DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 27 § §. 74., 75. i 76. pokazali HU se potrebnimi na temelju dosadanjeg izkustva, jer jasnoća i preciznost nigdje ne škodi. §, 77. potreban je, ako zajednica zaključi, da se na pr. ima put učiniti ili popraviti podavanjem težaka u naravi. Neki ovlaštenici če to učiniti, a neki opet ne. Pravedno je s toga, da potonji plate u novcu, a ako to neće, da se to od njih ućera. §. 78. Upravna obćina kao takova nije ovlaštenik zemljištne zajednice, nu ona treba drva za svoj ured, učionu i t. d., te često ne može uz primjerenu cienu, izvan šuma zemljištne zajednice kupiti ogrievna drva. Tu će biti umjestno, da joj se zavodjenje posalazem. zajednice, dade mjesto novca, ogrievno drvo. A. Kern. Uredjenje gospodarenja u šumicah*. Piše V. Benak. Ciljevi uredjenja šumskog gospodarenja mogu biti objektivni i subjektivni. Prvi unapredjuju samo stanje šume; u tu svrhu ustanovljuju shodne odredbe kao i pravila ne samo za podržavanje već i za povišenje plodovitosti šumskoga tla. Isti smjeraju indi naročito na uzdržavanje šume i plodovitosti tla, osobitim obzirom na polučenje što većeg ukupnog drvnog prirasta, odnosno što veće drvne gromade. Subjektivni ciljevi pako jesu obziri i zahtjevi samog šumovlastnika, što ih on na šumu stavlja, ter se odnose na što veći drvni i novčani prihod, dakle na što višjvi rentu od šume ili tla, kao i na samu potrajnost prihoda, zatim isti ciljevi uplivaju na samo prilagodjenje gospodarenja mjestnim odnošajem sa strane šumara upravitelja, a sa strane šumara taksatora na postignuće normalne šume. Ovi se ciljevi imadu obćenito prosudjivati, naročito sa stanovišta narodno - gospodarstvenog ; obzirom na to stanovište, osobito su prvi predspomenuti ciljevi važni i zamašni. Die Betriebseinrichtung in kleinen \Valdern von L. Hufaagl. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 30 <-- 30 --> PDF |
- 28 — Rečeni su ciljevi i obziri obdeuite naravi, te su naročito od zamašnog upliva na uredjenje gospodarenja u obsežnijih šumah, dočim ćemo se pogledom na samo uredjenje gospodarenja u šumicah — osobito zemljištnih zajednica, obazirati naročito na narodno-gospodarstvene i mjestne odnosa je, kako bi narodno blagostanje na što veći stepen podigli U svrhu uredjenja ovakovog gospodarenja, medju inimi stručnimi izdanji i s rukovnimi nazori i pravili, kojih je u njemačkoj literaturi na pretek, smjera i popularno predavanje o uredjenje šuma od pokojnog profesora u Mariabrunu G. Vinklera od g. 1849., zatim gospodarenje u privatnih šuma od šumarnika E. Weisea od g. 1874. i dr., ali obćenita pravila za uredjenje gospodarenja u manjih šumah i šumicah izdao je netom ove godine L. Hufnagl, glavni ravnatelj dobara kneza Carla Auersperga. «Bez alata nije ni zanata», a tako je i sa uredjenjem šumica, jer su iste naročito neuredjene ostale s razloga, što mnogi vlastnik ne uvidjajuć važnost tog uredjenja, nije za isto ni mario, ili ga se je žacao poradi troškova, koji su sa takovim skopčani. S iztaknutih razloga nastoji pisac svojim djelcem podati obćenitu uputu, kako se jednostavno može gospodarstvena osnova sastaviti, s kojom se naumljena i željena svrha polučiti dade, i to s izričnim obzirom na šumice najmanjeg obsega, pa sve do površine od po prilici 700 ha. tako, da troškovi takovog uredjenja ne budu osjetljivi po viastnika samog. Svrha uredjenja. Poglavita svrha uredjenja jeste, da se iistanove i urede šumski užitci, da se zavede i osigura potraj no šumarenje, što naročito vriedi za vlastnike šuma, kojima je zakon dozvolio, samo uživanje šuma, inđi naročito za takove šume, koje stoje u obće pod vrhovnim nadzorom zemaljske uprave. Uredjenjem se mora ustanoviti naročito : koliko, gdje i kako (obzirom na vrst sječe) se drvo kao glavni šumski proizvod, |
| ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 29 — crpsti i uporabljivati ima i smije, a da se samo stanje šume uz to još unapriedi, obzirom na vrst uzgoja vrst drveća, gojitbu i šumske nuzužitko. U tom pravcu se mora šumar taksator naročito obzirati na sadanju rodovitu snagu šumskog tla, ter na sadanje stanje porastlina i njihovo razdielenje, a kaniti se svakog idealizma. Gospodarstvena se osnova mora zato sastojati iz dva glavna diela, i to : A) Iz opisa sadanjeg stanja šume. B) Iz proračuna sječivog prihoda, i utanačenja pravila za buduće gospodarenje. A) Opis sadanjeg stanja sume. Ovaj se opis sastoji iz : 1. veličine i razdieljenja šume; 2. vrsti uzgoja; 3. starosti sastojina; 4.. drvne gromade onih sastojina kojih je sadanje doba veće od polovice poprimljene obhodnje; 5. popriečnog prirasta; 6. obhodnje, i 7. ski´ižaljke sastojina. 1. Veličina i razdieljenje sume. Pomodju katastr. posjedovnih listova i katastralnih mapa, imadu se pregledovidno ustanoviti za pojedino uredjajno područje sve šumske, i ine u šumi ležeče zemljištne čestice sa odgovarajućom im površinom i to zasebice i ukupno. Priskrbiv si kopiju iz katastr. mapa, u kojoj su ucrtane medjašne granice pojedinih cestica, kao i putovi, gradjevine i t. d., služiti će nam ista kao gospodarstveni nacrt šume kod daljnih radnja. Ako bi nam bio oblik (format) katastr. mapa neprikladan, to reducirajmo nacrt na povoljnu mjeru pomoćju pautographa, ili u slučaju nužde pomoćju šestila i ravnala ili što je još najbolje pomoćju odgovarajuće kvadratne mreže. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 32 <-- 32 --> PDF |
- 30 — Ako smo u posjedu starih šum. gospodarstvenih nacrta, to možemo u predspomenutu svrhu i takove rabiti, i razdie- Ijenjenje sastojina u glavne odjele i pododjele pridržati, koje nam predočuju takovi nacrti, u koliko su naime isti, u tom pogledu točni Zatim treba ponajprije izviditi područne granice, i iste u pomanjkanju točnih šum. gospodarstvenih nacrta, pomodju originalnih katastralnih mapa ustanoviti. Razdieljenje šume u odjele, ima se prilagoditi mjestnim i stojbinskim odnošajem prema bitnosti, koja se tu u naravi samoj, sama po sebi izražava. Šumice se većinom izrabljivahu kroz više generacija, i to obično bez svakog pravilnog sustava, a uslied ovakovog izrabljivanja nastaše prema samoj dobi, vrsti drveća, tlu i načinu samog gospodarenja, u sastojim mnoge raznolikosti glede obi´asta starosti i inih odnošaja. Ove razlike u sastojinah valja izlučiti, dakle u naravi izkolčiti i ograničiti, tada izmjeriti i u nacrte ucrtati. Ovakovo izlučivanje ima se naročito protezati: a) na sastojine, koje su raznog uzgoja; b) razne starosti. Mjerilom te starosti neka služi obličak "U, pače °/io (0 = obhodnja) u staroj i starijoj pomstlini, dočim su u mladjoj i veće razlike umjestne i dopustive; c) na razlike vrsti drveća, i to naročito u odraslih porastlinah, u koliko naime takove vrsti drveća približno čiste sastojine tvore, ili ako su takove vrsti drveća od razne starosti medjusobom izmješane. Razlike u dobi do 25 godina valja iztaknuti u opisu sastojina sa razmjerjem pojedine vrsti drveća i primjetbom, da li se takovo starije drveće pojedince ili hrpimice u sastojini nalazi. d) na razlike stojbinske dobrote, naročitim obzirom na njezine sastavine i položaj (klisure, strane, ravnice, močvare i t. d. koli i na minimalnu veličinu, do koje je uputno ovakove izlučbe provadjati. Ista ovisi o veličini šume koja se uredjuje, i neka se u pravilu ne proteže na površine izpod 500 m". |
| ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 31 — Imajući gornje četiri točke pred očima, taksator će ponajprije obidi sve medje šume i njezinih dielova, da uzmogne po svom sudu, okularnoj procjeni i mjerenjem na korake ustanoviti u obće sve naravne i umjetne razlike u sastojini i takove u nacrt prenieti, kao: trajne puteve, potoke, jarke, strane, prosjeke, njive, gradjevine, lokve i t. d. Na ovaj način stvorio si je taksator pregledmi sliku uredjajnog si područja, u kojoj ove razlike, naime pojedine raznolike dielove, označi sa tekučimi brojevi, i to radi opisa sastojine, kojeg sastavlja ovako: a) oznakom (brojem) izlučenog diela; b) opisom položaja i tla. Položaj neka se opiše, uz oznaku strane svieta, prema kojoj je nagnut, sa izrazom: ravan, nagnut, strm, prestrm i tomu slično, a opis tla sa oznakom; močvarno kamenito, ilovasto, pjeskovito, snažno, duboko, rahlo i t. d.; c) dobom sastojine; d) naznakom vrsti drveća. Smjesa se ustanovljuje desetinkama (ne izpod O´li drvne gromade pojedine vrsti, dočim se ustrkana vrst n opisu samo napomene; e) ustanovljenjem osebina sastojine, naročitim obzirom na zdravo, bolježljivo ili zaliirujuće i bolestno stanje uredjajnog područja i pojedinih mu dielova, kao i na okolnosti unapredjujude ili otegoćujude budude gospodarenje, i tomu slične vladajude obstojnosti, i napokon; f) odredbami i pravili budućeg gospodarenja. Ove odredbe imaju se i^riČno protezati na prvo desetgodište, i to naročitim obzirom na njegu i gojitbu sastojine (čišćenje, proredjivanje, popravci u gojitbi i sastojini, odvodnja itd.). Taksator se ima u tu svrhu poslužiti u prvom redu svojom bilježnicom, a u istu će si naročito imati da bilježi po svojoj uvidjavnosti za buduće gospodarenje one podatke, koji imadu gospodarenju tomu biti kažiputom. Naprvo je jur spomenuto, neka se taksator kani ideaizma; u radu mu imaju pred očima lebditi samo buduća pra |
| ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 32 — vila gospodarenja, koja su ipak svakomu šumaru, kao smrtniku i nemodniku protiv prirodnim nepogodam nedogledna. Na temelju ovakove bilježnice, polazi taksator za daljnjom geometrijskom radnjom, da sastojinske razlike uredjajnog si područja točn o ustanovi. Na temelju ove geometrijske izrade, sastavlja taksator nacrt, u kojemu ima sliku budućega gospodarenja, i u kojemu je pojedine dielove uredjajnog područja sa tekučimi brojevi označio, a u koliko je nuždna razdioba pojedinih djelova u pododjele, to ovisi o samoj uvidjavnosti taksatora i obsežnosti uredjajnog mu područja, a prema tomu i o daljnjoj svrsi budućeg gospodarenja i vladajućih mjestnih prilika, akoprem u šumicah razdielenje u odjele prave svrhe ne ima. 2. Vrst uzgoja. Za promjenu uzgoja riedko će se kada taksator morati odlučiti i za takovom poseći, već će u pravilu pri držati uzgoj, koji je jur od prvo zaveden. U visokom šumarenju uvadjamo prema okolnostim obično čistu sječu ili ćemo zavesti čistu sjeČu hrpimičnu, tako da uporabljujemo najstarije djelove u sastojini. Ovakovom sječom odgajamo sastojine razne starosti, koje naročito odoljevaju nepogodam od vihra. Neurednom prebornom sječom vaditi ćemo po cieloj sumi pojedina stabla najveće vriednosti, ili pojedina stabla, koja su nam u stanovitu svrhu baš potrebna. Ovu sječu možemo naročito rabiti u bukvicih i jelicih, ter u takovih smrekvicih, u kojih pada godimice više od 800 mm. uzdušnih oborina, kao i u mješovitih porastlina tih vrsti drveća. Na nepovoljnoj stojbini zamjenjuje prebornu sječu hrpimična čista sjeČa, s kojom se pomladjivanje pospješuje uslied izdašnog upliva svjetla i oborina. I ova sječa umjestna je samo u bukvicih i smrekvicih, i to na snažnom svježem tlu. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 35 <-- 35 --> PDF |
^ 33 TJ boricih nije joj mjesta, ako u istima ne ima jelovog ili smrekovog podrasta. -- Oplodna se sječa u šumicah riedko rabi, ter joj je naročito mjesta u čistih bukvicili, a izvadjati se ima oprezno i točno po svih za nju valjanih pravilih. ;!?; i´^ auno: :^j f- Nizko šumarenje zavesti ćemo tu i tamo preiiiar: svrsi gospodarenja, ter prema mjestuim i inim vladajućim odnošajem a naročito u predjelih, koji na gorivu drvu oskiidjevaju. Nizku ćemo šumu odgojiti sa izdanci i izbojci iz panjeva i korenja jur postojeće porastline, ako se ista nalazi još u; povoljnoj životnoj snazi, ili ćemo usuprot u tu svrhu uzgojiti ponajprije šumu, i svojedobnim sjekom iste uzgojiti nizku šumu. Nizko šumarenje naročito je umjestno u nizinah, koje su poplavi izvržene, ter po mršavih strana i strmina. ; t Ovo šumarenje odlikuje se obiljem listinca, valjanim za krmu domaćeg blaga, tako isto i sa steljom i primjerenom množinom drva za gorivo. Drvo gradjevno i tvorivno ne pro-; izvodi nizka šuma,! ili ga je tu vrlo malo naći. Ipak, da se nješto drva i za sitniju gradju uzgoji, uputno je, i rado se ostavljaju u sječinah pojedini pričuvci od stabala bolje vrsti, koja se tek nakon višekratne obhodnje sjeku. >- Ako se ovakovi pričuvci ostavljaju u većem broju, tada prelazi nizko šumarenje u srednje, u kojem se slučuju valja na to obzirati, da se pričuvci ostavljaju kao samonici, ili ručno uzgojeni, buduć ovi pričuvci do porabe dolaze nakon 2., 3., 4. ili pače i 5. obhodnje podstojnog drveća, aobće prema vremenitoj potrebi i bez obzira nastojnog drveća. uporabljuju red sječe se podu ^ 3. Staros t sasto j ina. Na starost onih dielova, koji ne premašiše polovičnu dobu obhodnje, ne ima se osobiti obzir uzeti, te se ista ima tek približno ustanoviti, tako da ne bude razlike preko 10 godina. zbiljne starosti, i da se u skrižaljci dobnih razreda približna vjerojatnost postići uzmogne. ; _ |
| ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 36 <-- 36 --> PDF |
^ 34 - Za ostale dielove, koji premasiše polovicu dobe obliodnje, valja točnije starost ustanoviti. Ovakovo ustanovljenje starosti ima se protezati na približno jednake sastojine, dakle izriČno u takovih šumah, u kojih se je vodila redovito čista ili oplodna sječa. U šumah pako, u kojih je drvede razne starosti, ustanovljuje se mješavina dobnih razreda po stablih ili hrpimice. Po stablih se naročito mješavina dobnih razreda ustanovljuje u šumah, u kojih se gospodari prebornom sječom a hrpimice u onih, u kojih je zavedena čista hrpimična sječa. Ako se dosadanje gospodarenje pridržati ima, tada nam se valja držati sliededih pravila. a) Mješavina hrpimična za one dobne razrede, koji premasiše polovicu dobe obhodnje, neka se ustanovi kod izlučivanja pojedinih šumskih dielova posebice, a posebice za mladje dobne razrede, ili se pako površina hrpa kod starijih dobnih razreda procjenom od oka ustanovi, a starost — odnosno prosječnina dobe — prema prednapomenutom načinu opredieli. Ako primjerice u jednoj porastlini jedan odjel od 15 ha. zaprema 8 hrpa starijeg drveća, to se tada procjenom od oka ustanovi pribUžna površina pojedinih hrpa, dočim se ukupna površina u bilježnicu upiše, uzmimo sa 0-8 ha.; zatim se starost od tri hrpe opredieli i prosječnina ustanovi, ter se još konačno procieni starost mladjih dobnih razreda. Primjerice Za površinu od 0*8 ha. sa 65 godina, a za 0-7 ha. sa 30 godina. Kod budude pako procjene drvne gromade, uzeti de se u obzir samo drvna gromada starijih dobnih razreda. b) U šumah, u kojih se provadja preborna sječa, ne može se starost ciele sastojine ustanoviti, i zato se uredjenje gospodarenja u ovakovih šumah razlikuje od onog, u kojih je zavedena koja druga vrst sječe. U ovakovih se šumah mora ustanoviti promjer u prsnoj visini, što ga prosječno stabla od starosti "2 mjere, t. j . nadpolovične dobe obhodnje. Primjerice u sastojim sa 100-godisnjom obhodnjom može 50-godišnje stablo mjeriti u prsnom promjeru prosječno 17 cm. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 35 -^ i tomu dosliedno su stabla izaad 17 cm. prsnog promjera starija od 50 godina, a ustanovljenje starosti ovim načinom,, dovoljno je za uredjenje gospodarenja u šumicah. 4. Procjena drvne gromade i prirasta. Procjena se ima protezati na deblovinu i granje do 7 cm; promjera, docim se sitna granjevina u račun ne uzimlje, i zato se prispodabljanje procjene i zbiljnog prihoda gubi, te 6e svrsi dostatno odgovarati, ako se procieni drvna gromada onih. šumskih dielova i stabala, koji su stariji od polovine dobe same obhodnje. Cim je starija sastojina, tim točnija ima biti i sama procjena drvne gromade. Zato demo starije sastojine po mogućnosti tako procjenivati, da se budu sva stabla izbrajala i mjerila, one pako šumske dielove, koji su stariji do 20 godina iznad polovične dobe obhodnje, procjeniti demo pokusnim plohama od bar 0 25 ha. površine. U obzir ipak valja uzeti, da se može 2 ha. šume izklupirati za isto vrieme, koje demo trebati i za 0"25 ha. pokusne plohe, koju nam valja prije opredieliti, izkolčiti i konačno procjeniti. Tomu dosliedno demo se u mnogih slučajevih radje poslužiti klupiranjem ciele sastojine, nego li procjenom pomodju pokusnih ploha. Svaka procjena drvne gromade temelji se na klupiranju stabala u prsnoj visini. Razlike od 2 do 2 cm. promjera su dovoljne. Stabla se klupiranjem po svojoj vrsti drveda bilježe posebice. Procjena drvne gromade ima se provesti bez obaranja pokusnih stabala po prosječnoj visini stabala i pomodju ustanovljenog činbenika drvne punode (oblikovnog ili steznog broja). Kružne se plohe ustanove pomodju podataka sabranih klupiranjem. Istodobno klupiranjem treba procienitelj, da od kojih desetak stabala prosječne debljine po hektaru, ustanovi visinu, i iz ovih visina opredieli prosječnu visinu sastojine. * :. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 36 ´ Stezni se broj približno opredieli iz stečenog izkustva ili pomo<5ju tudjih, odnošajera procjenbenog područja približno odgovarajućih podataka. Ako je pako sastojina veoma raznog uzrasta, to ćemo ustanoviti više razreda debljine, i u svakom razredu ćemo visinu od više stabala opredieliti. Primjerice kod dva razreda debljine, uzeti ćemo stabla do 16 cm. promjera u jedan razred, ostala u drugi, a u svakom razredu ćemo opredieliti visinu od više stabala, a iz ovih visina prosječnu visinu. Ako se u kojoj sastojini nalaze razni dobni razredi hrpimice, i ako nisu starije hrpe valjano izlučene, to ćemo klupirati samo one hrpe, koje su starije od "/s, dočim se na mladje hrpe obazirati ne treba. - Kod većih dobnih razlika i kod raznih visina stabala izklupiranih hrpa valja se poslužiti sa više razreda debljine i visine, koji se moraju posebno procjeniti. Tako isto možemo postupati i sa sastojinama, u kojih su starija stabla razštrkana, kao što su u šumah, u kojih se je prebiranjem sjeklo, zatim u šumah, u kojih su zaostala prestara stabla od prvašnjih sječa; kao što su sjemenjaci u oplodnoj sječi, ter nadstojno drveće u srednjih šumah. Ovakova se,stabla, koja nadmašuju "/s, moraju klupirati. Razrede debljine valja uzeti od 6 do 6 cm. promjera, a za svaki razred treba ustanoviti prosječnu visinu, dočim obličak moramo ustanoviti prema prednavedenom za 3% manjim, ako su stabla nizke krošnje, prama stablima iste starosti u sklopljenih sastojinah. Konačno se za svaki razred debljine, kružne plohe sa prosječnom visinom i obličkom pomnože, i tako ustanovi drvna gromada. Nizku ćemo šumu najjednostavnije urediti razdiobom šumske površine na jednake sječine bez svakog obzira na drvnu gromadu; ili ćemo se kod ovakovog uredjenja poslužiti jur stečenim izkustvom o drvnom prihodu, kojeg su takove šume kadre davati. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 39 <-- 39 --> PDF |
„ 37 5. Popi´iečnl prirast. U svrhu uredjenja šumica dovoljno će biti prirast ved od "li obhodnje starih sastojina i pojedinih stabala ustanoviti i prosječnira prirastom onih sastojina računati, koje su najviše 10—15 godina starije ili mladje, nego li obhodnja godina broji. Primjerice ako bi obhodnja 80 godina brojila, to ćemo prosječni prirast ustanoviti za sastojine od 65 do 95 godina stare, i koje obćenitom značaju dotične šume odgovaraju. Prosječni ćemo prirast opredieliti, ako drvnu grom adu sastojine — reduciranu na 1 ha. podielimo sa dobom same sastojine. Ustanovivši ovako popriečni prirast za Sve dielove uredjajnog područja, lahko ćemo tada za cielo uredjajno područje prosječni prirast pronaći. Oprez je kod toga ustanovljivanja naročito umjestan ondje, gdje je stojbinska i sastojinska dobrota cieloga uredjajnoga područja vrlo različita. Inače pako biti će potrebno, da prigodom ustanovljivanja prosječnog prirasta, prosudimo i razlike stojbinske dobrote, a to naročito u starijih sastojinah, u kojima prirast obračunati moramo, ako su u takovih pojedini šumski dielovi većinom porasli na najboljoj ili obratno na najlošijoj stojbini. Uporabom ovako ustanovljenog prosječnog prirasta za sastojine stare iznad "/a obhodnje, dobivati ćemo krive podatke. Zato ćemo stojbinsku dobrotu prosudjivati po sastavina tla, te ćemo ju u 3 do 5 razreda ra,zvrstati, ne upuštajući se u daljnje potankosti. Dobrotu stojbine možemo pače prosudjivati i po razredu vriednosti, kako ga u katastralnih listovih jur ustanovljenog nalazimo. Ako ćemo indi prosječni prirast ustanovljivati obzirom na stojbinsku dobrotu, to ćemo na svakoj pojedinoj stojbinskoj dobroti za pojedine toj svrsi odgovarajuće šumske dielove, posebice popriečni prirast opredieliti, i isti površinom tih dielova |
| ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 40 <-- 40 --> PDF |
- 38 — pomnožiti, a proizvod sa ukupnom površinom podieliti, i tako pronaći pravi popriečni prirast. Ovako ćemo postupati i u šumah, u kojih nalazimo razne vrsti drveća sa bitno raznim popriečnim prirastom. U prebornih šumah ima se prosječni prirast opredieliti pojedince po stablu. U tu svrhu treba ustanoviti prosječnu starost za stabla od 6 do 6 cm. razlike u promjeru. Drvna gromada svih stabala od 6 do 6 cm. a promjeru, podieljena sa dobom, daje nam prirast tih stabala, a isti, podieljen sa brojem stabala, daje nam popriečni prirast po stablu. 6. O b h o d n j a. Opređieljenje obhodnje ovisi od sastojinskih odnošaja, gospodarstvenoga položaja i stanja šumoposjednika. Mnoge se privatne i obćinske šume izrabljuju, a da obhodnji ni traga nije. Za ovakove šume ima taksator postupična pravila u buduće gospodarenje uvadjati, tako, da vlastnik šume ne osjeti umanjenjenje ili pače i posvemašnju obustavu uporabe šumskih užitaka, jer bi to jedilo vlastnika i moglo imati takovih posljedica, da se ustanove gospodarstvene osnove nebi provadjale, i tada bi se svaki trud samo izjalovio, a i svaki trošak bi bio u tu svrhu uzaludan. Povišenje obhodnje slično je kamatonosnom ulaganju glavnice, koje kamate bi tek naši nasliednici uživali. Ovakovim je štednjam vlastnik riedko kada sklon, gospodarstvene prilike samog vlastnika riedko su takove, da bi on ovakove uštede bio kadar bez uštrba podnositi. S navedenih razloga ćemo zato u šumicah uvadjati kraće obhodnje. Utanačenje obhodnje ovisno je od razmjerja dobnih razreda, koje ćemo u razmacih od 10 do 10 godina razlučiti polag površine, koju zapremaju. Proračunamo li pomoćju skrižaljke dobnih razreda srednju dobu, to ista prilično odgova polovici najshodnije obhodnje. Primjerice u Jednoj šumi obsiže 4-07 ha. 1—10 godišnje drveće; 1-62 ha. 11—20 god. drveće; 5-56 ha. 21—30 god |
| ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 41 <-- 41 --> PDF |
drvede; 1-20 ha. 31—40 god. drvede; 3-92 ha. 41—.50 god. drveće; 5-32 ha. 51—60 god. drvede; 7-54 ha. 61-7 0 god. drvede, 0"83 ha. 71—80 god. drvede; ukupno 3006 ha. Da ustanovimo srednju dobu cielokupnog uredjajnog područja (gospodarstvene jedinice), to predpostavimo primjera radi, da je prosječna doba 1—10 god. drveća = 5 godina, 11 —20 god. drveća = = 15 godina i t. d., to sliedi da je 407 X 5 = 20-35 1-62 X 15 = 24-30 5-56 X 25 -= 139-00 1-20 X 35 = 42-00 3-92 X 45 = 176-40 5-32 X 55 = 292-60 7-54 X 65 = 490-10 0-83 X 0 = 0-00 ukupno = 1184-75 : 30-06 = 39-5 godina srednja doba ciele šume, a ista podvostučena, odgovara pravilnoj obhodnji, u ovom primjeru sa 79 godina, ili u okruglom sa 80 godina. U visokom šumarenju najkrada obhodnja neka bi bila u boricih od 60 godina, u smrekvicih od 70 godina, i u jelicih i bukvicih od 80 godina, i to po brežuljcih i u prigorju, dočim se u velegorju obhodnja za kojih 20 godinah još povisiti ima. U nizkih šumah (namjenjenih lih proizvodnji gorivog drva), može se obhodnja sniziti i do 10 godina, akoprem bukva ipak iziskuje višu obhodnju. 7. Skrižaljkasastojina. Po dovršenoj procjeni sastavlja se skrižaljka sastojina, t. j . opis šume, koji sadržaje: a) ime sastojine (diela); b) površinu iste; c) opis tla, stojbine i sastojine; d) starost sastojine; |
| ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— -40 — .h _ e) drv^flu gromađu sastojiue, akoj´e starija od "/^ obhddne dobe; ,i\.ni f);prQpise i pravila vbududeg gospodarenja za razdobje od 1 —15 godina, naročitim obzirom na pravac i obsežnost sječe, budućeg pomladjivanja i njege šume (čišdenja, proredjivanja, okresivanja i t. d). Ove odredbe moraju izriČno ustanovljene biti za sastojine, koje nisu premašile doba od °/2, budući će o tomu zavisiti potrajnost šumskih užitaka, a i same šume. U pogledu samog proredjivanja ima se odrediti i vrst drveća, kao i sami sortimenti, koji se kane iz buduće sastojine iztriebiti; g) prema okolnostim dobrotu stojbine, koja, kako je prije spomenuto, nije od bitne zamašnosti, nu na koju se naročito obazirati valja ako kariimo vrst drveća izmjeniti, i ako želi taksator već u napred opredieliti vrsti drveća, koje se u buduće na pojedinoj stojbini uzgajati imaju. Skrižaljku sastojina izpuniti ćemo sa podatci bilježaka i Jklupiranja tečajem predradnjah sabranih, a ista se sastojati ima.iz-.;. ,, :;. .j.^;;;,v,_;, : ; _..,. ^-..-,;..^.,.;... ^ a) tekućeg broja odjela i podođjela (odsjeka). Odjeli mogu se označivati sa rimskim i arabskimi brojevi, a pododjeli sa arabskimi brojevi ili sa slovi; ;2. opisa položaja, tla i stojbine; " 3. površine obraslog i neobraslog zemljišta; 4. dobrote stojbine; 5. starosti;. . ;V,N. ,. 6. vrsti drveća; 7. drvne gromade po rali di po hektaru ili ukupno; 8. pravila budućeg gospodarenja; i 8. dospievajućeg užitka oznakom godine, površine i množine. U prebornih se šumah manje pojedini dielovi izlučuju, buduć su takovi u svojih potankostih bitno razlikuju i zato se u obće u većih obsezih isti prosudjuju, pak su toga radi ovakove izlučbe tu redje. Prem je naznaka starosti kod prebornih šuma gotovo suvišna, i već dovoljno da se naznači samo drvna gromada. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 41 — ipak je nuždno, da se naznači broj stabala za razrede od 6^0 cm. Prema tomu treba ovaliova skrižaljl^a da još izkazuje drvnu gromadu i broj stabalah od 16 do 21 cm. promjera, zatim od 22 do 27 cm. promjera, ter od preko 27 cm. promjera. Prema potrebi možemo još popuniti opis sastojine s ovimi podatci kao: oznakom zemljopisnog položaja, podatci o oporezovanju i javnih teretih, posjedovnom stanju i t. d. Na ovaj način ćemo dovršiti predradnje, a na temelju tih predradnja sliedi glavno uredjenje bududeg gospodarstva, kako se to iz sliedećeg razabire. (Nastavit će se). P. n. gg. članovom na znanje. Promjena u uređničtvu. Vriedni urednik našeg družtvenog organa g. drž. nadšumar Josip Kozarae opetovano je izrazio želju, da ga upravni odbor rieši uređničtva i to s više razloga. Jedan od glavnih razloga je taj, što želi na polju naše liepe literature — u kojoj, kako je obće poznato, slovi kao jedan od najboljih hrvatskih pisaca — raditi, a to mu je upravo nemoguće bilo, dok je uz mnogobrojne poslove svojeg službenog djelokruga, još i družtveni organ »Šumarski list« i >Lugarski viestnik« uredjivati morao. Nije od manje važnosti i drugi razlog, s kojeg želi uredničtvo napustiti, a to je slabo zdravlje, koje ga nuka, da svoje sile po mogućnosti štedi Pošto je g. nadšumar Josip Kozarae preporučio za svojeg nasliednika u uređničtvu g. profesora Ivana Partaša, a i nadalje obećao kao revan suradnik svoju pomoć, to je upravni odbor uvažio njegove doista temeljite razloge u sjednici od 2. listopada 1898. i primio njegovu ostavku — izraziv mu za liepo uredjivanje lista zapisnički najtopliju hvalu — te povjerio g. Ivanu Partašu, profesoru šumarstva u kr. gospodarskom i šumarskom učilištu u Križevcih, uredničtvo družtvenog organa »Šumarskog lista« i »Lugarskog viestnika« počam od g. 1899. Izričuć odstupivšem uredniku za trud, kojega je uložio uređjivanjera družtvenog organa u obće za družtvo, ponovno svoju najtopliju hvalu, umoljava podpisano predsjeđničtvo p. n. gg. članove, da izvole novoga urednika krepko podupirati u njegovom nastojanju oko povjerene mu |