DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1898 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 402 — stalo, kada bi bili izključeni od šumskog posla, a zabranjivati a priori šumski rad, na to ne daje povlast ni kupoprodajni ugovor, ni ustanove šumskog zakona. U kupoprodajnom ugovoru, koji je kr. šumarija ogulinska sklopila, nalazi se ustanova, da imade drvotržac za svako, prigodom obaranja doznačenih stabala porušeno stablo platiti dvostruku šiUTisku pristojbu, u inom opet penalnu globu od 60 nč. za svako porušeno stablo, pa ipak je unatoč tima osjetljivima globama bilo porušenih stabala, jer krošnjasta stabla ne mogu se bez štete oboriti; a valja i to uzeti u obzir, da nijedan trgovac ne će za izradbu ogrievnih drva ili trupaca uzeti vješte, ali i skupe radnike gorskoga kotara. Da se može kod osnovanja prosjeke drvlje bez kvara obarati, to rado vjerujemo, jer pravac prosjeke je ujedno i pravac, kamo se drvlje obarati imade. Da g. Tvrdonj nalaže, da se stabla medju najgušći naraštaj ruše, tome ne vjerujemo, jer on preveć svoju šumu ljubi, a da bi na ovaj načino htio do novog naraštaja doći. Što g. Tvrdonv o okularnoj procjeni spominje, toga u našem prvom članku nije bilo i nije od potrebe u ovom predmetu polemiku voditi, jer nijedan razuman šumar očnu procjenu odobravati ne će. J. Z. Nekoliko spornih pitanja glede dopitanja pravoužitničke kompetencije iz šuma krajiških imovnih obćina. , Pod gornjim naslovom napisao je g. dr. Goglia u «Šum. listu» za srpanj o. g. razpravu o dva zamašna pitanja. S razloga, što sam se uvjerio, da zaključci g. pisca nisu u skladu sa odnosnim! zakonskimi ustanovami, a i s toga, što bih rado ujDotriebio priliku, ne bi li se uveo običaj, da se i nadalje što više mara posveti u «Sura. listu» važnim pitanjima, kao što su ona gornjeg naslova, naumio sam u sliedećem obazrijeti se na pomenutu razpravu g. dr. Gcglie. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1898 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 403 — Ad Pitanje I. U odgovoru na to pitanje dolazi g. pisac do zaključka (na strani 263.) «da se pravoužitnicima kategorije §. 1. si. e) napiitka A) imade odmjeriti kompetencija ogrievnih drva (a valjda i ostalih pripadnostih*) prema veličini njihovog selištnog posjeda, a prema načelima §. 7. naputka A)». Zaključak taj po mom mnienju djelomice ne stoji, a djelomice nije dovoljno točno označen. Nije li primjerice moguće, da je za obstanka vojne krajine bilo i takovih pravoužitnika, koji su udovoljivali uvjetom pod e) §. 1., a nisu imali nikakvog nepokretnog imetka? Ustanova točke e) §. 1. ne čini razlike med ju takovimi pravoužitnici pod e), koji jesu i koji nisu imali nepokretna posjeda, a g. pisac traži svakako od njih selištni posjed, ako hoće, da budu dionici užitka pravoužitnika. Nadalje zaključuje g. pisac, da se kompetencija ovih pravoužitnika imade odmjeriti prema veličin i njihovog selištnog posjeda. On se dakle obazire samo na veličinu, a ne na pravne odnošaje tih posjeda, a ta sama za sebe nije mjerodavna. Neka mi bude dozvoljeno indirektno dokazati tu činjenicu. Pravoužnik A kategorije e), kupio je nakon {razvojačenja vojne krajine skoro cio posjed od pravoužitne zadruge B. Zadruga ta bila je provedena sa pravom na pripadnost cielog selišta, te joj je nakon prodaje preostala samo kuda i neznatan dio posjeda. Zadruga B ili ne će da zamoli knjižno provedenje nastale promjene, ili ne će se da nagodi o razdiobi obstojećeg pravoužitničtva. Ona mora prema §. 15. i nadalje ostati provedena sa cielim selištem. Pravoužitnik A traži knjižno provedenje na temelju veličine kupljenog posjeda. Po zaključku g. dr. Goglie mora mu Opazka pisca. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1898 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 404 — se đopitati cielo selištno pravo. iSTakon toga A proda sav posjed, što ga je kupio od B-a, C-u. Ovaj je pravoužitnik kategorije e). A ne traži knjižno provedenje, dočim C traži provedenje na temelju posjeda. Pošto kod C i opet odlučuje samo veličina posjeda, mora mu se đopitati pravo na cielo selište. Uočimo taj posjed. S tim posjedom bilo je u početku spojeno pravoužitničko pravo na pripadnosti cielog selišta; ponovnom prodajom tog istog posjeda, pribavio je posjed vlastnicima sukcesivno pravo na pripadnost trijuli cielih selišta. Pravnička je za sada : «što ne posjedujem, ne mogu drugom dati!» Dokazav tako, da zaključak g. dr. Goglie nije osnovan, dužnost nam je, da sami odgovorimo na stavljeno pitanje. Po našem mnienju odgovor na pitanje: K a koje m se temelj u odredjuj c kompe tencija pravoužitnici ma, kojih se pravo temelji na §. 1. si. e) naputka, jest: Na temelju selištu og im posjeda, što su ga posjedovali prije 8. lipnja 18S1 , t. j. vazda sa izmjerom ^j^ selišta i obzirom na §. 17. naputka A) zakona za imovne obdine. Da to dokažem, neka mi g. dr. Goglia dozvoli, da se poslužim njegovima predstavkama. Po njegovu obrazloženju, zakon nigdje, gdje se govori o izmjeri prava uživanja, ne čini razliku medju pravoužitnicima kategorije d) i e). U §. 7. ustanovljena je izmjera selištnog posjeda sa 6 odnosno 8´´2 rali oranica i livada za ^^ selišta. Pravoužitnici kategorije ej su za vojne krajine (dakle do 8. lipnja 1881.) smjeli po navodu g. dr. Goglie biti vlastnici posjeda u maksimalnoj izmjeri od 6 ralih, a ta površina odgovara selištnoj izmjeri od samo ^14 selišta. Ako pravoužitnik kategorije e) zatraži pravoužitničtvo na temelju nakon razvojačenja vojne krajine nabavljenog posjeda, ne radi se tu kod odmjere pripadnosti više lih 0 njegovom |
| ŠUMARSKI LIST 10/1898 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 405 — svojstvu kategorije e), već o činjenici, da je on uz svoju osobnu kvalifikaciju kupio posjed, kojim je pravoužitnictvo (kao realna kvalifikacija) skopčano ili ne. U prvom slučaju postupati se može samo na temelju §. 14. i 15. naputka, a u potonjem slučaju pripada mu samo prijašnje pravo na % selištnu pripadnost. Prema gore rečenomu bio bi odgovor na stavljeno pitanje I. Kompetencija pravoužitnika, kojih se pravo temelji na §. 1. si. e), odred juje se vazda na temelju izmjere pripadnosti ^j^ selišta. Ad Pitanje II. U odgovoru na potonje pitanje došao je g. dr. Goglia na temelju neosnovanih predpostavaka na neosnovan zaključak. Zaključak njegov glasi: «Nu 8 obzirom na §. 7. naputka A), u kojem je propisano, da se zemljištni posjed, makar on bio veći, nego što iznosi tamo naznačena izmjera za jedno selište, to će se u nazočnom slučaju na cjelokupni sadanji A-ov posjed dopitati kompetencija od jednog (cielog*) selišta, i to će se evidentirati u pravoužitni katastar». Predpostavku svoju, na kojoj je osnovao taj zaključak, očituje nam g. pisac u slijedećem: «Moglo bi se prigovoriti, da se to umnožanje kompetencije protivi ustanovi §. 14. naputka A), prema kojoj i t. d. imade vazda pravilom biti, da se kod sastavljanja katastra pronadjeni broj cieli h i t. d. selišta pod nijedan način umnožiti ne smije. «Nu taj prigovor* veli nadalje «ne bi stajao, jer se takovim umnažanje nije (?) povećao broj selišta, buduć B i C sada nisu više kao pravoužitnici u pravoužitnom katastru evidentirani!» Tu je g. dr. Goglia dva vrlo važna momenta previdio; 1. U §. 14. izriekom stoji bro j (Anzahl) cielih, tri Četvrtine, dvie četvrtine i jedne četvrtine selišta se pod nijedan način umnažati ne smije. * Trebalo bi biti „cijelo". Opazka pisca. 31 |
| ŠUMARSKI LIST 10/1898 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 406 Dočim razabiremo iz njegove predpostavke, da je on mislio na zbro j (Summe) selišta, jer inače nebi predložio, da se A provede sa cielim selištem (koje bi se na novo kreirati moralo, po čemu bi se bro j cielih za 1 umnožao), i odmah iza toga spomenuo §. 14. 2. Iz te predstavke razabire se nadalje, da je on uvjeren, da ´|2 selištna pripadnost + pol selištna pripadnost = jedno (cielo) selište, a to ne stoji. Najočevidnije se to vidi iz primjera kod §. 18., gdje se paušal za ogriev primjera radi ustanovljuje sa 2 for, za cielo, 1 for. 60 ne. za ^|4, 1 for. 20 nč. za ´ g, a 80 nč. za \ selišta. Iz toga se razabire, da je zakonodavac, razvrstav u §. 7. posjed pravoužitnika u četiai kategorije, tim kategorijama slučajno dao ime ciela, ´´\, \ i ´[^ selišta, mjesto recimo selišta a, b, c, d, i da pripadnost ^|4 + ´^\^ selišta ne mora biti jednaka pripadnosti jednog cielog selišta. Ja bih na prvi dio pitanja II., glasećeg onamo: «Kako se ima u kataster provesti i u sklad dovesti sa naputkom A) i naredbom od 19. kolovoza za 1894. br. 20599. pravoužitničtvo pravoužitnika A, sa pravom uživanja polovice kompetencije od jednog cielog selišta, koji kupi od pravoužitnika B i C sav posjed. Pravoužitnik B i C provedeni su u pravoužitnom katastru, svaki sa ´´4 selišta, bio odgovorio: Prema pripadnosti selištne izmjeri kod gradiške imovne obdine, proveo bih A-a sa pravom na ´j^ i ^jg pripadnosti \ selišta. Na to ponukala bi me činjenica, što je to najveća pripadnost, koja mu se u obče priznati može, i što se takav način umnoženja pripadnosti ne protivi naputku A). A, imajuć pravo na pripadnost ^[2 cielog selišta kupom posjeda, skopčanog sa dva prava po \ selišta, nabavio si je uz posjed i znatnije potrebe za podmirenje uzdržavanja toga posjeda. Stvar je pravednosti, da mu se dopita što veda pripadnost. Veličina te pripadnosti ne smije biti veća od one |
| ŠUMARSKI LIST 10/1898 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 407 — cielog selišta (u smislu §. 7.). Pripadnost na ogrievu za pravoužitne obitelji kod gradiške imovne obdine iznosi 18 pr. m. Diel uživanja "U selišta dieliv je prema §. 15. najviše na tri (dakle i na dva diela). Po gornjem postupku dopitao sam A-u ^´^ od pripadnosti ^[4 selišta (što kod gradiške imovne obćine čini j), dakle 7 pr. , . . 14 X 2 m., i k tomu još od druge ^L pripadnosti ^3 p, , dakle 9´33 o pr. m. ili ukupno 16"33 pr. m. Tim se nije pomnožao broj ´´´l,^ selišta, jer sam mjesto obstojećih "I4 + % selišta uzeo ^i., od ^´^ i V^ od ^/^ selišta. Prema tonm glasio bi odgovor na prvi, gore pomenuti dio pitanja II. Im ade se u katastru provesti sa mogućom najvećom izmjerom, koja odgovara p r e d p 0s t a V k i, d a s e b r 0 j selišta ne množi i ujedno pripadnost cielog selišta ne prekorači. Na drugi dio pitanja II., glasećeg onamo: «napose kako onda, ako kupac A kuće i stanove napusti i sruši, a kako onda, ako kupac te kuće dade u najam drugim pravoužitnikom ili nepravoužitnikom, mora se odgovoriti analogno prvom dielu A-u pripada gradja ustanovljena za ´j^ od \ i ^´^ od ^ii selišta uz obzir na §. 20. naputka A). Dade li A pomenute kuće u najam, postaju gne prometnima zgradama, te mu za gradnju i popravak istih ne pripada ništa. B. H. Osobne viesti. IlUCilovailja. Iva n Matolni k šumarski pristav kod vlastelinstva Dolnjo-Miholjačkog imenovan je šumarom sa sjedištem u Moslavini. Zakoni i normativne naredbe. Naredlba hrv.-slav.-dalui. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove od 9. kolovoza 1898. broj 33.999. glede priprave |