu zemlj.
zajednice.


Medjutim imadu ovlaštenici predložiti svoje molbe za gradnju.


U mjesecu listopadu obaviti će zastupstvo izvide o najavljenoj
potrebi gradje, pretresti će molbe i drvosječni predlog,
te će na temelju toga moći u mjesecu studenom staviti glavnoj
skupštini ovlaštenika predlog, kako da se razpoloži sa godišnjim
etatom za buduću godinu, i ujedno će se moći sastaviti točan
proračun za buduću godinu.


Tečajem zime moći će se sve potrebno provesti, da se
eventualno unovčiti se imajuća stabla, mogu odmah u proljeće
dražbenim putem prodati.


Iza toga doći će ogojne radnje i doznaka gradje ovlaštenikom,
a onda opet u lipnju doznaka ogrievnih drva, i opet
ponovno sastavak drvosječnih predloga i t. d.




ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 24     <-- 24 -->        PDF

— 22 —
Rečenoj upravnoj obćini odredjujeprinos iz dohodaka zajednice sam^ ogrievnih drva na panju).
se
for.
u to ime
(ili podavanjem
godišnji
Za promjenu
§. 79.
ovoga pravilnika hode se zaključak glavne


skupštine, stvoren većinom glasova ovlaštenika, koji zastupaju
više nego polovicu ovlašteničtva.


Biti će u ovom obrazcu pravilnika što šta, što se može
nadopuniti i sa boljim zamjeniti. Bilo bi mi s toga veoma
drago, kada bi gg. sustručari izvolila svoje nazore i izkustva
stečena u praksi kod provadjanja zakona od 25. travnja 1894.
0 uredjenju zemljištnih zajednica, i u obćenju sa ovlaštenici,
priobćiti u «Sum. listu».


Ima bo u tom zakonu, a dosljedno u i mom pravilniku,
kojeg sam morao sastaviti na temelju ustanovah toga zakona,
mnogo propisa, s kojimi se mi šumari ne slažemo, te za koje
bi želili, da se iz zakona i pravilnika izpuste, odnosno s drugimi
zamjene. To će se moći učiniti tek na temelju dovoljno
pribranog gradiva, a da se to čim prije pribere, imađe biti u
u prvome redu dužnost nas šumara namještenih kod političkih
oblasti.


Kako sam uvodno obećao, to ću sada razjasniti i obrazložiti
njeke paragrafe pravilnika.


§. 2. može i sasvim drugčije glasiti. §. 6. zakona kaže,
da je ovlašteničtvo u pravil u spojeno sa selištnim posjedom
a §. 13. zakona glasi: «Ako postoji podpun sporazumak svih
ovlaštenika u pojedinoj zemljištnoj zajednici, tad se ima razmjerje
ovlašteničtva prema njihovomu sporazumku
0 d m j e r i t i».


Može se dakle ovlašteničtvo spojiti i sa nastanjenom kućom
i može se ustanoviti, da su sva ovlašteničtva jednako velika




ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 23     <-- 23 -->        PDF

— 21 —


§ 72.


Ako se koiiiuuo izprazni mjesto pročelnika, tad imade zastupstvo
pod predsjedanjem pročelnikova zamjenika, čas prije
obaviti novi izbor.


§ 73.
Čast i služba pročelnika, njegova zamjenika i ostalih zastupnika
je počastna, te im ne pripada nikakova nagrada.


§. 74.
Za putovanja, koje temeljem §§. 49. i 64. preduzimlje pročelnik
ili koji zastupnik, pripada istima dnevnica od 2 for. i
kilometrina od 18 novč. po kilometru, a željezničke, parabrodarske
i ine pristojbe onako, kako je to propisano za zemalj.
činovnike.
§ 75.
Ako koji obdinski činovnik ima n interesu zemljištne zajednice
preduzeti kakovo putovanje, pripadaju mu iste putne
pristojbe, kao kad putuje u interesu upravne obćine.


§. 76.


Putne pristojbe izplaćuju se na temelju, pooblasti obredjenih putnih dnevnika.
nadzornoj
Ako koji ovlaštenik
§. 77.
ne če da posluša odredbe zastupstva


ili glavne skupštine izdane u korist zajednice, ili se krati izvesti
koji pravomoćno izdani nalog nadzorne oblasti u pogledu
gospodarstva zajednice, vlastno je zastupstvo odrediti, da netko
drugi uz naplatu troška obavi posao, tomu ovlašteniku naložen.


Takav trošak predujmljuje zajednica, a ućeruje ga, ako
bude nuždno tim, da nemarnom ovlašteniku oduzme njegov dio
skupnih užitaka, ter ga unovči do pokrića učinjena troška.


§ 78.
Blagajničke i pisarske poslove zajednice voditi će obćinsko
poglavarstvo upravne obćine N,




ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 22     <-- 22 -->        PDF

— ´20 —


§. 65.


Pročelnik zastupa u ime zastupstva zajednicu napram
oblastim i tredim osobam.


Zastupstvo označuje svagda još dva zastupnika, koji imadu
kod prodaja, kupnja i t. d. uz pročelnika supodpisati odnosne
izprave.


Bez takova supodpisa, obložena zapisnikom o izboru te
dvojice, ne može se zajednica smatrati obvezanom.


§.66.


Zastupstvo stvara zaključke većinom glasova.


Za svaki zaključak nuždno je, da budu zastupnici najmanje
3 dana prije pozvani u sjednicu, i da je prisutna najmanje
nadpolovična većina.


§. 67.
Pročelnik i zastupnici odgovorni su solidarno za svaku
štetu, nastalu uslied njihova nemara ili propusta dužnosti.


§. 68.


Ako zastupnik uzprkos opetovanim opomenam, ne vrši
svoje dužnosti, ili uzradi proti interesom zajednice, može zastupstvo
predložiti skupštini, da se proti njemu izreče gubitak
časti zastupnika.


§ 69.
Isto tako može se izreći gubitak časti i proti nemarnom
pročelniku i njegovom zamjeniku.


§. 70.


Proti takovoj odluci skupštine i proti globam izrečenim
po §. 59. pravilnika, pristoji pravo utoka na nadzornu oblast.


§. 71.


Sva izpražnjena mjesta u zastupstvu, imaju se n prvoj budućoj
glavnoj skupštini popuniti.




ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 21     <-- 21 -->        PDF

— 19 —


Osuda se nakon pravomoćnosti ućeruje političkim putem,
te ide u korist mirovinske zaklade lugara, odnosno dok takova
ustrojena nije, u ubožku zakladu dotične upravne obćine.


Dokle globa nije ubrana, ne može dotičnik učestvovati u
skupštini.
§ 61.
O svakoj sjednici zastupstva i skupštini ovlaštenika, ima
se sastaviti zapisnik.


Ti zapisnici imadu se bilježiti u posebnoj vezanoj knjigi,
a samo ovjerovljeni prepisi imadu se predložiti nadzornoj oblasti,
u koliko se koji zaključak u smislu zakona ima tek odobriti.


U skupštinskom zapisniku imadu se prisutni ovlaštenici
navesti imenično sa razmjerjem ovlašteničtva.
Skupština bira izmedju sebe trojicu članova za podpis
zapisnika, koji se ima stante sessione ovjeroviti.


Zapisnik ima voditi član obdinskoga poglavarstvo, i to na
isti način, kako se vode zapisnici o sjednica zastupstva upravnih
obćina.


§. 62.
Skupštinari želeći govoriti k predmetu, imaju se javiti za
rieč predsjedatelju, koji im podieljuje rieč po redu, kako su se
prijavili.
§. 63.
Pojedinom skupštinaru nije u skupštini dozvoljeno više


nego dva puta govoriti ob istom predmetu.
Predsjedniku i možebitnom izvjestitelju pripada rieč u
svako doba.
Osobnimi primjetbami izazvani, mogu za svoju obranu
tražiti rieč odmah.
§. 64.


Kada se u skupštini vodi razprava, koja se tiče vlastitih
posala kojega ovlaštenika ili njegovih bližih rodjaka, onda on
ne može ni prisustvovati ni učestvovati u skupštini, dok traje
razprava toga predmeta.




ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 20     <-- 20 -->        PDF

— 18 —


On opredieljuje rad razpravnih predmeta, upravlja i zaključuje
kako viedanje, tako i glasovanje.


§ 56.
Glasuje se ustmeno, a zaključci se stvaraju absolutnom
većinom glasova.
Kad eu glasovi razpolovljeni, odlučuje pročelnik.


§. 57. .
U sjednicah zastupstva ima svaki zastupnik samo jedan glas,
a nipošto u razmjerju svoga ovlašteničtva.


§. 58.
Ako stvoreni zaključci skupštine ovlaštenika prekoračuju
opredjeljeni joj djelokrug, ako se protive postojećim zakonom,
ili ako su na uštrb zemljištne zajednice, tad je pročelnik obvezan
obustaviti vršenje tih zaključaka, te o tom odmah obavjestiti
nadzornu oblast.
§. 59.
Pročelniku pristoji pravo, kad zasjeda skupština, dozvoljavati
rieč i oduzeti ju, kada bi govornik prekoračio granice
pristojnosti, ili se odaljio od razpravnoga predmeta. Isto tako
mu pripada pravo pojedine skupštinare pozvati na red.
Pročelnik ima pravo i dužnost zaključiti sjednicu zastupstva
i skupštinu ovlaštenika, ako se neprestanim smetanjem, ili
razgovaranjem o takovih predmetih, koji na viečanje ne spadaju,
onemogući valjano razpravljanje.


§. 60.


Nalogom predsjedatelja oko uzdržavanja reda, mora se
skupština vazda pokoriti.


Ako se koji skupštinar posluži izrazom ili činom vriedjajućim
skupštinu ili koju prisutnu ili odsutnu osobu, vlastan je
svaki skupštinar predložiti, da skupština odsudi na globu uvrieditelja
od 1—5 for.




ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 19     <-- 19 -->        PDF

— 17 —


16. ovlašteno je u okviru dotične stavke proračuna, izaslati
pročelnika ili kojeg zastupnika, da prisustvuje kod premjerbe
drvotržcem prodanih stabala, te da do potrebe jedan
put u godini obadje i izvidi samo stanje šume zemljištne zajednice.
Ovakovi izvidi smiju se samo znanjem i uz sudjelovanje
šumara preduzimati; i napokon
17. konačno obaviti i riešiti sve poslove, koji bi se ukazali
potrebnimi, a nisu zakonom niti ovim pravilnikom pridržani
skupštini ovlaštenika.
§. 51.
Pri sastavku proračuna ima se uzeti obzir na potrebu
šumskoga gospodarstva i uprave, te osjegurati potrebne za to
troškove, naročito za podmirenje doprinosa kr. zemaljskom
eraru za djelomično pokriće beriva kr. kotarskoga šumara, za
lugarske plače, za gojitbene radnje, za pošumljenje, za plaćanje
poreza i t. d.
Glede toga ima se saslušati i uvažiti mnienje i predlog
šumara.
§ 52.
Prodaja vjetroloma, izvala i zapljenjenih šumskih proizvoda
spada samo u djelokrug šumara.


Zastupstvo bira na . . godine iz svoje sredine pročelnika i
njegovog zamjenika.


Ovaj sazivlje sjednice zastupstva najmanje svaki treći mjesec.


§. 54.


U slučaju potrebe, ili kad to zatraži polovica zastupstva,
ima se sjednica i češće sazvati.


§. 55.


Pročelnik ili njegov zamjenik predsjeda skupštinam ovlaštenika
i sjeduicam zastupstva. 2




ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 18     <-- 18 -->        PDF

~ 16 —


2. obavljati izvid najavljene potrebe na gradjevnom drvu,
i prema potrebi dopitati gradju (§. 19.);
3. na temelju odobrenog drvosječnog predloga, stavljati
skupštini predlog o uporabi redovitog i izvanrednog godišnjeg
prihoda na drvu kao i inog prihoda;
4. sastaviti te glavnoj skupštini predložiti na pretres i
prihvat godišnji proračun;
6. ustanoviti šumske pristojbe prema §§. 24., 25., 26., 30.
i 42. pravilnika ;
6. dopitati i razdieliti užitke na ovlaštenike, izuzam stabla
za gradju i prodaju, koje ima strankam doznačiti šumar;
7. u sporazumku sa šumarom pogoditi težake za izradbu
ogrievnih drva, za postavljanje zagajnih znakova, medjašnika
i t. d.;
8. brinuti se za unovčenje onih šumskih užitaka, koji se
dražbenim putem unovčiti ili u zakup dati imadu.
Ono ima u sporazumku sa šumarom sastaviti nacrt kupoprodajnih
ugovora i dražbenih uvjeta, ustanoviti izkličnu cienu
i izabrati dva člana, koji ee uz pročelnika podpisati ugovore.


Nadalje ima provesti uzakupljenje lovišta, šumskih čistina
usurpiranih šumskih i inih zemljišta, jeftimbe glede popravka
i izgradnje šumskih puteva, prometila, sgrade i spremišta,
i obaviti kolaudaciju tih radnja;


9. upućivati pročelnika, kako mu je u raznih zgoda zastustupati
zajednicu pred upravnimi i sudbenimi oblastmi;
10. doznačivati uplate i izplate;
11. odredjivati, da se uderaju prinosi od ovlaštenika;
12. u sporazumku sa šumarom izabrati lugarsko osoblje,
i dopitati istomu eventualne nagrade, podpore, predujmove i
mirovine;
13. nadzirati vodjenje računa;
14. nadzirati točno vodjenje temeljnih knjiga, provadjati
sve promjene u tih knjiga i dozvoliti prenos ovlasteničtva u
smislu §. 7. pravilnika;
15. produljivati ugovorom ustanovljene rokove za izradbu,
uplatu i izvoz po trgovcih kupljene šumske robe;


ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 17     <-- 17 -->        PDF

— 15 —


§. 44.


Ovlaštenici biraju izmeđju sebe većinom glasova zastupstvo,
i to u pravilu u jesenskoj glavnoj skupštini.


§. 45. .
Zastupstvo ima postojati iz . . . članova, te se bira na
... . godina.
§.46.
Izberiv je svaki samostalni ovlaštenik, izuzam slučaj, da
se isti bavi šumskom trgovinom u šumah ove zemljištne zajednice,
ili da kao poduzetnik stoji u kakovom zakupnom ili
sličnom odnošaju prema zemljištnoj zajednici.


§.47.
Izborom ravna pročelnik.


§ 48.
Odstupajuće zastupstvo i pročelnik mogu biti ponovno
zabrani.
§. 48.


U glavnoj skupštini mora da bude prisutna barem jedna
polovica ovlaštenika, računajuć po razmjerja ovlašteničtva.


Ako zbog premalena broja prisutnih, treba ponovno sazvati
glavnu skupštinu, tad se ima nova skupština sazvati najdulje
za mjesec dana.


Ta ponovno sazvana skupština stvara pravovaljane zaključke
bez obzira na broj prisutnika.


§. 50.


Zastupstvu je dužnost, da konačno obavlja sve poslove zajednice,
u koliko nisu pridržani skupštini ovlaštenika, i da priprema
predloge za glavnu skupštinu.


Naročito ima zastupstvo :


1. sudjelovati kod sastavka gospodarstvenih osnova;


ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 16     <-- 16 -->        PDF

— 14 -
Udovice ne imaju pravo glasa, te žena ne može glasovati
na mjesto svog odsutnog supruga.
Za malodobnike i skrbljenike vrši pravo glasa štitnik ili
skrbnik.
§.41.


Skupštine sazivlje pročelnik, te mu je dužnost o tom pravodobno
obavjestiti nadzornu oblast (§. 31. zakona).
Saziv redovite i izvanredne skupštine imade se najmanje
14 dana unapried proglasiti.
U proglasu ima biti sadržan dnevni red skupštine t. j .
ima se naznačiti, o kojih predmetih i kojim redom će se viećati.


§. 42.


Izvanrednu glavnu skupštinu ima pročelnik sazvati, cim
bude nuždno da se rieši koji prešni predmet spadajući u djelokrug
glavne skupštine ; nadalje kad to zatraži najmanje jedna
petina svih ovlaštenika ili većina zastupstva, i napokon kad to
odredi nadzorna oblast.


§. 43.


Glavnoj skupštini pridržani su sliedeći poslovi:


1. utanačit ili mienjati pravilnik; . \
2. izabrati zastupstvo;
3. izabrati na . . . godine revizionalni odbor od tri lica
za pregledavanje računa, te primati izvješća toga odbora;
4. prema predlogu zastupstva ustanovit godišnji proračun
i odredit, kako se ima razpoložiti sa redovitim i izvanrednim
prihodom zemljištne zajednice;
5. odlučivati glede uzimanja ili podjelivanja zajmova;
6. sticati i odtudjivati imovinu;
7. odredjivati, ima li se dioba kojega zajedničkoga zemljišta
provesti, u koliko joj po zakonu i ovom pravilniku imade mjesta;
8. prema potrebi odredjivati, da se po zastupstvu imadu
ustanoviti pristojbe za drvariju, pašarinu i t. d.


ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 15     <-- 15 -->        PDF

— 13 —


Ovlaštenik, koji taj svoj prinos ne uplati pravovremeno,
gubi za tekudu godinu pravo na sve užitke zemljištne zajednice,
zatim aktivno i pasivno izborno pravo, i pravo glasa u skupštinu
ovlaštenika.


Tim se ne oduzimlje zemljištnoj zajednici pravo, da od
dotičnog ovlaštenika ućera odpadajući na nj prinos političkom
svrhom.


III.
dio: Uprava zemljištne zajednice.
§ 37.


Upravu zemljištne zajednice vodi glavna skupština ovlaštenika
i zastupstvo, kojemu je na čelu pročelnik.


§. 38.


Glavna skupština ovlaštenika drži se dvaput na godinu.
Proljetna u mjeseca ožujku, a jesenska u mjesecu studenom.


§. 39.


Pravo glasa u glavnoj skupštini ima svaki ovlaštenik,
ubilježen u temeljnoj knjigi i to po slijedećem razmjerju:


1. onim, koji imadu jednu četvrtinu ili manje ovlašteničtva,
pripada jedan glas;
2. onim, koji imadu preko jedne četvrtine do jedne polovice
ovlašteničtva, pripadaju dva glasa;
3. onim, koji imadu preko jedne polovice do jednoga
cieloga ovlašteničtva, pripadaju tri glasa;
4. onim, koji imadu više nego cielo ovlašteničtvo, a manje
od dva, pripadaju četiri glasa ;
5. ovlaštenikom, koji imadu više, nego dva ovlašteničtva,
pripada
pet glasova.
Više glasova ne može ni jedan ovlaštenik imati.


§. 40.


Za udate žene vrši pravo glasa njihov suprug.




ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 14     <-- 14 -->        PDF

- 12 -


Svaki, koga zapada cielo ovlaštenictvo, smjeti će goniti na
pašu bezplatno (ili uz naplatu snižene, samo za ovlaštenike
odmjerene pristojbe), onoliko komada volova, krava, konja i t. d.,
koliko će zastupstvo prema razpoloživom prostoru i p^-ema
vrstnoći paše, od godine do godine odrediti.


Ovlaštenik sa većim ili manjim ovlašteničtvom, nego li
je jedno cielo, imati će pravo, da ugoni razmjerno veći ili
manji broj.


Ovlaštenici, koji nemaju vlastita blaga, vlastni su bez
naplate (ili uz naplatu snižene pristojbe) gonit na pašu i tudjeg
blaga onoliko, koliko ih zapada prema razmjerju njihova
ovlašteničtva.


§ 34.
Stabla izlućena za ogrievnu drvariju imadu se izraditi po
uajmljenih težacih, koje će pogoditi zastupstvo dogovorno sa
šumarom.
Kao težaci imadu se u prvom redu uzeti ovlaštenici.
Izradbu nadzire i izradjena drva prima od težaka šumarsko
osoblje, a diobu na ovlaštenike obavljaju 2 člana zastupstva.
Razdjelbenik ima se u prepisu dostaviti šumaru i lugaru,
da može nadzirati izvoz i prepriečiti možebitne medjusobne kradje.


§. 35.


Ako redoviti dohodci zemljištne zajednice preteku izdatke,
tad odlučuje glavna skupština o razpoložbi sa tim viškom.


Pri tomu se imade u prvom redu paziti na to, da se
učine koristne investicije n. pr. melioracije, gradnja dobrih
šumskih puteva, kupovanje šumskih enklava i t. d., a zatim
da se suvišci upotriebe u obće koristne svrhe u području teritorija
zemljištne zajednice.


§. 36.


Ako dohodci glavnica, zatim ini tekući prihodi, ne dotječu
za pokriće potreba zemljištne zajednice, tad je svaki ovlaštenik
dužan doprinjeti nuždni prinos u razmjerju svoga ovlašteničtva.




ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 13     <-- 13 -->        PDF

— iir —


: Imade se stoga godišnji drvosječui predlog za buduću
godiuii, odobren po županijskom upravnom odboru, predložiti
zastupstvu najkasnije do konca listopada (srpnja).


§. 30.


Na temelju odobrenog godišnjeg sječnog predloga, ustanovit
će skupština ovlaštenika na predlog zastupstva, kako se
ima prema §. 26. pravilnika razpoložiti sa godišnjim etatom,
te će na temelju te razpoložbe pretresti i usvojiti po zastupstvu
sastavljeni proračun za buduću godinu.


§ 31.
Za slučaj da utržci iz suvišaka (§. 26. toč. 4.), zatim iz
prodaja stabala pravoužitnikom uz pristojbu, nadalje pristojbe
neovlaštenika za pašu, bujad i t. d. napokon zakupnina lova,
šumskih čistina, kamenoloma i svi ini redoviti dohodci zemljištne
zajednice, ne bi dotjecali za pokriće novčanih potreba zemljištne
zajednice t. j . za porez, upravne troškove, troškove stručnoga
osoblja, troškove za pošumljivanje i t. d., ne ima se u pravilu
razpisati namet na ovlaštenike, nego se u prvom redu ima
ustanoviti snižena šumska pristojba za ogriev i gradjevno drvo,
za šumsku pasu i ine zajedničke užitke.
Visinu tih pristojba ustanoviti će zastupstvo, a platiti će
ih oni ovlaštenici, koji se kane poslužiti timi užitci.


§. 32.


Prije uplate u §. 30. spomenutih pristojba, ne smije se
nikomu doznačiti drvarija, niti dozvoliti pašarija, ni uporaba
inih užitaka, za koje je ustanovljena pristojba.


Rok uplate ustanoviti će zastupstvo, nu svakako mora biti
rok barem 14 dana prije, nego li će se preduzeti dioba ili
uporaba tih užitaka.


§. 33.
Pravo pašarine pripada svakomu ovlašteniku u razmjerju
njegova ovlašteničtva i u koliko bude po načelih umnoga
šumarstva dopustiva.




ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 12     <-- 12 -->        PDF

- ]0 —
Za iieovlaštenike odrediti će zastupstvo posebne pristojbe.


^ § 26.


Glede uporabe bujadnicfi, koje su vlastničtvo zemljištnih
zajednica, odredjuje se sliedede: — — — — — — — —


§. 27.


Redoviti sječivi godišnji etat imade se u pravilu užiti
tako, da se:


1. najprije izluči onaj dio, koji de se ovlaštenikom dati
u ime ogrievne drvarije;
2. zatim onaj dio, koji bude potreban ovlaštenikom u ime
gradjevne drvarije;
3. zatim se ima izlučiti stanoviti broj stabala, koja će se
prema procienjenom kubičnom sadržaju i uz podpunu šumsku
pristojbu, prodavati ovlaštenikom za razne, ali samo vlastite
potrebe.
Šumsku pristojbu ustanoviti ce odbor sporazumno sa
šumarom, a stabla prodati će se samo onim ovlaštenikom, kod
kojih bude zastupstvo ustanovilo, da su im stabla za raznu,
ali vlastitu potrebu potrebna (n. pr. za popravak mlina, za
ogradu plota, za učvršćivanje zemljišta proti vodi, u slučaju
navedenom u §. 21.) i t. d.


Nakon svega toga preostavša stabla imadu se u korist
zemljištne zajednice unovčiti javnom dražbom.


§. 28.


Ako bi stabla nalazeća se u sjeČini bila sposobna samo u
tehničke svrhe, to se ne imadu doznačiti ovlaštenikom u ime
ogrievne drvarije, nego se imadu dražbenim putem prodati, a
od unišle kupovnine kupiti potrebita ogrievna drva.


§. 29.
Gospodarstvena godina počimlje sa 1. siečnjom (1. listopadom).




ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 11     <-- 11 -->        PDF

— 9 —


§ 21.
Ako koji ovlaštenik treba uslied požara ili iiie elementarne
nepogode, odmah gradjevno drvo, to se imade njegova
molba i izvan u §. 19. ustanovljenog roka primiti i za 14 dana
po zastupstvu pretresti i riešiti.


§. 22.


Ako je gradja na objektih, koji su izgorili, bila osjegurana
i po tom po osjeguravajućem družtvu plaćena, to se za
te objekte ne može dopitati gradjevna drvarija, ali je dopustivo,
da se dade gradja uz uplatu podpune šumske pristojbe.


§. 23.


Stabla doznačena u ime gradjevne drvarije imadu se najkasnije
u roku od jedne godine, računajuć od dana doznake,
posjedi i izvesti, jer u protivnom slučaju gubi ovlaštenik na
nje svako pravo.


Nu tim nije izključeno, da može sliedeće godine ponovno
moliti za dopitauje gradjevne drvarije.


§. 24.


Gradjevno drvo dopitano pravoužitniku za vlastitu porabu
ne smije isti prodati.


Učini li on to, vlastna je zemljištna zajednica, odnosno
njezini organi i šumsko osoblje, možda preostavšu gradju zaplieniti
i prodati u korist zemljištne zajednice, a za već prodani
dio, tražiti od dotičnog ovlaštenika naknadu prema procjeni.


Ujedno gubi takav ovlaštenik pravo na potraživanje gradje
kroz 5 godina.
§ 25.


Glede uporabe stelje (listinca) zatim kamenoloma i pieska,
dozvoljava se, da si svaki ovlaštenik smije za vlastitu porabu
uzeti toliko, koliko bude tih proizvoda dotjecalo, ali samo na
onih mjestih, koja bude šumar u sporazumku sa zastupstvom
odredio.




ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 10     <-- 10 -->        PDF

Ogrievna drva imadu se u roku, koji će ustanoviti šumar
dogovorno sa zastupstvom, i koji rok ne smije biti dulji od
5 mjeseci iza dana doznake, izvesti iz šume.


Onomu, koji to propusti učiniti, propasti će drva bez
svake dalnje razprave i odštete, u korist zeraljištne zajednice.


§. 19.


Gradjevno drvo pripada ovlaštenikom u toliko, u koliko
bude u godišnjih sječina u tu svrhu razpoloživih stabala, i to
samo za gradnju i popravak kuće i gospodarstvenih zgrada,
koje mu služe za vlastito stanovanje i gospodarstvo; dočini se
za sgrade opredieljene za spekulativne svrhe, ne može dopitati
gradjevno drvo.


Za gradnju nove kuće ima ovlaštenik sa cielim selištem
pravo nakon . . godina dobiti . . . m^, a za gospodarstvene
sgrade . . . m^.


Ovlaštenik sa manjim ili većim ovlašteničtvom, ima pravo
na razmjerno manju ili veću količinu.


Bude li koji ovlaštenik trebao gradjevno drvo za popravak
svoje kuće ili gospodarske sgrade, imade svoju topoglednu
molbu predati ustmeuo ili pismeno kod obćinskoga poglavarstva
najkasnije do konca rujna svake godine.


Da je molbu predao, treba mu pismeno potvrditi.
U mjesecu listopadu pretresti će zastupstvo zemljištne zajednice
sve stigavše molbe, te će nakon što je po jednom zastupniku
i šumaru (nadlugaru) dalo izviditi potrebu, i nakon
što je jesenska glavna skupština odobrila razpoložbu sa redovitim
godišnjim etatom, udovoljiti molbi, u koliko bude pravedno
osnovana i bude razpoloživih stabala.


§. 20.


Tečajem zimskih mjeseca imade se šumaru dostaviti izkaz


o pojedincu dozvoljenom gradjevnom drvu, a šumara će biti
dužnost, da odmah u proljeće, doznači dotična stabla.


ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 9     <-- 9 -->        PDF

1. pašnjak i t. d. . . . iie može podieliti medju pojedine
ovlaštenike tečajem . . . godina.
Glede šuma ima vriediti §. 41. zakona, prema kojemu
su one u pravilu nedjelive.
§. 15.
U pogledu šumskoga posjeda zemljištne zajednice valja se
strogo držati zakona i propisa o tom izdanih, ter šumskogospodarstvo
svagda udešavati prema odredbama nadležnih
šumskih stručnjaka.


§. 16.
Užitci ovlaštenika na zemljištnom posjedu zajednice sastoje se:


1. u pravu drvarije za ogriev;
2. u pravu drvarije za gradju u koliko dotječe;
3. u pravu paševine po šumah (u koliko je po gospodarstvenoj
osnovi dopustiva, i to na mjestih, gdje to šumar
odredi) i na pašnjacih;
4. u pravu steljarenja (listinca) u šumah (u koliko je po
gospodarskoj osnovi i umnom šumskom gospodarstvu dopustiva,
i to na mjestih, gdje to šumar odredi);
5. u pravu na zajedničke bujadnice, u koliko takovih ima;
6. u pravu na kamen, piesak i t. d. iz kamenoloma zajednice,
a za vlastitu porabu i t. d.
§. 17.
Ogrievnu drvariju dobiva svaki ovlaštenik i to godimice
onoliko i u onih predjelih, gdje i koliko ga u to ime ide
prema gospodarstvenoj osnovi i prema razmjerju njegova ovlašteničtva.
Stabla sposobna za tehničke svrhe, ne smiju se nikad
odkazivati u ime ogrievne drvarije.


§. 18.
Ogrievna drvarija ima se ovlaštenikom odkazati, odnosno
podieliti mjeseca lipnja ili najkasnije mjeseca srpnja (mjeseca
rujna ili najkasnije mjeseca listopada).




ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 8     <-- 8 -->        PDF

Pristupnina odmjerena prema §. 5. ima se u slučajevih
ovakova prenosa ovlašteničtva, platiti zemljištnoj -zajednici.


Ako se zemljištna zajednica posluži svojim pravom priekupa,
tad tvori ovakovo priekupljeno ovlašteničtvo zajedničku imovinu
zemljištne zajednice i ima s njim razpolagati bud tako, da se
užitci pripadajući tomu ovlašteništvu, porazdiele medju sve
ovlaštenike po razmjerju njihova prava, bud tako, da ga zajednica
uz naplatu ustupi pojedinom ovlašteniku na povremeno
uživanje.


§ 11.
O ovlaštenicih zametnuta je, te se ima po §. 24. zakona
redovito voditi temeljna knjiga po propisanom obrazcu.
Svaki ovlaštenik ima u toj knjigi svoj list, te se na istom
provadjaju sve promjene.
. , . , § 12.


Svaku promjenu u ovlašteničkom pravu, dužan je dotičnik,
radi provedbe u temeljnoj knjigi, pismeno prijaviti zastupstvu
i predložiti odnosne izprave u izvorniku, ili u ovjerovljenom prepisu.


II. dio: 0 gospodarstvu zemljištne zajednice.
§. 13.
Svrha je gospodarstvu zemljištne zajednice:


1. da se razborito (kod šuma po gospodarstvenoj osnovi)
i prema trajnoj koristi zemljištne zajednice izcrpljuju razni
dielovi zajedničke imovine.
2. da se postepeno usavršuje produktivnost preizcrpljenih
dielova posjeda zemljištne zajednice (da se n. pr. preveo izsječena
šuma privede normalnom stanju, da se goli i kameniti
pašnjaci stave pod zabranu i pošume i t. d.).
3. da se osjegura svakomu ovlašteniku u razmjerju njegova
ovlašteničtva (§. 1. pravilnika) pripadajući mu dio uživanja
prihoda od zajedničke imovine.
, ;. ^
. ´ , . :.§. 14. . .
Zemljištna zajednica izjavljuje, da se njezin zemljištni
posjed, naročito sliedeće nekretnine:




ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 7     <-- 7 -->        PDF

— 5 §
7.


Ovlaštenik je vlastan sam dobrovoljno prenieti ovlaštenictvo
sa ovlaštenoga zemljišta na drugo svoje zemljište, koje leži u
području iste upravne obćine, ako na takav prenos pristane
zastupstvo zemljištne zajednice.


Tko takav prenos želi izhoditi, mora se pred zastupstvom
izkazati, da na ovlašteno zemljište nitko nije stekao kakova
prava i koja bi bila oštedena, kad bi se ovlaštenictvo s njega
brisalo, ili pak da su oni, koji su takova prava stekli, na taj
prenos privolili.


§ 8.


Pod uvjetom, u drugoj alineji predjašnjega §-a navedenim,
može svaki ovlaštenik svekoliko svoje ovlaštenictvo i samo za
sebe bez ovlaštena zemljišta u svom razmjerju odsvojiti (p. pr.
prodati), u kojem ono njega ide. Ovakovu odsvoju samo jednoga
diela ovlašteničtva samu za sebe, ne ima mjesta.


Zemljištna zajednica pridržaje si za sebe i svoje ovlaštenike
pravo priekupa po §. 22. zakona.


§. 9.


Kad tko ushtije svoje ovlaštenictvo odsvojiti, ima to pročelniku
zemljištne zajednice prijaviti uz naznaku uvjeta odsvoja
(kupovuine i t. d.) U toj prijavi ima točno naznačiti toli osobu,
koja kani steci ovlaštenictvo, koli zemljište, na koje se ima
prenieti ovlaštenictvo.


Pročelnik će najdulje za 14 dana sazvati skupštinu, na
kojoj se ima odlučiti, hoće li zemljištna zajednica sama kupiti
ovlaštenictvo, ili ostavlja li ostalim, kojim po zakonu priekup
pripada, da se sa ovlaštenikom narede.


§. 10.


Ako se po §. 8. i 9. odsvoji ovlaštenictvo od ovlaštena
zemljišta, tad ono prelazi u onom razmjerju kako je odsvojeno,
na novo zemljište.




ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 6     <-- 6 -->        PDF

— 4 —


§3.


Ovlašteničtvo prelazi na svakoga nasljednika u vlastničtvu
ovlaštena zemljišta, ako ovaj udovolji dužnosti, propisanoj u
§. 4. i 5. ovog pravilnika.


§ 4.


Ako predje ovlašteno zemljište u vlastničtvo inim načinom
nego li putem baštinstva (zakonitoga nasljedstva) ili diobe
ovlaštenoga zadružnoga posjeda, steći će takav nasljednik u
vlastničtvu ovlaštena zemljišta, istom tada pravo ovlašteničtva,
kad se priplati zemljištnoj zajednici, položiv joj n gotovini pristupninu
u iznosu kako je naznačeno u §. 5.


Pristupnina odmjeruje se za cielo ovlašteničtvo po sliededem
mjerilu:


1. Ako je onaj, koji je dužan platiti pristupninu, ovlaštenik
u zemljištnoj zajednici (10 for., 5 for. i t. d.);
2. Ako nije ovlaštenik u zemljištnoj zajednici, ali je pripadnik
iste upravne obćine, u kojoj se nalaze ostali ovlaštenici
zemljištne zajednice, tad plaća (100 for., .50 for.);
3. Ako nije ni jedno ni drugo, tad iznosi pristupnina
(1.50 for.,
75 for.).
Kad se stiče ovlašteničtvo u manjem dielu, plaća se razmjerno
manja pristupnina.
U slučajevih §§. 18. i 19. zakona ne gubi se pravo ovlašteničtva
— ono samo počiva, dok ne bude udovoljeno uvjetom
pravilnika.


Koristi odpadajuće na počivajuće pravo, pripadaju zemljištnoj
zajednici (J;. 20. z.)


§ 6.
Ovlašteničtvo samo za sebe ne može biti predmetom ovrhe,
niti se ono može gruntovno obteretiti.




ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 5     <-- 5 -->        PDF

Nije mi s toga ni svrha ni želja, da ovaj obrazac pravilnika
bude nješto nepromjenljivoga, nego želim da poglavito
služi kao putokaz, na što se sve ima paziti kod sastavka pravilnika,
da nebi posije u praksi, kada se bude po pravilnicima
radilo, bilo uslied manjkavostih i nejasnostib u pra.vilnicima,
neprilike i zastupstvima zemljištnih zajednica i nadzornima
oblastima.


Imade s toga u obrazcu pravilnika paragrafa, koji se na
prvi mah čine suvišni ili kao nješto, što se samo po sebi razumije.
Nu uvjerio sam se tekom moje upravne prakse, da pomanjkanje
baš ovakovih, na oko jednostavnih propisa, prečesto
daje povoda sukobima i mnogom suvišnom piskaranju.


Svrha i značenje mnogih paragrafa u tom obrazcu pravilnika,
samo je po sebi jasno, nu ima i paragrafa, kojima se na
prvi mah ne razabire svrha i značenje, a opet imade i takovih
paragrafa, koji se mogu sasvim drugčije stilizirati; s toga ću
pri kraju dodati tumačenje i obrazloženje pojedinih paragrafa.


Sam pako
obrazac pravilnika glasi ovako:


PraTllnik


I.
dio: O ovlaštenicih. ´
§. 1. .
Ovlaštenici zemljištne zajednice N. N. na koje spadaju
mjesta N. N. pobilježeni su u temeljnoj knjigi po §. 24. zakona
od 25. IV. 1894.
Oni svi zajedno tvore ^ i to svaki od njih u razmjerju
onomu, kako je to ubilježeno u temeljnoj knjigi — u pogledu
zajedničke imovine, zemljištnu zajednicu, po načelih zakona od


25.
travnja 1894. i to pod imenom:
Zemljištna zajednica mjesta N. .,/´ ,
§ 2. ´ ´´
´


Ovlašteničtvo spojeno je s onimi zemljišti i u onom razmjerju,
kako je to u temeljnoj knjigi ubilježeno. ´
Ova se zemljišta nazivlju «ovlaštena zemljišta«. ´




ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 4     <-- 4 -->        PDF

— 2 —


sastavku toga pravilnika dade uputa, odnosno obrazac valjanog


i uporabivog pravilnika.


Kada toga i nebi bilo, te kada bi odbori i znali u glavnom


sastaviti pravilnik, to bi oni ipak možda mnogo toga izpustili,


glede čega sam zakon propisuje, da odnosna ustanova ima


doći u pravilnik, te našto 6e nadzorne oblasti imati paziti, da


se iz pravilnika ne izpusti.


S toga je sjegurno mnogi šumar radostno pozdravio knjigu,


sto ju je nakladom Lav. Hartmana izdao g. 1898. zamjenik


kr. držav. odvjetnika g. Franjo Haladi, naime zakon od 25. travnja


1894. i od 1. svibnja 1895. sa odnosnimi provedbenimi na


redbami.


U toj knjizi otisnut je jedan ved postojeći pravilnik i


jedan obrazac pravilnika, koji je studija g. Haladija.


U toj studiji je I. dio veoma krasno obradjen, nu III. a


osobito II. dio je manjkav, te nikako ne može zadovoljiti šu


mara, jer manjkaju baš oni propisi, koje šumar smatra naj


potrebitijimi.


Radi toga sam u želji, da urednikom oko uredjenja zem-
Ijištnih zajednica, napose gg. šumarom olakšam posao, te da
njima i odborima zemljištnih. zajednica dadem na uporabu
obrazac pravilnika izradjen prema potrebama šumarske službe
i razumnoga šumskoga gospodarstva, izradio niže navedeni
pravilnik.


Pri sastavku držao sam se razporeda Haladijeve studije,
jer taj razpored smatram sasvim dobrim, te sam u obće tu
studiju u mnogomu upotrijebio — mjestimice dapače doslovno.
Naročito sam to učinio u I. dielu.


Pri izradbi II. i III. diela osvrtao sam se najviše na šumarske
odnošaje i prilike županije modruško-riečke, kao m.eni
najpoznatije.


Biti će s toga da se svi paragrafi ovoga pravilnika neće
moći doslovno primjeniti na sve zemljištne zajednice naše domovine,
nu praktičan šumar lahko će pojedine paragrafe promjeniti
i nadopuniti prema šumarskim odnošajem i potrebama
svojega kraja.




ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 3     <-- 3 -->        PDF

´IIIOP^S^^


Br, I. u ZAGREBU, 1. siečnja 1899. God. XXIII.


Uvrstbina oglasa: za 1 stranicu 8 for.; za ´A stranice 4 for.; za Vs stranice
2 for. 70 novč.; za V4 stranice 2 for. — Za višekratno uvrštenje primjerena popustbina.


Pravilnik za zemljištne zajednice.


u smislu §. 4. zakona od 25. travnja 1894. o uredjenju
zemljištnih zajednica, ima svaka zemljištna zajednica sastaviti
pravilnik, u kojem se imadu pobliže urediti pravni odnošaji
ovlaštenika medju sobom i prema zajednici, zatim uprava i
gospodarstvo zemljištne zajednice i njezinog posjeda.


Visoka kr. zemaljska vlada nije, kako se je to prvobitno
predmjevalo, izdala obrazac pravilnika, i to kako se spominje
u jednom visokovladinom odpisu s toga, što želi, da se kod sastavka
pravilnika ne upliva na ovlaštenika, nego da im se
pusti sasvim na volju, da si urede uživanje i sastave pravilnik
po svom znanju i po svojoj volji.


Spomenutih intencija vis. kr. zem. vlade morati će se držati
svi urednici, koji rade oko uredjenja zemljištnih zajednica.
Nu oni će kod provadjanja tih intencija naići na velike zaprieke.


U raznih paragrafih zakona od 25. travnja 1894. i provedbene
naredbe k tomu zakonu, navadjaju se razni propisi,
koje treba uvrstiti u pravilnik. Nu to još iz daleka nije sve,
što treba da dodje u pravilnik.


Nepobitna je s toga istina, da većina odbora, koji su po
provedbenoj naredbi od 19. rujna 1897. br. 54.510 §. 20.
zvani da sastave pravilnik, ne bude znala, kako da ga sastavi,
te će u većini slučajeva moliti, da im se za orientiranje pri