DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 65 <-- 65 --> PDF |
— 359 — Zakoni i normativne naredbe. Načelna riešitba. Kr. županijskoj oblasti . . . . Riešavajuć izvješće n predmetu utoka šumsko-dohodarstvenog ureda vlastelinstva radi naknade štete, počinjene po divljači, u kojem je kr. kotarska oblast odlukom svojom izrekla, da je vlastelinstvo dužno naknaditi N. N. štetu, počinjenu po divljači, sa 12 for. 60 nč., te 4 for. procjenbenoga troška ; a kr. županijska oblast riešenjem svojim napadnutu prvostepeuu odluku iz razloga u njoj navedeaih u cielosti potvrdila, a prigovor utjecatelja, da jazavac spada medju grabežijivce, koje svatko ubiti smije, odbila; obnalazi kr. zem. vlada, odjel za unutarnje poslove, uvaženjem priziva obje dolnjomolbeue odluke preinačiti ouamo, da vlastelinstvo nije dužno po N. N. zatražene oštete naknaditi, a to iz sliedećih razloga : kako se iz razpravnih spisa vidi, zatražio je N. N. naknadu štete, što mu je u kukuruznjaku po jazavcn počinjena. Zakupnik lova može se temeljem §. 32. zakona o lovu pridržati na naknadu štete, što ju divljač na zemljištih, dotično na njima nahodećib se produktih počini. Naknada ta, u koliko je valjanom procjenom ustanovljena, može se dopitati lih za štetu, počinjenu po koristnoj divljači, nipošto pako za štetu, koju počine grabežljiv e i, koje u smislu §. 23. zakona o lovu smije svatko u svako doba u zaštitu svoje imovine ubiti. Pošto se jazavac u grabežljivu zvjerad brojiti ima, pa pošto je ustanovljeno, da je N. N. baš po jazavcu šteta počinjena bila, nije se vlastelinstvo na naknadu te štete pridržati smjelo, pa je stoga i dolnjomolbene odluke preinačiti valjalo. Šumarsko i gospodarsko knjižtvo Šuinarsko-lovaeki leksikon. Sastavio Josip Ettinger. Zagreb 1898. Nakladom kr. sveučilištue knjižare Franje Suppana (R. F. Auer). Kada smo čuli, da je i opet izašla nova knjiga na polju naše šumarsko-lovačko literature, to nas je ta viest razveselila, zuajue i sami iz vlastita izkustva, da šumarski pisac — obzirom na maleni broj onih, koji takove knjige trebaju — imajuč dosta truda oko sastavka kojeg djela, samo se skromnoj materijalnoj koristi od koga nadati može. U koliko nas je razveselilo, što se je g. pisac ponovno pera latio, nismo se mogli oteti začudjenju, da se je sam odlučio ovako golemo breme na |
ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 66 <-- 66 --> PDF |
— 360 — svoja ledja naprtiti, znajuć, da se djela ovakove ruke gotovo svagdje samo zajeđaičkim radom više valjanih stručnjaka sastavljaju. Ovo je sasvim i razumljivo, jer se je šumarsko-lovačka znanost zadnjih decenija tako naglo razvila, da će se jedva naći stručnjak, koji bi sve grane ove uauke skroz temeljito i n detalje poznavao, a toga se takovom djelu hoće. Kad smo pročitali predgovor ovoga djela, zebnjom smo stali čitati pojedine stranice istoga i stavljati naše opazke, da pisano podvrgnemo stvarnoj, pravednoj, a po mogućnosti blagoj kritici. Na žalost sve više dolažasmo do osvjedočenja, da je g. pisac postavljeni si cilj promašio. Ima tu ponajprije kojekakovih izraza, koji u obće u šumarsko-lovački leksikon ne spadaju, navlastito su skroz suvišni u djelu ovako malenog obsega. Već toga radi pravi ovo djelo utisak nekog čudnovatog tumačenja kojekakvog stranog nazivlja. Uz ovu iztaknutu manu nije s toga čudo, da u tom djelu mnogo toga ne ima, što bi ono absolutno sadržavati moralo. Mnogo bi pisati morali, kada bi samo jedan dio onoga spomenuti htjeli, što je g. pisac izostavio, a u naše m bi se šumarskolovačkom leksikonu u prvom redu spomenuti moralo. S toga ćemo samo primjer a radi spomenuti, da je pisac, govoreći o šumarskim školama spomenuo mnoge inozemne zavode, nu jedin i domaći zavod križevački, gdje je velika množina naših šumara svoje stručno znanje stekla, n i spomenu o nije, ipak bi mu svaki mogao mnogo stvarnih pogriešaka u ovom t. z. š.-l. leks. za malo vremena naći. Sto da velimo o tom, kako je g. pisac orisao naše šumarsko družtvo? Ono, što je o njem spomenuo, ima samo neku historijsku važnost, dočim ni spomena ne ima o našem ribarsko-lovačkom družtvu. Kad ne nalazimo onoga, što bi u prvom redu i u ovakovom djelu spomenuto biti moralo, ne čudimo se, da i mnogog drugog nema, ali su se zato unj uvukle već davno poznate »sriemsko-slavousko-hrvatske divlje životinje, zvieri i ptice«, pak i >šumsko grmlje i drveće« i to, gotovo u potpunom svom broju i prostom originalnom ruhu. čitav ovaj t. z. šum.-lov. leksikon vrvi, bez obzira na jezične mane, sasvim nerazumljivim, a skroz primitivnim! i površuimi i krivimi defiaicijama. Opetovano kažemo, da ćemo samo primjera radi nekoliko ih spomenuti, da se cieujeni čitaoc upozna s tim pisanjem. G. pisac na strani 52 veli: »drvare nje — Holztriftung — znači plavljenje drva ua vodi« (??), nadalje na strani 53: »drvna punoća — Vollholzig — nazivljemo, kad čitava debla nisu nikada sasvim pravilni materaatični čunj, već čine mjestimice prehvat, t. j . debla su na nekim mjestima deblja, te se tako zvanim pronadjenim (Č) inbenikom drvne punoće — VoUholzigkeitsfaktor— nadoknadi*. Odmah dalje veli g. pisac: »drvn a zalih a — Holzvorrath — je složena glavnica na jednoj plohi, na kojoj |