DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1898 str. 26     <-- 26 -->        PDF

— 440 —


Pošto je pako svaki krajišnik (kako smo gore
dokazali) morao imati nepokretnog posjeda, to je
uživanje šum. služnostih u krajini bilo uvjetovano
zemljištnim posjedom; dakle dioilikom tih
služnostih nije mogao hiti onaj, koj nije imao nepokretnog
posjeda.


To nam podkrepljuje i šumski pravilnik od g. 1860.
§§. 68—71. Prema tim ustanovama dozvoljene su krajiškim
zadrugama, te krajiškim obiteljima, koje nisu krajišku zadrugu
činile, ali koje su ipak dužnosti i obveze u pogledu davanja
vojnika izpunjavale, šumske služnosti za to, što su vojnike uzdržavale,
ali se ta podavanja davaju prema kudn o j potre b i.
Pakle predpostavlja kucni posjed; a time je i tim
zakonom pravoužitničtvo prizna no kao pravo, koje
uvjetu jeposjed nekretnina.


Zakon od 8. lipnja 1871. (o ustanovama za odkup prava
na drvlje, pašu i uživanje šumskih proizvoda, što krajiški stanovnici
imaju u državnim šumama u vojnoj krajini) pozivlje se
izrično u §. 1. na rečeni šumski pravilnik; pa se dosljedno
tomu mora smatrati, da i ovaj zakon smatra to pravo uvjetovanim
na posjed nekretnina.


Napokon to proizlazi i iz cit. naputka A., gdje se u nebrojeno
ustanova jasno izražava, da je tomu pravu podloga nekretni
posjed — a nigdje se ne spominje, da bi to pravo skroz
osobne naravi bilo; — što niti Naputak A. ne bi bio smio
izraziti, jer se njim nisu smjeli mienjati već obstojedi krajiški
odnošaji, već su se ti odnošaji imali samo urediti.


Da se pako i u najnovije vrieme smatra posjed nekretnina
kao uvjet za steeenje tog prava — dokazuje nam i naredba
kr. zemalj. vlade, odjela za unutarnje poslove od 18. prosinca
1889. br. 32299., a i današnja judikatura, — koja u
nebrojenim riješitbama odbija molbe bivših članova upitnih zadruga,
odnosno obiteljih za priznanje pravoužituičtva s razloga,
jer ne posjeduju nekretni posjed.