DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1898 str. 34     <-- 34 -->        PDF

_ 448 —


mora taj manjak nadoknaditi. Po mom mnienju, jedina je i
zamašna pogrieška ustanove §. 22., što se ona proteže tek na
drvo, dočim ostale šumske proizvode ne tangira.


Ovogodišnja prodaja hrastovih šuma.


Ove godine uspjela je prodaja hrastovih šuma vanredno


dobro, i to ne samo što se tiče množine na prodaju iznešenih


stabala, nego i obzirom na povoljne ciene, koje su polučene.


Sa prodajom započela je turopoljska plemenita občina,
koja je prodala tvrdki Societe d´ Importation de Chene 37.881
hrast za 1,162.185 for.; zatim je sliedila investicijonalna zaklada
sa 700 jutara hrastovih šuma iz bivšega brodskoga i petrovaradinskoga
kraja sa 17.381 hrastovih, 555 jasenovih, 2273
briestovih, te 3462 grabovih stabala, procienjenih na 17.721 m^
piljene i 53.622 m^ ciepke hrastove gradje, te 11.492 m^
ogrievnog drveta u ukupnoj novčanoj procieni od 1,082.735 for.


Od gornje količine prodano je 14.595 hrastova sa 14.685 ni*
piljene te 43.969 m^ ciepke gradje, procienjeno na 893.821 for.,
za svotu od 1,025.580 for. ili za 14-7´´/o preko prociene.


Državno šumarstvo, odnosno kr. nadšiimarski ured Vinkovce,
iznielo je 14 hrastovih sječina sa 866 jutara sa 27.926
hrastova, 2022 jasenova, 1159 briestova i 1009 grabova, sveukupno
procienjeno na 89.791 m^ hrastovog tehničkog, te
9457 m"^ ogrievnog (bielog) drveta uz procienu od 1,203.386 for.


Od te količine prodano je 20.301 hrastova sa 69.629 m*
tehničkog drveta, procienjeno na 942.947 for. za svotu od


987.160 for. ili za 4-7°/o preko prociene.
Brodska imovna občina izniela je 25 sječina sa 11.851
hrastovih stabala, procienjenih na 48.181 m"^ tehničkog drveta
sa novčanom procienom od 667.442 for. Prodala je pako 18 sječina,
ili 7109 hrastova sa 29.708 m* tehničke drvne gromade
u procieni od 416.103 for. za 483.793 for. ili 167o preko
prociene.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1898 str. 35     <-- 35 -->        PDF

— 449 —


Mitrovačka imovna obćina izniela je na dražbu 6085 hrastova,
229 jasenova, 218 briestova i 308 grabova, procienjenih
na 22.543 m^ tehničke i 38.258 m^ ogrievne drvne gromade,
u novčanoj procieni od 200.715 for., nu prodala je samo za


92.330 for., pri čemu je polučila višak od 6°/o preko prociene.
Ostale imovine izniele su na prodaju za kakovih 180.000 for.
hrastove šume; valpovačka gospoštija za 88.000 for.; požežka
županija 15.422 hrasta sa procienom od 323.029 for. Na
ostale šumovlastnike (gradove, kaptol i t. d.) možemo računati
oko 200.000 for., tako da je u Hrvatskoj i Slavoniji ove godine
izneseno na prodaju za kojih 5,100.000 for. hrastove
šume; od toga je pako do dana, kada ovo pišemo, faktično
prodano za circa 3,900.000 for.


Nu pošto još nije poznat rezultat dražbe, koju je razpisala
županija požežka sa 323.029 for., te nakadne dražbe brodske
imovne obćine sa 251.339 for., ukupno dakle sa 574.468 for.
te ako uzmemo, da će se barem za polovicu od te svote u istinu
prodati; pa ako nadalje uzmemo u obzir, da imademo nekoliko
pilana (Tiikorj i Krafft, Soeiete i t. d.), koje su se ugovorom
na više godina obskrbile sa hrastovinom i da kupovina, koju
te pilane za ovu godinu dotičnim šumovlastnikom platiti imaju,
iznaša ukupno oko 800.000 for. — mislim, da ne ću pogriešiti,
ako sveukupnu svotu, koja je ove godine za hrastovu šumu
izplaćena, udarim sa 5,000.000 for. slovi: pet milijuna forinti.


Uočiv taj vanredno povoljan uspjeh, moramo priznati, da
nam se bojazan, koju smo u listopadskom broju o. 1. izrazili,
naime, da jesenska prodaja hrastovih šuma ne će uspjeti, nije
obistinila.


Činjenica, da je Amerika preotela bačvarski trg u Njemačkoj,
postoji i danas, nu kako vidimo, bačvarska roba ne
igra u ovaj čas najglavniju ulogu u hrastovoj trgovini; na čelu
hrastove trgovačke robe stoji danas piljena gradja, te se jedino
ovoj potonjoj imade zahvaliti sjajni uspjeh ovogodišnjih prodaja.
Uz to valja i tu okolnost iztaknuti, da je urod vina ove godine
veoma povoljan i da nas Amerika još nije suzbila na fran




ŠUMARSKI LIST 11-12/1898 str. 36     <-- 36 -->        PDF

— 450 —


cezkom tržištu sa dilgom; čini se bo, da francezki vinogradari
još ne imaju vjere u amerikansku dužicu.


Ono, česa se mi bojimo, jeste hiperprodukcija piljene robe,
usljed česa bi možda već sliedećih godina mogla nastati kratka
stagnacija u prodaji hrastovih, šuma. Nu obzirom na činjenicu,
da smo sa starima hrastovima šumama za 10—12 godina
gotovi, neće nam takova stagnacija — ako bi u obće nastupila
— nikakove štete nanieti.


Na koncu ćemo još sravniti rezultate lanjske prodaje sa
ovogodišnjima.


U god. 1897. imao je hrast investieijonalne zaklade 3-81 m^
tehničke drvne gromade; po 1 m^ polučeno je 16 for. 57 nč.,
odnosno po hrastu 63 for. 20 nč.


Hrast državne uprave imao je 3*93 m^ tehničke drvne
gromade; za 1 m^ postignuto je 14 for. 56 nč., dočim je na
hrast došlo 67 for.


Hrast brodske imovne obćine imao je 4*3 6 m´´ tehničke
drvne gromade, po 1 m^ dobiveno je 14 for. 66 nč., a po
hrastu 64 for.


U godini 1898. izkazuje se hrast invest. zaklade
sa 4-10 m^ t. d. gr., 1 m^ prodan je po 17 for. 10 nč., na
hrast došlo je 70 for. 20 nč.; hrast državnoga šumarstva
ima 3-43 m´´ t. d. gr., 1 m´^ prodan je za 14 for. 10 nč., na
hrast došlo je 48 for. 60 nč.; hrast brodske imovne
obćine ima 4*20 m^ t. d. gr., 1 m^ prodan je po 16 for.
20 nč., na hrast došlo je 68 for.


Iz gornjih brojaka proizlazi, da je investicijonalna zaklada
i brodska imovna obćina polučila kod ovogodišnjih prodaja
ciene, koje su za kakovih S^/o višje od lanjskih. Činjenica, da
je državna uprava polučila ove godine po hrastu 8 for. manje,
nego li prošje godine, tumači se time da je velik dio hrastova
državne uprave bio jako loša kvaliteta, što u ostalom najbolje
nizki kubični sadržaj tih hrastova dokazuje. U ostalom vidi se,
da i u hi´astovoj trgovini vriedi trgovačko načelo: što bolja
roba, to bolja prodja. J. K.