DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1898 str. 37     <-- 37 -->        PDF

— 407 —


cielog selišta (u smislu §. 7.). Pripadnost na ogrievu za pravoužitne
obitelji kod gradiške imovne obdine iznosi 18 pr. m.
Diel uživanja "U selišta dieliv je prema §. 15. najviše
na tri (dakle i na dva diela).
Po gornjem postupku dopitao sam A-u ^´^ od pripadnosti


^[4 selišta (što kod gradiške imovne obćine čini j), dakle 7 pr.
, . . 14 X 2
m., i k tomu još od druge ^L pripadnosti ^3 p, , dakle 9´33
o
pr. m. ili ukupno 16"33 pr. m.
Tim se nije pomnožao broj ´´´l,^ selišta, jer sam mjesto obstojećih
"I4 + % selišta uzeo ^i., od ^´^ i V^ od ^/^ selišta.
Prema tonm glasio bi odgovor na prvi, gore pomenuti
dio pitanja II.


Im ade se u katastru provesti sa mogućom
najvećom izmjerom, koja odgovara p r e d p 0s
t a V k i, d a s e b r 0 j selišta ne množi i ujedno
pripadnost cielog selišta ne prekorači.


Na drugi dio pitanja II., glasećeg onamo: «napose kako
onda, ako kupac A kuće i stanove napusti i sruši, a kako
onda, ako kupac te kuće dade u najam drugim pravoužitnikom
ili nepravoužitnikom, mora se odgovoriti analogno prvom dielu
A-u pripada gradja ustanovljena za ´j^ od \ i ^´^ od ^ii selišta
uz obzir na §. 20. naputka A). Dade li A pomenute kuće
u najam, postaju gne prometnima zgradama, te mu za gradnju
i popravak istih ne pripada ništa. B. H.


Osobne viesti.


IlUCilovailja. Iva n Matolni k šumarski pristav kod vlastelinstva
Dolnjo-Miholjačkog imenovan je šumarom sa sjedištem u Moslavini.


Zakoni i normativne naredbe.


Naredlba hrv.-slav.-dalui. zemaljske vlade, odjela za unutarnje
poslove od 9. kolovoza 1898. broj 33.999. glede priprave




ŠUMARSKI LIST 10/1898 str. 38     <-- 38 -->        PDF

— 408 —


i zanimanja šumarskih kandidata, koji se podrrći imadu držarnom


izpitu za samostalno Todjenje šumskog gospodarenja za Trieme


praktičnog bieniuma, upravljena na sve županijske oblasti i


vladine povjerenike odnosno zamjenike vladinih povjerenika


imovnih obćinah bivše hrv.-slav. vojne krajine.


Prigodom obdržavanja državnog izpita za samostalno vodjenje
šumskog gospodarenja opaženo je, da dosele običajni način propisane
dvogodišnje prakse šumarskih kandidata u većim slučajevima ne odgovara
onim zahtjevima, koji se stavljaju na onoga, koji bi imao tečajem
ove prakse steci takovo praktično znanje i izkustvo, koje je potrebno,
da može u buduće samostalno šumsko gospodarenje voditi.


Velika većina kandidatah, koji nakon dvo- ili više godišnje prakse
pristupaju rečenom državnomu izpitu, nije bila upotrebljivana u raznim
granam šumarske prakse, pak im je bila praksa vrlo manjkava, dapače
bilo je i takovih kandidata, koji su sve vrieme svoje šumarske prakse
sproveli u uredu, obavljajuć često skroz mehaničke poslove, a da šume
i šumskih radnjah pravo ni vidili nisu; radi česa mnogi od ovakovih
kandidatah više puta uz najbolju volju kadri bili nisu spomenuti izpit
s uspjehom položiti.


Mnogi predpostavljeni ovakovih šumarskih kandidata, kao da si
nisu pravo svjestni bili one zadaće, koja im je povjerena pridjelbom
takovog kandidata, pa ga niti u tom smislu upotrebljavali nisu, jer su
držali, da ga mogu kao čitavu silu rabiti, a pri tom s vida pustili, da
je vrieme praktičnog bieniuma donjekle samo produljenje same obuke i
tek nakon te dobe, da se može kao čitava sila smatrati.


Povodom tim kao što i s razloga toga, da se u interesu boljeg
razvitka domaćega šumarstva uzgoje valjani šumski upravitelji, koji su
doista već prije za vrieme praktične vježbe sve radnje provadjali, koje
u njihov budući službeni djelokrug spadaju, obnašla je kr. zemaljska
vlada, odjel za unutarnje poslove sliedeću odredbu izdati, kako se šumski
kandidati za vrieme njihovog propisanog praktičnog bieniuma u buduće
upotrebljavati imadu.


Kada koji šumski kandidat, nakon svršenih naukah u praksu stupi
bud u šumarsko tehničkoj službi političke uprave, bud u službi imovnih
obćinah bivše hrv.-slav. vojne krajine, imat će se njegovo službovanje
tako udesiti, da se svestrano upoznati može sa unutarnjom i vanjskom
službom, t. j . sa administrativnim! blagajničkimi i šumsko tehničkimi
poslovi na taj način, da se dodjeli na službovanje u razne krajeve
dotičnog područja, gdje će moći dovoljne pobude naći, da kraj različitih
prilikah gospodarenja u praksi mu zadane zadatke sravnjiva sa postojećim!
zakonskimi propisi naputci i naredbami.