DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 67 <-- 67 --> PDF |
— 361 — drveće postoji, koje šumari zovn: drvo (lignum) — Holz— kod biljka (u kojem je deblo povisoko i gore je razgranjeno) ono, što je najtvrdje u stablu i granama i što ljudi upotrebljujn za grijanje i za gradnju; sjekao veliku bukvu za drva; drvo hrastovo; bačvarsko drvo i t. d.« Pošto smo na nekoliko primjera pokazali, kako g. pisac umije definirati, pokazati ćemo, kako je sa ispravnosti njegovih definicija n. pr.: Tavolet e — Buchenbretter — zovu se tanke ciepane (? ?) bukove daščice i t. d., nadalje veli g. pisac : »T e o d o 1 i t — Hohenmesser, Messcheibe — jeste visomjer (??) aparat za mjeriti visinu (?) stabala i td., nadalje: »Termometa r — Thermometer — jeste toplomjer, aparat, koji pokazuje toplinu i studen. — Reaumira sastoji iz 80 stupnjeva ; Fahrenheita i Celsija iz 100 stupnjeva*. Koja je dakle razlika izmedju jednoga i drugoga toplomjera? Ovakovih površnih i krivih definicija imade u ovoj knjizi sijaset, a primitivnih je većina. Osim toga ima u ovoj knjizi mnogo tiskarskih pogriešaka, nu malo ih je medju »popravci« izneseno. Zaključujuć ovu kratku ocjenu, žao nam je, da i malena naša šumarska literatura nije ovom knjigom ono dobila, što bi polag naslova knjige dobiti morala. Prof. I. Partaš . Dodatak uredničtva. U želji, da što prvo objavim novu knjigu g. Ettingera, niesam dospio, da ju potanko proučim, nego sam ju letimice pregledao, usljed česa se nisam ni upustio u detaljnu ocjenu. Akoprem sam n toj letimičnoj ocjeni* izrično naveo: »moramo i to iztaknuti, da naš pisac o nekojim predmetima ima posve druge nazore, nego li ostali šumarski pisci«, zatim: »ima ovdje ondje krivih ili manjkavih tumačenja«, — to su ipak nekoji moji prijatelji shvatili tu moju ocjenu, kao da sam ja sa cielom knjigom, odnosno svimi pogriješkami te knjige sporazuman. To je uzrokom, da dragovoljno donašam gornju ocjenu g. prof. Partaša, koja se više bavi sa lošom stranom, dočim sam ja, imajući svedjer na umu siromaštvo naše šumarske literature, želio iztaknuti lih dobru stranu te knjige. Toliko, da se razumiemo i da ne bude krivog tumačenja moje ocjene. ´ J. K. Različite viesti. Dalnja k spoznavanju pitanja o praroužltničtTU. Paroh A. u X. rodio se u strogo obligatnoj istoimenoj zadruzi kbroj u J., te bio žlan iste sve do nastupa u sveštenički stališ — 18. kolovoza 1873., kad* Vidi lipanjski broj „Šum. lista". 27 |
ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 68 <-- 68 --> PDF |
— 362 — no je zaredjeu, a stavljen je u odpad tek godine 1875. prigodom diobe zadruge. Živio je dosljedno tomu do 8. lipnja 1871. — kako to ustanova § 1. toč. d) nap. A—81. odredjuje — u strogo obligatnoj krajiškoj zadruzi, te posjeduje osobnu kvalifikaciju za stečenje pravoužitničtva. Glasom predloženog kupoprodajnog ugovora kupio je on cielokupni posjed u površini od 30 rali sa kućom broj — od zadruge B. iz X. — koja je u užituom katastru imovne obćine sa dielom uživanja 3/4 selišta upisana, time je steko realnu kvalifikaciju, propisana ustanovom § 3. toč. b) nap. A—81., načinom u § 14. istoga naputka označenim. On se obrati molbom na gospodarstveni ured imovne obćine za priznanje pravoužitničtva na osnovu naredbe vis. kr. zem. vlade od 8. listopada 1889. broj 8755. o. u., nu gospodarstveni ured imovne obćine odbi njegovu molbu s osobitim obzirom na ustanovu §§ 68. i 70. pravilnika za šumsku službu od god. 1860. te saveznu visoko-vladnu naredbu od 21. travnja 1883. broj 11.959., po smislu kojih častnici i činovnici, analogno župnici i parosi medju pravoužitnike u obće ne spadaju, a niti u onom slučaju, ako su prije njihovog imenovanja živili možebit u pravoj krajiškoj zadruzi. Proti prvomolbenoj ovoj odluci prizva on na upravni odbor žup. kao drugomolbenu oblast, bazirajuć svoje dokaze za priznanje pravoužitničtva na razlozih, u molbi navedenih, pak mu upravni odbor županije i prizna pravoužitničtvo na kupljenih nekretninah »s razloga, što je istoga zakon od 8. lipnja 1871, zatekao kao člana krajiške zadruge, a postao je tek 1873. svećenikom, kako to zvanična svjedočba eparhijske konstistorije dokazuje, po čem je ustanovljena osobna kvalifikacija utjecatelja, koji je kao vlastnik kupljenih nekretninah zadruge B, kojoj je priznato uživanje 3/4 selišta — stekao i realnu kvalifikaciju, te se s toga utjecatelju pravoužitničtvo priznati ima«. Gospodarstveni ured imovne obćine uloži proti drugomolbenoj odluci utok na vis. kr. zem. vladu na osnovu iztaknutih razloga, na koji je uzsliedila sljedeća visoka naredba od 6. svibnja 1898. broj 25.607 o. u. Riešavajuć izvješće kr. županijske oblasti od 19. travnja 1898. br. 6356 u predmetu molbe paroha A. n —, da bude upisan u pravoužitnički kataster imovne obćine odlukom od 14. rujna 1894. broj 4485., u kojem je šumarsko-gospodarstveni ured imovne obćine gjurgjevačke odbio molitelja molbenim zahtjevom, — a upravni odbor odlukom od 14. svibnja 1895. broj 169. ukinuo prvomolbenu odluku i odlučio, da se utjecatelju imade priznati pravoužitničtvo, — kr. zem. vlada, odjel za unutarnje poslove, obnalazi, davši mjesta utoku šumsko-gospodarskog ureda imovne obćine, preinačiti drugo molbenu odluku, te potvrditi prvomolbenu od 14. rujna 1894. broj 4485 iz sliedećih razloga: |
ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 69 <-- 69 --> PDF |
— 363 — Glasom svjedočbe obćinskog poglavarstva u X. od 6, veljače 1898. broj 460. nalazi se paroh A. u aktivnoj službi, te stanuje u parohijalnom stanu, — dočim na njegovom gruntu vodi samostalno kućanstvo njegov najstariji sin. Glasom dopisa šumsko-gospođarstvenog ureda imovne obćine od 3. travnja 1898. broj 1432. upisana je crkvena obćina u X. kao pravoužitnik. Iz toga proizlazi, da molitelj dobiva pravoužitnićki deputat s naslova § 1. si. b) naputka A k zakonu od 11. srpnja 1881., (kojim se razjašnjnju, odnosno preinačnju neke ustanove zakona od 15. lipnja 1873. o imovnih obćinah u hrvatsko-slavonskoj vojnoj krajini). Pa pošto se protivi intenciji naputka A, da njetko uživa pravoužitničtvo na temelju raznih naslova i pošto bi se time mimoišla ustanova §. 7. naputka A, po kojoj nijedan pravoužitnik ne može dobiti više od na jedno selište odpadajuće kompetencije, — valjalo je molitelja odbiti s molbenim zahtjevom. Tim se ne tangira pravo molitelja, da zatraži upis u pravoužitnićki katastar, kad bi prestao biti aktivnim parohom, u koliko bi se tada mogao izkazati, da imade sve za to potrebne kvalifikacije. — Priobćio Fr. Fusić. Osjeguranje blagajne proti prOTali. Visokovladnom naredbom odjela za unutarnje poslove od 20. studena 1897. broj 13.125. uz ustanove, sadržane u §. 77. naputka C. zakona ob imovnih obćina od godine 1881., naročito se još naredjuje i daljnje osjeguranje blagajna kod gospodarstvenih ureda imovnih obćina proti u zadnje vrieme učestalim provalama. Podpisani gospodarstveni ured si je u tu svrhu na preporuku poglavitoga gospodina kr. kotarskoga predstojnika i zamjenika vladinog povjerenika za imovnu obćinu 2. bansku, Ladislava pl. Labaša dao svoju blagajničku prostoriju providiti sa aparatom na pobunu (Alarm-aparat). Cieli taj stroj, vješto izradjen, sastoji od četiri zvona na pobunu i to, u uredskoj prostoriji, stanu upravitelja, protustavnika i pođvornika, a stoji u svemu do 150 for. Ovako su si svoje blagajničke prostorije uredili već njeki gospodarstveni uredi imovnih obćina, kr. kot. oblast u Karlovcu, kao i njeki uredi kod visokog državnog šumskog erara i kod njekoje vlastele. Ovo uredjenje izvadjao je p. n. g. Josip Fischer, mehaničar kod državnih željeznica u Karlovcu, ter se kao savjestan vještak za osjeguranje blagajničkih prostorija od strane podpisanoga ureda ostalim, sa blagajnom spojenim uredom rado preporuča. Sumsko-gospodarstveni ured imovne obćine 2. banslce. U Petrinji, dne 17. lipnja 1898. ^ |
ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 70 <-- 70 --> PDF |
— 364 — Bosansko dioničko družtTO za unovčenje drreta n Teslicu kod Usore. Na ovogodišnjoj jubilejskoj izložbi u Beču izložilo je goro spomenuto družtvo svoje proizvode, koje je i Njeg. Veličanstvo pregledati udostojalo. Iz izvještaja dra. J. Kranza, predsjednika toga družtva razabiremo sliedeće: osim suhe destilacije, bavi se družtvo ponajviše sa posve novim načinom mumificiranja drveta. Mumificiranjem postane drvo takova tvar, na koju ne djeluje niti trulež, niti pukotine, niti ina oštećivanja, kojima je drvo obično izvrgnuto. Predsjednik Kranz pokazao je dva komada drveta, jedno impregnirano, a drugo ne, koja su tečajem dvie godine u ratnoj luci puljskoj u more položena bila. Akoprem je na onom impregniranom komadu još nekoliko morskih pužića bilo, ipak ga uisa ni najmanje oštetili, dočim je onaj drugi neimpregnirani komad drveta skroz izglodau bio. Dvije hrastove žile, od kojih je jedna mumificirana, a druga ne, tako su različite, da je ona prva slična kamenu, dočim se ona druga — neimpregnirana — mora držati pod staklom, da se ne razprhne. Sasma truli bukovi trupci, koji se niti za gorivo upotrebiti ne mogu, postanu nakon mumificiranja za gradju sposobni. Zanimivi su pokusi sa starima mumificiranima bukovima podvlakama, koje su unatoč tomu, da su na vjetru i nevremenu u uporabi stajale, ipak tako čvrste ostale, da su se politirati dale. Taj način mumificiranja upotrebljava se sada jedino u Bosuoj. Rečeno družtvo sagradilo je na Usori vlastitu željeznicu od 40 kim. duljine, a ima pod svojom upravom jošte tvornica u Galiciji, Bukovini i Ugarskoj. Dušik i šumska vegetacija. Do sada se nije znalo, odkle šumsko tlo svoju potrebu na dušiku podmiruje. Po Ehermajeru producira 1 hektar same godimice sliedeću količinu suhe substancije (sušene kod 100´´ 0) i to: putem lišča 3000 kg., drveta opet 3000 kg., ukupno dakle 6000 kg., od koje količine 45—55 klg. na dušik odpada. Od te količine povrati se tlu circa 30 kg. putem opaloga lista, ostatak pako od 15—25 kg., koji ostane u drvetu, izgubljen je za tlo. Na koji način podmiruje dakle šumsko tlo, koje se ne djubri, poput oranica, gornji gubitak na dušiku? Do sada su poznata samo tri vrela, po kojima šumsko tlo do dušika dolazi, i to: 1. iz atmosfere i meteoričkih oborinah; 2. iz raztvarajučih se dušik sadržavajučih proizvoda, koji se godimice tlu natrag povraćaju; 3. fiksiranjem prostoga dušika iz zraka bud po bilinstvu, bud po mrtvom organičnom pokrovcu tla (stelja), bud po mineralnima sastavinama tla. |
ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 71 <-- 71 --> PDF |
— 365 — Ako se sbroje svekolike na taj način dobivene množine dušika, tada se dobije nešto manja količina od one, koja je nuždna za godišnju drvnu produkciju, pa unatoč tomu se osiromašuju šumska tla. Mora dakle biti još neko vrelo, koje nam je do sada nepoznato bilo. To nepoznato vrelo odkrio nam je francezki iztraživač Henry, koji je dokazao, da stelja neposredno iz zraka dušik absorbira. Do toga dokaza došao je Henry na sliedeei način. U studenom god. 1894. ubrano hrastovo i grabovo lišće dao je najprije na zraku, a za tim pri 100" C osušiti; hrastovo lišće imalo je tada 1.108**/(|, a bukovo 0.9477o dušika. Jedan dio hrastovog lišća, nakon što ga je točno odvagnuo, stavio je u 50 cm. dugačku kutiju od cinka, kojoj je dno bilo naslagom kreča obloženo i sa mrežom od galvaniziranoga željeza pokriveno; drugi dio hrastovog lišća došao je u istu onakovu kutiju, nu kojoj je dno mjesto krečom sa pješčenicom obloženo bilo. Tako isto bilo je i sa grabovim lišćem. Sve te kutije bile su vani na zraku izložene, daleko ma od kakovog vrela amoniaka i izparivanja tla. U prosincu 1895., dakle godinu dana kašnje, otvorene su dvije kutije, te je pronadjeno, da je množina dušika kod hrastovog lišća narasla od 1.180% na 1.5o8»/u, a kod grabovog od 0.9477o na 1.727%; lišće je dakle sadržavalo sada puno više dušika, nego li na početku iztraživauja. Ako se dušik vani u šumi u istom razmjeru pomnožava, tada bi to odgovaralo povišici kod brastovine za 13´2 kg., a kod grabovine za 22´4 kg. po hektaru. Ostale dvije kutije ostavljene su još godinu dana neiztražene, t. j . do konca 1896. U svibnju god. 1896. dodano je u svaku kutiju još 50 grama fine zemlje. Rezultat je bio skoro isti, kao kod prvih kutija, bilo je naime jedva za 01—0-2% manje dušika. Ako količinu dušika jednoga lista, odkako je postao, pa sve dok ne opade, grafički predstavimo, tada ćemo dobiti krivulju, koja pokazuje minimum baš u vrieme opadanja lišća; nakon toga vremena raste krivulja opet. Za hrastovinu imamo sliedeće brojke: U svibnju 25´9% dušika „ lipnju 14´6 » » » srpnju 14´0 » » » kolovozu 9 9 » » » rujnu 7-0 » » » listopadu 6 6 » » » prosincu 1894 69 » » 1895 12-0 » » 1896 10-8 » » |