DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1898 str. 52 <-- 52 --> PDF |
— 466 — Odpisom kr. zem. vlade od 4. ožujka 1897. br. 8641 dostavljeni su obrazci raznih izkaza, što ih imadu voditi šuuar. nadzornik i kr. kot. šumari. Visokim odpisom od IO. ožujka 1897. br. 20 622 ex 1896. dosta vljena je naredba, kako se imadu zaračunavati svjedočke pristojbe luga rima nrb. imovna obćina. Vis. kr. zem vlada blagoizvolila je odpisom od 22. ožujka 1897. br. 56.604 ex 1896. staviti upit, bili bilo potrebno, da se ustroje tečaji za lovce, ako da, je li potrebno, da se ustroji u svakoj županiji? — Na oto je dne 21. travnja 1897, izvješćeno, da su u ovoj županiji lovske prilike takove, da se ne ukazuje potreba takovih tečajeva, jer da su lovopazitelji namješteni većim djelom bezplatoo ili sa veoma neznatnom plaćom, pak se ne bi našao dovoljan broj ljudi, koji bi htjeli polaziti takove tečajeve. Odpisom vis. kr. zem. vlade od 17. svibnja 1897. br. 24.751 dozvoljeno je, da se kr. šumar na Sušaku delegira za obavljenje poslova u šumama i branjevinama, spadajućih gradu Bakru. Visokim odpisom od 1. lipnja 1897. br. 3074 je vis. kr. vlada priobćila odpis kr ug. ministra poljodjelstva od 18. svibnja 1897. br. 18.854, kojim je kr. šum. ravnateljstvu u Zagrebu izdana naredba glede lakšega odplaćivanja zaostataka eraru pravomoćno dosudjenih. šumskokvarnih odšteta na teret žitelja primorskih obćina Grižane, Belgrad Krmpote, Bribir, Drivenik, Hreljin i Krasica. Glasom te visoke naredbe imade se onim žiteljem spomenutih obćina, koji u posljednih 20 godina nisu bili odsudjeni, na platež šumskokvarnih odšteta, kao i onima, koji su iz posljednih 20 godina potičuće svoje erarsko-šumsko-kvarne odštete do sada već uplatili, ili će iste u roku od 1 godine dana uplatiti, oproste one njihove šumsko-kvarne odštete, koje su prije 20 godina eraru dosudjene. Visokim odpisom od 30. lipnja 1897. br. 25.921 dostavljeno je upravnom odboru na pretres i obrazloženo mnienje pitanje radi komasacije zemljišta, naime, da li bi shodno bilo, da se §. 6. zakona od 26. svibnja 1891. promieni onamo, da se dozvoli šume manje veličine potegnuti u segregationalnu gromadu? Nakon saslušanja područnih kr kot. oblasti upravni je odbor to pitanje pretresao i zaključio, da se vis. kr. zem. vlada umoli, da se upitni §. ne bi za ovo županijsko područje proniieuio, jer da su omanje šumske čestice, koje su vlastničtvo pojedinih žitelja, istim veoma potrebne, te da u većini slučajeva ne bi dotični vlastnici nikako htjeli na to pristati, da im se zamiene ili odštete. |