DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1898 str. 17     <-- 17 -->        PDF

- 387 -


Iglasto drveće i grmlje hrvatske flore.


Piše Dragutin Hire.
(´Svršetak´.


Bor morski. Pinus pinnaster Solan (1789).


(P. maritima La,m. 1778.); P- L aricio Santi (1798.);
P. syrtica Thore (1810.) — Seestrandskiefer, Igelfolire,
Sternkiefer ili Stern.).
Bor morski stvara u vazda zelenom području mediterana
šume. U Dalmaciji ga ima na otoku Lušinju, Braču, Hvaru,
na Korčuli, koja bijaše u staro doba tako na gusto, pa i
morskim borom zarasla, da su Grci taj otok zvali »Crna Corcyra
«. Inače ima morskoga bora na zapadnim obalama Portugala
i sjeverne Spanije, a sadjenog na ogromnim pustarama oko
Biskajskoga zaljeva u Francezkoj. Uspieva i u južnoj Englezkoj,
dapače i na obalama Norvežke do 62" 44´ sjev. širine. Ima ga
i na Schwarzwaldu, na italskim otocima, u Alžiru i Tunisu,
te se u Španiji uzpinje 1300 m. visoko.


Krošnja je u morskoga bora čunjasta, stablo do 30 m.
visoko, kora mu je crveno-siva ili zagasito-crvena, grane brojne,
razastrte i privinute. Dugoljasti su pupovi veliki, bez smole,
ljuske bielo-trepavaste. Iglice su parne (na mladim borićima
tu i tamo i trojne), krute, 12—20 cm. duge, 2—3 m. široke,
odstojeće. bodljave, na rubu oštre, sjajne i zelene, te se ovime
morski bor odaje na prvi pogled.


Cešerike poredane su prešljenasto, dvie do četiri, riedje
pet do sedam ili pojedince, na koso viseće, široko-jajolike, čunjasto
zaužene, 10—19 cm. duge, 5—8 cm. široke, zagasite i
sjajne. Sjeme je veliko, jajoliko-dugoljasto, sivo-zagasito, 7 do
8 mm. dugo na vršku sa 3—4 puta duljim krilcem.


Prema tlu i staništu mienja se u morskoga bora duljina
iglica, veličina češerika i uzrast te može da nalikuje na Pinu s
L a r i e i 0.


U nas imala bi rasti i limb a (Pinus Cembra), jer nam
ju «Flora Croatica» (p. 1045) po Klinggriiffu navodi za