DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1898 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 444 — Da je takav izpravak katastra dopustiv, dokazuje nam naredba kr. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove od 10. svibnja 1895. br. 40791. ex 1894., u kojoj se medju inimi navadja: «ako gospod. ured imovne obćine o. argumentira, da se jur katastar pravoužitnika ne smije mienjati, pa da bi se naknadnim uvršćivanjem pravoužitnika u katastar ovaj mienjao, a to da se htjelo zapriečiti ustanovljenjem zapornog roka za reklamaciju pravoužitničtva (§. 4. Naputka A.); to ta argumentacija ne stoji već stoga, što ne stoji predpostavka, da se jur sastavljeni katastar ne smije mienjati. Iz §. 2. i 14. naputka A., na koji se gospodar, ured poziva, proizlazi samo toliko, da se diobom, odnosno ciepanjem kod sastavlanja, katastra pronadjeni broj cielili, *j^, ^j^ i ^j^ selišta ne smije umnožati. Odtud pak ne sliedi, da se ne mogu nova selišta umnožiti ili da se ne bi mogao u obće katastar mienjati, kako se to u ostalom najbolje vidi iz naredaba kr. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove od 19. srpnja 1888. br. 23.530. i od 15. prosinca 1889. br. 32.299., po kojima se primjerice selište, ako je prešlo u vlastnost koga, koji ne ima jednu od kvalifikacija, označenih u toč. d) i e) §. 1. naputka A. briše iz katastra, a opet učvršćuje, ako predje od ovakovog na koga, koji ima jednu od ovih kvalifikacija i što se po istima mogu uvrstiti u katastar doseljenici iz drugih imovnih obćina». Držim dakle, da sam time dokazao, da se moje riešenje 11. pitanja ne protivi ustanovama Naputka A. i njegovom tumačenju po kr. zemalj vladi, odjelu za unutarnje poslove. Nekoliko spornih pitanja glede dopitanja pravoužitničke kompetencije iz šuma krajiških imovnih obćina. Ad Pitanje IY. Nastavljajuć razpravu pitanja, iznešenih i riješenih po g. dr. Gogliji u predmetu, odnosećem se na gornji naslov, prelazim na pitanje IV., pošto se sa zaključkom g. dr. Goglije, do kog je došao u odgovoru na III. pitanje, posve slažem. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1898 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 445 — Pitanje IV. Pravoužitnik A., koji je proveden u katastru sa kompetencijom od \ selišta, podjelio se je sa svojom granom B. Temeljna grana A. izerpila je prije provedenja diobe svoju gradjevnu kompetenciju djelomice ili posvema. Nova nastavša grana B. mora si sagraditi novu kuću, te traži kompetenciju gradjevnog drva. Kako će se u tom slučaju postupati? G. dr. Goglia dolazi u odgovoru na to pitanje do zaključka, da u slučaju posvemašnjeg izcrpljenja gradjevne kompetencije granu B. pripada pravo, da dobije za novo podignuće sgrade sve gradjevno drvo, odpadajuće na polovicu jedne polovine (?) selišta, eventualno (?) uz uplatu snižene pristojbe. U slučaju pako, da kompetencija nije posve izcrpljena, pripada po mnienju g. dr. Goglie B-u dio preteka, ili ako ovaj ne dotiče, pripada B-u toliko gi´adje, da ova sa onom, jur dobivenom prigodom diobe, odgovara kompetenciji, na koju je grana B. ovlaštena. Tim vrlo liberalnim zaključkom g. dr. Goglie nikako se ne mogu sporazumiti. Diobom stanovitog prava djelbenici mogu dobiti tek djelove tog prava, a nipošto nješto, što u prvobitnom pravu nije bilo sadržano. To je, držim, jedino stanovište, koje se u nazočnom slučaju sa pravnog stanovišta zauzeti može. Razdijele li grane A. i B. pravo prvobitne zadruge A., to ih jedno može pripasti samo prvobitno pravo A-ovo. Prije razdiobe participirali su A. i B. jednoliko na tom pravu. Preostali dio prava bilo im je razmjei´uo podjeliti. Prema tomu, u nazočnom slučaju može granu B. pripasti samo polovina prigodom diobe pronadjene pripadnosti na gra,dju. Da se prigodom razdiobe posjeda mogu dogoditi nepravilnosti, tako da B. bude prikraćen, dozvoljavam. Ali to su protupravni odnošaji, koji se kod pravne razprave ne smiju u obzir uzeti. Kako je g. dr. Goglia došao do zaključka, da imovna obćina može tražiti (u svakom slučaju) uplatu snižene pristojbe |