DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1898 str. 41     <-- 41 -->        PDF

— 411 Šumske
prodaje. Na 23. srpnja obdržavala je turopoljska plemenita
obćina dražbu na 37.881 hrast, stabala uz procieuu od 1,138.423 for.


Na dražbu stigle su tri pounđe, i to :
Kernova sa , 917.145 for.
Nenschlossova sa 1,100.000 »
Societe d´ Impertation de Cheue 1,162.185 »
Potonja tvrdka sa naplatom od 27 % ostala je dostalcem.


Na 25. srpnja prodano je na dražbi kod kr. nadšumarskoga ureda
u Vinkovcih 121 hrastovih, 34 jasenovih i 33 briestovih stabala iz sreza
Javičke grede, procienjenih na 7571 for. tvrdki Neuschloss iz Našica za
ponudjeuu svotu od 7860 for.


Šumarsko i gospodarsko knjižtvo-


Hess Ricli: Der Forstschutz. 3. Aufl. Mk. 12.
Jalirl)ucli, Tharander forstliches. Mk. 8.
Stoetzer, Dr. H. Die Forsteinrichtung. Mk. 8´80.


Različite viestl.


Ugarsko zemaljsko šumarsko družtro obdržavalo je svoju ovogodišnju
glavnu skupštinu na 25. i sliedećih dana kolovoza u Sepei —
Szent—Gyorgy-u i Gjulafehervaru.


Skupštini predsjedao je negdašnji državni tajnik, poslanik na ugar.
saboru Albert Bedo, dočim je profesor Eug. Vadas držao spomen-slovo
bivšemu družtveuomu predsjedniku pokojnomu grofu Ljudevitu Tiszi.
Hrvatsko-slavonsko šumarsko družtvo zastupao je na toj skupštini kr.
nadšumaruik i predstojnik kr. nadšumarskoga ureda u Vinkovcih Ivan
Csipkaj.


Sitnice.


Đric nOTe {»ilane. Nedavno otvorila je poznata tvrdka H e r z
i dr. (sušef F. Tomay) svoju u velikom stilu kod južnoga kolodvora
sagradjenu parn u pilanu , koja, akoprem još nije posve dogotovljena,
radi, da uzmogne barem djelomice udovoljiti uaručbama, koje su joj u
velikom broju stigle. Mi smo razgledali tu novu parnu pilanu, koja je
pozvana, da u našoj domaćoj drvnoj industriji izpuni znamenitu prazninu.
Pilanu je sagradila ovdješuja gradjevna tvrdka »Greiuer, VaronigMeier>, i to na najširoj podlozi, kako bi mogla udovoljiti i domaćoj
potrebi, osobiti, osobito šta se tiče tesarskog drva i izvoze.




ŠUMARSKI LIST 10/1898 str. 42     <-- 42 -->        PDF

— 412 —


Na površini od 7000 četvornih hvati uzdiže se ogromna i zračna
dvorana za pile, a uz nju prislanjaju strojarnica, za tim kovačnica,
brusionica, kolanja i ostale u ovakvom podhvatu potrebne radionice. U
dvorani namještene su najmodernije pile, koje odgovaraju svim zahtjevima
suvremene velike industrije. Tu su tri ogromna jarma, za tim
samoradne kružne pile za oštrobridno drvo i za okrajčivanje od željeza,
0 nda četiri obične kružne pile, pila za vrpcanje drva, okomita pila
(Pendelsage), univerzalni stroj za blanjanje i stroj za izdubljivanje drva.
Jarmove je izvela renomirana tvornica I. pl. Petravića i Korna
u Beču. Uzgred spominjemo, da Petravič pripada turopoljskomu plemstvu,
te u strojarstvu uživa najbolji glas. Ostali strojevi potječu iz raznih
drugih tvornica, koje su na glasu u svojoj struci.


U ovoj su pilani, naravno, sve prostorije električno razsvietljene, a
n njoj radi već danas do 100 radnika, te je kadra svaki dan izraditi
deset vagona tvrdog i mekog drva. Parni stroj, koji služi kao motor,
ima 85 konjskih sila. Hrastovina, koja se ovdje izđjelava, potječe većinom
iz Slavonije, a meko drvo iz Štajerske. Pilana ima svoju vlastitu mrežu
tračnica, koje ju izravno vežu sa kolodvorom i sa skladištem. Skladište
je vrlo veliko i još se može razširiti, pa pošto tvornica može puno robe
proizvoditi i skladište ju obuhvatiti, to je jasno, da je ova industrijalna
tvrdka kadra preuzimati i najzamašnije naručbe. S toga i očekujemo,
da će ova pilana sa svojim modernim uredjenjem po vremenu postati
najvažnijom posrednicom drvne industrije za izvoz preko Rieke i Trsta.
Drvo, što ga u ovom času izradjuje, opredieljeno je za Švicarsku. Ali i
na domaće graditeljstvo nplivat će ovo poduzeće vrlo povoljno, jer se u
velikoj mjeri bavi izradjivanjem tesarske gradje, a kašnje će izradjivati
i parkete. Mi za to pozdravljamo s osobitim zadovoljstvom Herzovo
industrijalno poduzeće i želimo, da se izpune sve nade tvrdke, koja je
golemim troškom, trudom i podpunom trgovačkom spremom stvorila u
glavnom gradu poduzeće, kakvog do sada u takvom obsegu nije imao-
Drugu pilanu gradi tvrdka Njer š na vinkovačkom kolodvoru.
Eađa raste drroJ Polag niže navedenih postotaka, koje je sastavio
jedan australski botaničar, rastu stabla naročito po noći i to najjače


od pol noći do 6 sati u jutro.
Sliedeće brojke pokazuju postotak toga rasta po danu i po noći.
Od 6 do 9 sati iz jutra 8 6%
Od 9 dol2sati u podne 1-3%
Od poldana do 6 satih na večer —
Od 6 po podne do 9 na večer 1´3%
Od 9 na večer do pol noći 3-8%
Od pol noći do 6 u jutro 8"5%