DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 6     <-- 6 -->        PDF

— 300 muzeja
pred oči stavilo i u tu svrhu na vladu i na cielu zemlju
apeliralo, ne može sada od postavljenoga si cilja odustati, a da
mu se posve opravdano ne predbaci, da je nestalno i ne konsekventno.
Po našem mnienju je šumarsko družtvo
upravo dužno jednom preuzetu, a po visokoj vladi
i ostalima darovateljima sankcioniranu zadaću
točno i do zadnjih konsekvenca provesti, a nedvojbeno
je, da će mu, kada tu zadaću obavi, svi na to pozvani
faktori zahvalni biti.


Niti financijalno pitanje, niti težki posao oko muzeja ne
smiju šum. družtvo u tom pravcu ni najmanje smetati; njegova
mu sredstva to dozvoljuju, a i organi vis. zemaljske vlade
ići će mu sigurno rado na ruku.


Nakon tih anticedeneija mislimo, da hrv.-slav- šumarsko
družtvo ne će moći po g. prof. Kesterčaneku zastupano mnienje
usvojiti, a isto tako i vis. kr. zemaljska vlada jedva da će na
se preuzeti, da buduća šumarska akademija uzdržava šumarski
muzej, pošto je, kako je poznato, dotiranje šumarske akademije
iz dohodaka zemalj. dobra Božjakovina zakonom uredjeno.


Zikmundovskj.


Uredjenje u prebornih šumah.


Poznato je, da je ustanovljivanje i razlikovanje dobnih
razreda (Altersklassen) u prebornoj šumi skroz dvojbena — dapače
nemoguća stvar.


Mnogo stablo sa 30 cmt. promjera na panju imade čestokrat
puno više godina, nego li stablo sa 50 cmt.


To je poznato svima šumarima, koji gospodare u prebornoj
šumi, a ipak se je kod sastavka gospodarstvene osnove za
te šume, do u najnovije vrieme, uviek računalo sa dobnimi
razredi i sa obhodnjom (Umtriebszeit).


Nemogućnost ustanoviti sječivost stojećeg stabla u prebornoj
šumi po godinama uvidio je medju inimi i franceski šu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 7     <-- 7 -->        PDF

— 301 —


marski stručnjak Alfred Puton, koji preporuča, da se etat u
prebornoj šumi ustanovi tim, da se ili propiše broj izvadit se
imajućih stabala, ili da se propiše promjer, od kojega počamši
se imadu stabla sjedi


Još nješto dalje je išao Antun Ticliy, koji u svojoj razprav\
»Die Forsteinrichtung in Eigenregie» preporuča, da se
uvedu razredi debljine (Stiirkeklasse), t. j . da se svako stablo
uvrsti u odgovarajući razred, ne prema svojoj starosti, nego
prema svojoj debljini i da se u račun uvedu kružne ploštine.


On je medju prvimi, koji su uveli u račun kružne ploštine
stabala.


Tu ideju je dalje liepo razvio ravnatelj dobara Hufnagl
u svojim razpravama, otisnutim u »Oestereichische Vierteljahresschrieft
» od god. 1892. svezak IV. i od god. 1893. svezak
II. Te razprave prevedene su na hrvatski, te su otisnute
u Šum. listu od god. 1895.


Na žalost su otisnute sa veoma mnogo tiskarskih pogriešaka,
usljed česa je smisao čestokrat izkrivljen.


Tu je Hufnagl medju inim upozorio na vanredno važnu
okolnost, da je u normalnoj prebornoj sastoji ni
sbroj temeljnica pojedinih razreda debljine približno
— da posve jednak.


Tu istinu nam je za naše preborne šume u gorskom kotaru
Ijepo dokazao gosp. kr. drž. šumar Tvrdonj u svojoj razpravi
»Preborna šuma» (vidi »Šumarski list» od godine 1898
svezak 1.)


Na temelju tih pravila i daljnjih opažanja su spomenuta
gg. konstruirala pravila za ustanovljenje godišnjeg etata u prebornoj
šumi.


Hufnagl je u spomenutoj razpravi od god. 1892. sasvim
napustio obhodnju (Umtriebszeit), te je mjesto nje uveo obhodnjice
(Umlaufszeit). Obhodnjicu, t. j . vrieme, kroz koje hode da
S9 sječinom obadje cjelu šumu, uzeo je sa toliko godina, koliko
je godina potrebno, da jedno stablo toliko priraste u debljini,
da iz predzadnjeg razreda debljine dodje u zadnji, t. j . u
najdeblji.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 8     <-- 8 -->        PDF

- 302


To vrieme je on ustanovio za jelu sa 25 g., a za bukvu
40 godina.


Ta obhodnjica neće biti ista za svaku stojbinu. Ona se
ravna prema prirastu debljine. Stoga se mora za svaku šumu
posebno izračunati, te će mjestimično iznositi 20 godina, a
možda i manje.


Kako je spomenuto, hoće Hufnagl, da kroz to vrieme
obidje sa sječinom svu šumu, te da iz nje izvadi sva stabla,
koja se sada nalaze u najdebljem razredu, računajuć pri tomu
sasvim opravdano, da će nakon toga vremena, kada se bude
sa sječinom povratio na prijašnje mjesto, opet naći dovoljan
broj sječivih stabala, jer će medjutim stabla, nalazeća se u
predzadnjem razredu debljine, za toliko prirasti, da će doći u
najdeJDlji, t. j . u zadnji sječivi razred.


Posije je on tu svoju metodu modificirao (vidi spomenutu
njegovu razpravu od g. 1893.) tamo, da se kroz vrieme obhodnjice
svake godine sječe iz zadnjeg i predzadnjeg razreda onoliko,
koliko iznaša godišnji prirast.


Jedan i drugi način, kolikogod se temelji na sasvim istinitih
i opravdanih načelih, prečesto nas ne bi u praksi doveo
do cilja, i to s razloga, što bi, radeć po prvom načinu, lahko
došli do toga, da već sada sasječenu sumu još većma sasječemo,
a po drugom načinu, t. j . sjekuć svake godine onoliko,
koUko priraste, ne bi nikada mogli doći do toga, da preizrabljenu
šumu prištednjom na prirastu opet dovedemo do normalnog
stanja.


Ovo je sjegurno bilo razlogom, da je g. Tvrdony, usvajajuć
načelo, da se imadu napustiti dobni razredi, te uvesti
razredi debljine i kružne ploštine, pošao takodjer i kod uredjenja
preborne šume sa principa, da možemo sadanje stanje
sastojine sravniti sa normalnim.


U tomu se snjim podpunoma slažem, nu ne slažem se u
tom, što on za ustanovljenje normalitete rabi skrižaljke o prihodu
i prirastu, koje se, jer nisu sastavljene za dotičnu prebornu
sastojinu, moraju tek reducirati, a tu može nevjesti ta




ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 9     <-- 9 -->        PDF

— 303 —


ksator učiniti najveću pogriesku. Nadalje ne slažem se sa Tvrdonyjem
ni u tom, što je napustio sasvim zdravu ideju Hufnagelovih
obhodnjica, te mjesto njih uveo obhodnju od 120
godina sa 6 perioda.


Tim sam u kratko ocrtao metode spomenute gospode. Tko
se želi s njimi bolje upoznati, neka izvoli pročitati spomenute
njihove razprave. Ja ću pako u sliedećem nastojati u glavnih
crta razložiti, kako si ja predstavljam, da bi mogli najshodnije
urediti naše preborne šume, osobito one zemljištnih zajednica.


* *


Šumari namješteni kod političkih oblastih imadu, osim
što su referenti za šumarstvo i lovstvo, te stručni upravitelji
šuma zemljištnih zajednica, takodjer u najviše slučajeva sastavljati
i gospodarstvene osnove.


Mnogi njih, dapače većina, nije imala prilike uvježbati se
u procjenbenih uredjajnih poslovih kod kojega procjenbenoga
ureda.


Kao šumarski vježbenik ili pristav, obično je prepisavao
u uredu. Ako je pako imao sreću biti na šumariji kod imovne
obćine ili države (bivši obćinski, kotarski šumari obično nisu
imali vježbenike), mogao se je uputiti u gospodarstvene poslove,
ali nikako u procjenbene radnje.


Postav takav vježbenik kr. kotarskim šumarom, treba da
uz ostale poslove sastavi i gospodarstvene osnove.


On će početi prelistavati po mnogobrojnih njemačkih
knjiga, (jer hrvatskih ne ima); nu kojugod uzme, da li onu od
Judeicha, Granera ili od kojeg drugog autora, u nijednoga se
od samih matematičkih formula ne će snaći. Svaka ta knjiga
mu na bezbroj stranica tumači sve moguće načine prirasta,
obračunavanja etata i t. d., pa kada bude sve to na pamet
naučio, onda tek ne će znati, kako će početi, a kako svršiti
gospodarstvenu osnovu, jer nijedna tih knjiga to ne tumači načinom,
koji bi bio podpunoma shvatljiv i jasan šumaru, kojemu
su dobrim djelom izhlapile sve te moguće formule.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 10     <-- 10 -->        PDF

— 304 —


To napokon upravljajućem šumaru, koji se u praksi mora
sa stotinu drugih stvari baviti, nije ni zamjeriti, a napokon
nisu mu te formule niti neobhodno potrebite za sastavak valjane
osnove.


Ku recimo, da su sve te formule lahko shvatljive i uporabive,
to se one sve odnose samo na šume, uživane sa cistom
sječom, te svi autori govore najviše o čistoj sječi, a prebornoj
sječi posvećuju samo njekoliko redaka, tvrdeći, da sva ta pravila,
koja vriede za šume uživane sa čistom sječom, vriede u
glavnom i za prebornu šumu.


Oni tumače, da si prebornu šumu možemo pomisliti kao
udruženje svih dobnih razreda medjusobno pomješano na jednoj
površini, pak da ona neznatna razlika, da dobni razredi nisu
medju se prostorno odieljeni, niti najmanje ne prieči, da se po
pravilih, koja su j)i"opisana za šume, uživane čistom sječom,
ne obračunaju dobni razredi, prirast, godišnji etat i t. d. i u
prebornoj šumi.


To ali ne stoji. Za prebornu sječu vriede druga, a za
čistu sječu opet druga pravila. A da ta pravila za prebornu
sječu odgovaraju potrebi prakse, treba nastojati, da se riešimo
suvišnog znanstvenog balasta, te da si za uredjenje preborne
šume stvorimo pravila i metodu, koja će biti jasna i uz to
jednostavna, te svakomu šumaru shvatljiva. Treba da pronadjemo
metodu i pravila, po kojih će svaki šumar biti kadar
sastaviti valjanu gospodarstvenu osnovu, te napokon po kojoj
metodi sastavljena osnova bude tako jasna i razumljiva, da će
ju i svaki drugi šumar lahko shvatiti i provadjati moći.


Ja ću nastojati razviti takova pravila za uredjenje pre
borne šume. Po njima moći će svaki šumar sastaviti valjanu i
uporabivu osnovu bez uporabe visokoučenih matematičkih formula,
a to nam je po mom sudu i stečenom izkustvu za sada
najpotrebitije.


Čemu napokon natrpati osnovu sa visokoučenimi formulami
i frazami? Možda za to, da drugi kolega, koji bude imao
dvojbenu sreću takovu osnovu u naravi provadjati, od same




ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 11     <-- 11 -->        PDF

— 305
premudrosti i visokoučenosti, koja je u toj osnovi natrpana,
neće znati, s kojega kraja da tu osnovu ulovi, da bude kadar
razumjeti, što i kako je sastavitelj osnove mislio i želio, da se
ista u naravi provadja.


Predpostavljajudi, da su čitatelju poznate naprvo spomenute
razprave, ne ćn se mnogo baviti dokazivanjem onih istina,
koje su spomenuta gg. dokazala u svojih razprava.


Uzeti ću ih kao poznate i dokazane, te ću se u tumačenje
samo u toliko upustiti, u koliko bude za samo razumjevanje
neobhodno potrebno.


Predstavimo si, da imademo procjeniti jelovu normalnu
prebornu sastojinu. Pri tomu smo sasvim napustili dobne razrede,
te mjesto njih uveli «razrede debljine*. Iz razloga, koje
ću posije pobliže razjasniti, ustanoviti ćemo 5 razreda debljine.
Prvi razred 10—20 cm., drugi od 21—30 cm., treći od 31—40
cm., četvrti od 41—50 cm. i peti razred od 51—60 cm. promjera
u prsnoj visini.


Procjenom smo dobili sliedeće:


I. raz. II. raz. III. raz. IV. raz. V. raz.
cm. cm. cm. cm. cm.
10—20 21—30 31—40 41—50 51—60
broj stabala 344 119 62 38 25 = 588 štab.


kruž. ploština 6-10 6-10 6.10 6-10 6-10= 30-50 m^


drvna zaliha 48-16 59-50 68-82 76-62 76-75 = 229-85 m´


Nadalje ustanovili smo mjerenjem stabala, da će stabla,


koja se sada nalaze u IV. razredu debljine, za 20 godina to


liko prirasti na debljini, da budu došla u V. razred — da


ćemo dakle, ako kroz to vrieme od 20 godina, koje ćemo zvati


obhodnjicom, posječemo sva stabla, koja se sada nalaze u V.


razredu debljine, nakon tih 20 godina opet na istom tora


mjestu naći najmanje isto toliko sječivih stabala, koliko smo


ih kroz prvu obhodnjicu posjekli.


Iz toga sliedi bjelodano, da ćemo veoma racionalno, a uz
to i konservativno sjeći, ako u normalno j prebornoj




ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 12     <-- 12 -->        PDF

— 306 —


šumi kroz vrieme obhodnjice sječemo sva stabla preko 50 cm.
prsnog promjera. Da me ne bi tko krivo shvatio, moram izrično
napomenuti, da se za vrieme obhodnjice smiju na jednom
mjestu samo jedanput sjeći sva stabla V. razreda.


Mogao bi tko prigovoriti, da u IV. razredu imade više
stabala nego u 5. razredu, da ćemo dakle nakon 20 godina
imati u V. razredu više sječivih stabala, nego li ih danas ima.


Na to odgovaram, da od X hiljada biljka prvog dobnog
razreda u šumi sa čistom sječom dodje jedva Y\ u najstariji
dobni razred. Stabla se guše, suše, vjetar ih prevali, jororedjujemo
i t. d. tako, da se prekobrojna stabla užiju kao medjutimni
užitak.


Po rečenom bilo bi nam u normalnoj prebornoj šumi dano
uredjenje samo po sebi. Mi bi kroz vrieme obhodnjice imali
užiti kao redoviti užitak uviek samo stabla V., t. j . najjačeg
razreda debljine, te bi tim bezuvjetno trajno gospodarili. Nu
veći dio, dapače, možemo reci, sve naše preborne šume nisu
normalno obraštene. Mjestimice imati ćemo suvišaka, a bogme
mjestimice i manjak na drvnoj gromadi.


S toga se podpunoma slažem sa g. Tvrdonyjem, koji je
nauku o «normalnoj drvnoj zalihi» uporabio i na preborne sastojine
i tim Tichvjevu, odnosno Hufnagelovu metodu znatno
usavršio.


Xu ne slažem se i ne mogu akceptirati nazor Tvrdony-a,
da se normalitet ustanoviti ima na temelju skrižaljka, koje tek
prema vlastitoj uvidjavnosti reducirati moramo.


Skrižaljke prihoda, koje se moraju reducirati na temelju
subjektivnog shvaćanja procjenitelja, ne imaju mnogo realne
vriednosti. Njima manjka jasni, nedvojbeni, da tako rečem, rukopipateljni
ključ za redukciju.


Dok takovog ključa ne ima, nedvojbeno je, da će svaki
taksator takove skrižaljke reducirati prema svom individualnom
shvaćanju, koje kod raznih taksatora bude razno.


Nu mi takove skrižaljke u obće niti ne trebamo, jer mi
imademo podatke, potrebne za ustanovljenje normalnosti, u samoj
procienit se imajućoj sastojini.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 13     <-- 13 -->        PDF

— 307 —


Da je tomu tako, dokazati du sliededim:
Za primjer uzeti ću podatke, koje mi sada predleže u gospodarstvenoj
osnovi za šume zeraljištne zajednice Hreljin.
Ta šuma je izrasla pod istimi klimatičkimi odnošaji kao
i ona, koju je za svoja iztraživanja upotriebio g. Tvrdony.
Naša sastojina leži na I. stojbinskom razredu, a Tvrdonjjeva
na II.
To je čestica broj 6. okružja II. a sjekoreda A, Površina


joj je 19"6 rali, a obrast 1, t. j . podpun.
Stabla su razdieljena u 6 razreda debljine.
Na toj čestici imade:


I. r. II, r. III. r. IV. r. V. r. VI. r.
cmt. cmt. cmt. cint. crnt. cmt.
10 -20 21—80 31—40 il—50 51—60 61-80
broj stabala 1823 1429 1666 1019 291 233 =6464
drvna zaliha 291 863 2289 2178 883 1297=7801 m^
kružna ploltiua 32-42 72-12 164-84 16582 71-15 91-73=598 08m^


Na 1 ral dolazi:
u I. r. 11. r. III. r. IV. r. V. r. VI, r
stabala 93 72 85 52 15 12= 329
m´ 14-85 44-03 116-78 111-12 4505 66-12=397-95 m´
m´´ 1-65 368 8-41 846 3-63 4-68=: L0-50 m^


Tu moram izrično spomenuti, da su podatci za broj stabala
i za kockovni sadržaj izvadjeni iz gospodarstvene osnove,
doČim su kružne ploštine, za koje ne bijaše podataka, dobivene
računom tako, da je uzor stablo sa odgovarajućom ploštinom
uzeto: u I. r. sa 15 cmt. i 0.0177 m^, u II. r. sa 25-5 cmt.
i 0-0511 ml, u III. r. sa 35-6 cmt. i 0-0990 m^ u IV. r. sa
45-5 cmt. i 0-1625 m\ u V. r. sa 55-5 cmt. i 0-2419 m" i


VI.
r. sa 70-5 cmt. i 0-3904 m^
Tvrdony je dobio po ralu 29-69 m^.
Prema tomu imademo mi neznatno više t. j . za 0-81 m´´,
sto dolaze odtud, jer Tvrdonj nije uzeo u račun stabla od
10—14 cmt. Kada bi ta stabla od našeg računa odbili, dobili
bi sasvim istu kružnu ploštinu kao i Tvrdonj.


Uvažimo li, da se naša sastojina nalazi na I. boniteti
pješčenjaka, a Tvrdonyjeva na drugoj boniteti ^,apnenca. te da




ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 14     <-- 14 -->        PDF

— 308 —


prema tomu uaša sastojina imade, kako du to kasnije dokazati,
veću normalnu drvnu zalihu, a ipak su obim kružne ploštine
jednake, to nam iz te činjenice logično sliedi, da su u podpuuo
obraštenili sastojinah, bile one makar koje
bonitete, i bili u njima razredi debljine i
a n 0 r m a 1 n 0 zastupani, kružne ploštine u v j e k
j e d n a k e.


Ovo nam je veoma važno pravilo, s toga ću ga dokazati
još i sliedećim:


Ako je sastojina podpunoma obrašteua, t. j . da ne ima u
njoj praznina*, to je nedvojbeno, da će u toj sastojini, bila ona
1., 2. ili 3. bonitete, biti tlo jednako obrašteno. Na lošijoj boniteti
će stabla manje prirašćivati u visinu i širinu, nu tim
će manje jedno drugo zasjcujivati i gušiti, pak će s toga s početka
više stabala uspjevati. Xu s vremenom dobiti će stabla
ne doduše istu visinu, nu svakako istu debljinu, kao i u sastojini
I. bonitete, — daklem s početka više stabala, ali tanjih,
a posije jednako debela stabla i isti broj komada, pak s toga
moraju dati i istu kružnu ploštinu.


Kako ću posije dokazati, nije potrebno, da imadu istu
debljinu, dovoljno je, da su u podpunom sklopu, pa će imati
istu kružnu ploštinu i to bez razlike, da li se sastoji iz samih
tankih, ili iz samih debelih stabala.


Hufnagel i Tvrdonj su u spomenutih svojih razpravah
dokazali, da su kružne ploštine svih razreda u prebornoj sastojini,
u kojoj su razredi debljine normalno zastupani, medju
sobom jednake.


Uzmimo sada primjer, da pojedini razredi nisu medjusobno
izmješani, nego da se kao u šumi sa čistom sječom nalaze
jedan uz drugoga na pr. ovako:


Kad prosudjujemo obrast, onda moramo izpustiti iz računa sva ona stabla,
koja su suha, ili su se počela sušiti usljed pomanjkanja mjesta (Standraum), jer je
to očiti znak, da su prekobrojna i da ne spadaju više u sastojinu.


Isto tako ne uzimaju se u obzir stabla izpođ 10 cmt. prsnog promjera, jer to
je pođmladak, koji nam u procjeni ne igra nikakovu ulogu.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 15     <-- 15 -->        PDF

— 309 —


I. III.
V.
II. IV.
Tu su nam razredi normalno zastupani.


Ako svaki razred imade 6-10 m^ kružne pioštine, to imadu
svi ukupno 30´50 m^. Da nisu razredi debljina zastupani onako,
kako je gore narisano, nego da su ovako :


II. V.
IV.
III. V.
t. j . skroz anormalno, kolika bi onda bila ukupna kružna
ploština ?
II. razr. imade
6´10 m^ kruž. ploština
III. » »
6"10 » » »
IV.
» » 6* 10 » » »
6" 10 » ^ »
V.
6 10 » » »
Ukupno 30"50 m"^ t. j . isto toliko kružne
pioštine, kao i gore, kad su razredi bili normalno zastupani.


To isto ce biti, ako su tako anormalno zastupani razredi
debljine medjusobno pomješani na istoj površini, t. j . u prebornoj
šumi.


Tim sam ponovno dokazao ved napried spomenuto veoma
važno pravilo, koje glasi: «Ako je sastojina podpunonoma
obrasla (pod puni sklop), onda nam u
svakom slučaju, pa i u onom, da su razredi
debljine skroz anormalno zastupani, kružna
ploština na njoj nalazećib se stabala predočuje
normalnu kružnu ploštinu».


Ovo veoma važno pravilo, koje sam sada dokazao, daje
nam temelj, da možemo iz svake sadanje sastojine, bez obzira
na to, kako su u njoj zastupani pojedini razredi debljine, izračunati
njezinu normalnu zalihu.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 16     <-- 16 -->        PDF

— 310 —


Da je tomu tako, dokazati ću sliedećim primjerom. Za


primjer 6u opet uzeti ved spomenutu sastojinu iz šume zem-


Ijištue zajednice Hreljin.


Za bolje razumjevanje moram spomenuti, da nam je za
jelu debljina od 50—60 cm. prsnog promjera ona debljina, koja
se trgovački najbolje unovčuje, a Hufnagel nam je u svojih
spomenutih razpravah i sa financijalnog gledišta dokazao, da jela,
kad predje u V. razred debljine, postaje financijalno zrela.


S toga ne ćemo smjeti u normalnoj prebornoj sastojini
imati stabala od 60—80 cm. prsnog promjera, nego ćemo za
zadnji razred debljine uzeti onaj od 50—60 cm. Prema tomu
imati ćemo u normalnoj prebornoj sastojini 5 razreda i to:


I. razred od 10—20 cm.; II. razr. od 21 — 30 cm.; III. razr.
od 31—40 cm.; IV. razr. od 41—50 cm.; i V. razr. od
51—60 cm.
Od prije nam je poznato, da u normalnoj sastojini moraju
svi razredi imati jednaku kružnu ploštinu.


Uporavimo sada to pravilo na gore spomenutu sastojinu
iz Hreljinske šume, koja se nalazi na I. boniteti. Našli smo,
da imade po ralu 30´50 m" kružne ploštine. Jer je podpunoma
obrasla, to nam ta kružna ploština predstavlja ujedno i
normalnu kružnu ploštinu.


Ta normalna kružna ploština djeli se u normalnoj šumi,
prema spomenutom pravilu, podjedno na sve razrede debljine.
Dobijemo dakle za svaki od tih 5 razreda 6 10 m´- kružne
ploštine.


Iz te kružne ploštine možemo sasvim lahko prema kružnoj
ploštini uzor stabala, koja bez spomena vriedne pogrieške možemo
uzeti u I. razredu sa 15 cm., u II. razr. sa 25*5 cm.,
u III. razr. sa 35´5 cm., u IV. razr. sa 45´5 cm., i napokon
u V. razr. sa 55*5 cm. prsnog promjera, djelitbom izračunati,
koliko bi stabala moralo biti u svakom razredu.


Kada smo izračunali, koliko bi stabala moralo biti u svakom
razredu u normalnoj sastojini, onda prema tomu i pomoću
skrižaljke o drvnoj gromadi za pojedino stablo (Massentafeln),




ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 17     <-- 17 -->        PDF

— 311 —


koje smo si konstruirali prama Hufnagelovoj uputi, sasvim
lahko izračunamo normalnu drvnu zalihu. Za bolje razumjevanje
evo račun.


Normalna kružna ploština po ralu je 30´50 m^, odpada
na svaki razred 6"1 m´^.
U I. r. ima uzor stablo 15 cm. prsnog promj. i 0*0117 m^


» II. » » » » 25*5 » » >^ i 0"0511 »


» III. » » » » 35-5 » » » i 0-0990 »


»IV, » » ^. » 45-5 » » >. i 0-1625 »


» V. » » » » 55-5 » » »i 0-2419 >
kružne ploštine.
Kockovni sadržaj uzor stabla iznaša u I. razr. 0-14 m^, u


II. razr. 0-50 m´, u III. razr. 1-11 m^, u IV. razr. 1-99 m\
u V. razr. 3-06 m^. Ti podatci izvadjeni su iz skrižaljke, koja
je sastavljena na temelju mnogih pokusa.
Prema tomu je normalna zaliha u:


I. r. II. r. III. r. IV. r. V. r.
stabala 344 119 62 38 25 = 588
kruž. plošt. 6-1 6-1 6-1 6-1 6-l = 30-50m´
m´ 48-16 59-50 68-82 76-62 76-75 = 329-85
Sravnimo s ovim već spomenutu Tvrdonyjevu sastojinu;
ista se nalazi na II. boniteti.
Jer je lošija boniteta, to će uzor stabla od 15 cmt., 25-5
cmt. i t. d. imati nješto manji kockovni sadržaj.


Na toj boniteti imadu spomenuta uzor stabla prema faktičnim
podatkom skrižaljke o kubičnom sadržaju (Massentafeln)
u I. r. 0-11 m^ u II. r. 0*42 m´, u III. r. 0-94 m´, u IV.
1-62 m´, u V. r. 2-,52 m´.


Broj stabala mora biti isti kao gore, jer je ista kružna ploština
jednaka.
Prema tomu dobiti ćemo za:


I. r. II. r. III. r. IV. r. \. r.
broj štab. 344 119 62 38 25 = 588
kruž. plošt. 6-1 6-1 6-1 6-1 6-l = 30-50m2
drv. zaliha 37-84 49-98 58-28 61-56 63-00 = 270-66 m´


ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 18     <-- 18 -->        PDF

— 312 —


G. Tvrdonj je za svoju normalnu sastojinu izračunao
275 m´, t. j . za 4´34 m^ više.
Razlika u procjeni iznosi jedva l´o",,, dakle neznatno.


Uz to ne smijemo zaboraviti, da je i mala razlika u kružnih
ploštinah i konačno, da Tvrdonyjeva sastojina nije onako
idealno točna kao naša, jer imade izmedju pojedinih razreda
razliku od 1"17 m" kruž. ploštine.


Kada još konačno uvažimo, da su te dvie sastojine procjenjivale
razne osobe, jedna jednu, druga drugu, prema tomu
da je različno prosudjivan sklop, to će mi svaki priznati, da
sam ja sa svojom normalnom zalihom, koju sam dobio na temelju
računa, sasvim blizu, di jednak sa Tvrdonyjem, koji ju
je izračunao iz same naravi.


Sliedi logično, da je moje pravilo o izračunavanju normalnosti
teoretički i praktički opravdano.


Vrlo riedko, ali može ipak jedanput nastupiti slučaj, da
u cieloj šumi ne možemo naći niti 1 ral sasvim obraštene (sa
podpunim sklopom) sastojine. Nastaje pitanje, kako ćemo tu
izračunati normalnu kružnu ploštinu i drvnu gromadu.


Tu ćemo morati točno ustanoviti stupanj obrasta — recimo,
da je 0´8. Dobivena kružna ploština da je 24-40 m".
Tu je bjelodano, da 0´2 površine nije obraslo, dakle da
nam toliko, t. j . 6´1 m" manjka i od kružne ploštine.
Da dobijemo cjelu normalnu kružnu ploštinu, ne treba
ništa drugo, nego li taj manjak od 0´2, t. j . (rl m" pribrojiti.


Eaztumačio sam, kako ćemo ustanovit normalnu zalihu i
normalni sječivi prihod, koji je representiran u drvnoj gromadi
V. norumlnog razreda debljine.


Napokon sam protumačio, koliko godina moramo uzeti za
obhodnjicu (Umlaufszeit); preostaje mi sada još da raztumačim,
kako ćemo izračunati godišnji sječivi etat i kako ćemo sastaviti
gospodarstvenu osnovu.


To ću razpraviti u sliedećem poglavju.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 19     <-- 19 -->        PDF

— 313 —


Sadanju zalihu, naročito kružnu ploštinu čitavog uredjajnog
razreda, izračunati demo na temelju podataka privitoga
»Opisa sastojiua.»


Kako ćemo dođi do tih podataka, uči nas Hufnagel u
spomenutih svojih razpravah. Stoga ja to neću ovdje ponovno
tumačiti.


Normalnii zalihu, naročito kružnu ploštinu, izračunati ćemo
načinom, kako sam to naprvo razložio takodjer iz »opisa
sastojina.»


Normalni prirast, kojeg smo ustanovili na temelju normalnog
broja stabala i »skrižaljka o prirastu pojedinog stabla*,
imademo takodjer u »opisu sastojina.»


Imademo dakle sve podatke, koji su nam potrebni za
izračunavanje godišnjeg etata po jednoj od uobičajenih metoda.


Nu kako sve te metode računaju sa godinami obhodnje
(Umtriebszeit), kojoj sam u prebornoj šumi, iz uvodno razloženih
razloga, načelni protivnik, to se dosljedno tomu ne mogu
sprijateljiti sa nijednom od tih metoda.


Sve dosadanje metode uzimale su kao glavno izhodište,
odnosno svrhu, da se ima izračunati onaj kvantum na drvu,
kojega imamo godišnje sjeći.


Ako je procjena bila pogriešna, n. pr. previsoka, a šumar
je morao vaditi propisani godišnji etat, morala su nastupiti
dva slučaja:


1. Ako je etat bio ograničen na površinu, onda se je na
njoj, da se dobije propisani etat, moralo previše sječi; sastojina
se je tim preizrabila.
2. Nije li etat bio ograničen na površinu, onda se je moralo
dogoditi, da smo, vadeći propisani etat, prije reda obašli
svu sastojinu, te da zadnjih godina ne ćemo imati što sjeći.
Mnijem stoga, da je puno uputnije, da učinimo protivno.
Ustanovimo onu zalihu bilo u m" ili u m^, koja nam ima
nakon sječe ostati na površini. Sto nam preko toga preteče, to
smijemo sjeći.
Napried smo izračunali, da moramo po rali normalne pre-^
24




ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 20     <-- 20 -->        PDF

— 314 —


borne sastojine imati prije sječe ukupno 30*5 m´^ kružne ploštine.
Kadalje ustanovili smo 5 razreda debljine. Kroz vrieme
obhodnjice smijemo u svakoj sastojini samo jedanput sjeći, i
to najstariji 5 razred.


Prema tomu mora nam nakon sječe ostati po ralu normalna
kružna ploština mladjih četirijuh dobnih razreda, t. j . 4 puta
6´1 m" ili ukupno 24*4 m^ sa odgovarajućom drvnom gromadom.


Tim načinom ćemo bezuvjetno osjegurati potrajnost i postupati
ćemo sa sastojinom sa šumsko-ogojnog gledišta najracionalnije,
moramo dakle tim načinom bezuvjetno zadovoljiti
svakog šumara.


Nu tim načinom ne ćemo zadovoljiti šumoposjednika, koji
od nas traži, da mu unapred kažemo, kakov dohodak imade
očekivati iz šume budućih godina.


Kadi toga morati ćemo i mi izračunati godišnji drvni
prihod.


To ćemo učiniti na sliedeći način:


Ustanovili smo, da prva 4 razreda debljine imadu u normalnoj
sumi po ralu 24*4 m^ kružne ploštine, te da nam ta
kružna ploština ima nakon sječe ostati na sječnoj površini.


Za primjer ćemo opet uzeti već spomenutu sastojinu u
Hreljinskoj šumi. Da nam ostane 24*4 m^ po ralu, moramo
ostaviti:


Od I. razr. debljine sve t. j . 1-65 m^ sa 14-85 m´


» II, » » » » 3-68 » » 44-03 »


> III. » » » » 8-41 » » 116-78 »


» IV. » » » » 8-46 » » 111-12 »


» V. » » » samo 2-20 » » 27-28 »


Ukupno 24-40 m´^ sa 314-06~m^
Odbiv to od ciele sadanje zalihe sa 397-95 m^, ostane nam
za sjeći 83-89 m", t. j . ostatak od V. razr. sa 17-77 m^ i sav


VI. razr. sa 66-12 m´ ukupno 83-89 m^*.
K tomu sadržaju moramo još pribrojiti godišnji prirast
ovih za sječu opredjelenih stabala, pomnožen kroz V2 vremena




ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 21     <-- 21 -->        PDF

— 315 —


obhodnjice, te napokon sve skupa podieliti sa godinama obhodnjice.


Dobiveni rezultat predstavlja nam godišnji drvni etat.


Kako smo gore izračunali, iznaša naša sječiva drvna zaliha
83´89 m^ Sravnimo li to sa normalnom sječivom zalihom,
koju smo ustanovili sa 76´75 m^, pokazuje se naša sadanja sa
7-34 m´ veća.


To dolazi odtud, što je i zbiljna zaliha puno veda, nego
li normalna.


Da je slučajno sadanji V. i VI. razred više zastupan,
nago li III. i IV. razred, onda bi nam sječiva zaliha bila još
puno veća.


Mi doduše sada imamo puno veću sadanju zalihu, nego li
je normalna, nu ta zaliha nalazi se u srednjih, još nedozrelih
fitablih, s toga ih sada još ne smijemo užiti.


Nu mi ćemo, kako sam gore izračunao, ipak užiti nješto
više od normalne zalihe.


To je obzirom na sadanju veliku zalihu opravdano, jer mi
moramo nastojati, da se sa što manjimi žrtvami čim prije
približimo normalnosti.


S toga mi s tim nješto većim užitkom niti najmanje ne
prećerujemo, tim većma, što će nam po ralu ostati 314*06 m^^
a to je znatno više od normalne drvne zalihe, koja bi imala
ostati po ralu nakon sječe, a iznaša 253´10 m^


Vidimo dakle, da gospodarimo veoma konzervativno, nu
ipak raeionalnalno, jer ćemo već za vrieme prve obhodnjice
užiti jedan dio od sadanjeg suviška.


U II. i III. obhodnjici užiti ćemo puno više, jer će stabla
iz sadanjeg III. i IV. razreda, koja su i drvnom gromadom i
kružnom ploštinom najvećma zastupana, onda doći do uporabe.


Onda ćemo konačno užiti još preostavše suviške, te se tim
približiti normalnosti i podpunoj potrajnosti, u koliko se takova
u obće polučiti dade.


Potrajnost naime mora biti približna.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 22     <-- 22 -->        PDF

— 316 —


Skroz jednaku potrajnost, t. j . da bi svake godine jednu
te istu rentu odbacivala, nije niti jednom čovječjem poduzeću
uspjelo polučiti. Svaka produktivna grana čovječjeg poduzeća,
bila to trgovina, gospodarstvo, stočarstvo i t. d. podvrgnuta je
raznim uplivom, te ne može dati svaku godinu jednaki čisti
prihod.


Po gotovo je nepredvidjenim uplivom podvrgnuto šumarstvo.


Mi se doduše moramo trsiti, da polučimo što veću jednakost
naših godišnijh prikoda, akoprem smo već unapred uvjereni,
da je nikada polučiti ne ćemo.


Moramo se s toga zadovoljiti sa poprilično jednakom potrajnošću.


Ako se gospodarstvena osnova imade sastaviti za sumu
koje zemljištnc zajednice, čiji članovi u duhu obstojećih zakona
imađu pravo nžiti samo redoviti godišnji prihod, t. j . prirast,
to, ako nam je možda izračunani etat veći, nego li godišnji
prirast, možemo ustanoviti onaj suvišak, koji nam ostane, kada
cieli sadanji popriečni godišnji prirast odbijemo od izračunatog
godišnjeg etata.


Taj se višak može uložiti u novcu kao nepotrošiva šumska
glavnica, ili se može upotriebiti na melioracije n. pr. za izgradnju
šumskih puteva, za kupovanje šumskih enklava i t. d.


Kod sastavljanja drvosječne osnove imati ćemo na uživanje
propisati najprije one sastojine, u kojima je V. razred debljine
najvećma zastupan, zatim one, koje su očevidno slaboga pri


rasta i napokon one sastojine, u kojima imade najviše prezrelih,
suhovrhih i nagnjilih stabala.
*
* *


Uporabom ove metode možemo sasvim lahko ustanovitipovršinu svakogodišnje sječine, a to je za nadzorne oblasti od
veoma velikog probitka


Na temelju »Opisa sastojina» možemo točno proračunati
onu površinu, koja će nam biti potrebna, da budemo mogli
racionalno sjeći godišnji etat.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 23     <-- 23 -->        PDF

— mi —


U obce, a kod malih šumskih posjeda naposeb, ne bi
preporučio, da se izkolče godišnje sječine, jer bi bile premalene
i jer ne pružaju mogućnost skroz racionalne uporabe.


Praktičnije će biti, da si obhodnjicu, koja će kod jele
biti u naših krajevili oko 20 godina, razdjelimo — recimo u
4 razdoblja, t. j . od 5 do 5 godina, ili u 5 razdoblja od 4—4
godine.


Ustanovimo zatim sječnu površinu za I. pet, odnosno četiri
godišnje razdoblje.


Tu recimo petgodišnju sječinu izkolčimo u naravi, te tečajem
pet godina u njoj sječemo svakogodišnji etat tako, da
na čitavoj sječini vadimo najprije ona stabla, koja treba da se
radi prezrelosti ili velikih ozleda najprije sjeku.


Tako postupamo 2. 3. i t. d. do 5. godine, dok nismo sa
sječom gotovi.


Očito je, da ne bude svih 344 stabla I. razreda, 119 stabala
II. razreda i t. d., koji se nalaze u normalnoj sastojini,
došlo s vremenom u Y. razred — ona se moraju postepeno
umanjiti.


To umanjenje obavlja djelomice sama narav, izvaljujuć i
prelomljujuć pojedina stabla. Nješto se uništi prigodom sječe,
izradbe i izvoza godišnjeg etata, a nješto moramo i sami vaditi
proredom.


Ovako dobiveni užitak, zatim onaj, koji nam daju prestara
stabla od preko 80 cmt., koje nismo uzeli u račun, daju nam
medjutimni užitak, kojega ne trebamo posebno izračunavati, jer
se izračunati ne da.


* *


Sama gospodarstvena osnova ima sastojati od:


1. obćenitog opisa,
2. opisa sastojina,
3. drvosječne osnove, ujedno pregledne knjige užitaka,
4. ogojne osnove,
5. skrižaljke drvne gromade i prirasta (Masseiitafeln) i
6. gospodarstvenog nacrta.


ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 24     <-- 24 -->        PDF


318
Opis
Sadanja
zaliha po 1 katastralnom


I. razred iI razred III. razred IV.r.41—
V. razred
11-20 21-30 31-40 50 cm. (41


a 51 cm.
´o´ cm. cm. cm. cm.)


os


OD s! oj tio3 03 03


^ . a
a .9
c$ -4J ^3 as .s -3 o! *.3 03 *-*3 oi s.s ti


00
-g J


09 o !5
^ o ^ ^


v a -s
PH


M Q p-05 >—efi ^ M N N N N


se
o^


a.
"B
T3 03
o3 . 03 c8 _ti ti


"3 3 — S S a 03 S 03 ti a ti


f-i 5"
OJ >N] Ms: ´ČC >M a >N a "ti >^5


"3
a « a "3 a


^H r-
13 J2 3 .Q 3 3 i>


o o ej "3S > .n > t> ^ hH > ^


sIM > h


t-i hl


P-u, os t-
03 b ti ti fcH


.
5" * ^ T3 *3 J< T3 >-..i«! -o 4^ « o 00 -i« "O 4-3 J´S
.S


-4^


1


QS ´C o 1^ OD ´r-i jrs
^D


o >
^ O
o o m^l m^ o m" m^ m^
m^ m^ m^ o m*" m»


3 CL
o O > J3 1 .L3


Jel- 0-7


1. 0-8
Buk. 0-3
2 0-9 Jel. 1-0


I.


8.
A
4.
Ukupno


II.
i t. d.


Ukupno
Sveukupno


i t. đ.


Na koncu dolazi opetovanje svota po sječnih poredcih.


P rav i U] )ora )iv ´. foi ma m ora biti V3 ^i rji




ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 25     <-- 25 -->        PDF

— 319 —


sastojiua.


Popriefini godiSnji Kormalna zaliha


ralu. Sadanja


prirast prije sječe Normalni


zaliha na


godišnji


svih cieloj po


svih V. (IV.) na cieloj prirast


razreda vršini po ralu


razreda razreda površini


ukupno


1 r3 «


3 li o o o


M


Su


o


u,


ja ft^




ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 26     <-- 26 -->        PDF

— 320 —
Drvosječna osnova, ujedno
Ima se užiti
po ralu na cieloj površini
a i o ;-š
os 9 ^ SS
-r ; ! OJ 3J Opazka,
03
-a M
a
o
O O CM


1899
od
1. 10-32 jela
bukva
SjeCni poredak A.
V.
IV.
IV.
III.
Po ralu ostaje
maDJe kružne ploštine,
nego li je
normalna, jer su
se morala sjeći prestara,
gnjila i suhovrha
stabla, koja
očito propadaju.
Jer je najstariji
dobni razred prekomj
erno zastupan,
to se ne imadu
1890
od
1.
2.
5-46
5-78
sjedi sva stabla
V. razr., ved samo
do propisane količine,
sjekuč pri
tom najprije stabla,
koja nisu za dalnji
rast sposobna.
i t. d.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 27     <-- 27 -->        PDF

— 321
pregledna knjiga užitaka.


Užito
bijaše uporabivo za Novčana vriednost
drvne kružne
gromađe ploštine tvorivo ogriev tvoriva ogrieva


for. nŽ, for. ni


Opazka.


Veći užitak sa
103 m^ dobiven je
od požarom uginulih
stabala u glavnom
odjelu I., pođođjelu
3.


Veći užitak sa
98 m^ potiće od
drvlja, koje je poledicom
povaljano i
prelomljeno u glavnom
odjelu II., pododjelu
4.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 28     <-- 28 -->        PDF

322 -


Ogojua


1 čistine Progaline Popravci
T3 D"


O rali D" rali rali


5


o


1898. A. II. 500


1899 854


i t. đ.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 29     <-- 29 -->        PDF

323


osnova.


Način i vrst preduzeti


se imajućih gojitba


rima sepošumiti sadnjom


3. godišnjih omorikovih
[ biljka.
jlmade se nakon sječe po-
Isijati jelovim sjemenom,
da se uzgoji smjesa bu-
I kovine sa jelovinom.


Ogojne radnje su provedene


Troškom od Opazka.


Način i vrst (koliko i
kakovih biljkah i na koji
način sađjene i t. d,)


for. nč.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 30     <-- 30 -->        PDF

— 324 —


Skrižaljka o godišnjem prirastu i Itoclfovnom sadržaju
jednog jelovog stabla.


"


Godišnji Kubični Godišnji Kubični Godišnji Kubični
t-l prirast sadržaj t-i prirast sadržaj prirast i sadržaj
OJ 1D


S
´i* Stojbina o Stojbina 1 Stojbina


o
oo. ^ c
´a *3


I II. I. 11. I. II. I. II. L I. II. I. II.
OJ 0-1 OH


cm. m-cm. m^ cm m°


10 — — — —


11


12 z I


13 — —


U 0-1L 0-10 — __


15 0-14 0-11


KJ 0-16 0-13 —


17 0-19 0-15 —


18 0-22 0-18 .


19 0-26 0-20 — —


20 0-29 0-23 0-008 0-004


21 0-33 0-26 0-010 0-005


22 0-36 0-29 0-010 0-005 1


23 0-40 0-33 0-011 0-006


24 0-44 0-36 0-012 0.007


25 0-48 0-40 0-013 0-008 i


26 0-52 0-44


27 0-57 0-48


28 0-63 0-53 i t. đ.


29 0-68 0-67


30 0-74 0-62


31 0-80 0-68


32 0-86 0-73


33 0-93 0-78


34 1-00 0-85


35 1-08 0-91


36 1-15 0-97


37 1-23 1-05


38 1-31 1-10


39 1-39 1-16


40 1-48 1-23


41 1-57 1-29


42 1-66 1-37


43 1-75 1-43


44 1-84 1-51


45 1-94 1-58


46 2-04 1-66


i t. d




ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 31     <-- 31 -->        PDF

— 325 —


ad 1. Kako se sastavlja obćeniti opis i što sve ima biti
u njem sadržano, ne trebam tumačiti, jer to će svaki nadi u
svakoj knjizi o uredjenju.


Buduć da se za manje šumske posjede ne ima sastaviti
upisnik površina, to se imadu površine navesti sumarno u
»obćem opisu.


ad 2. Opis sastojina je sam po sebi jasan. Jedino mi je
navesti, da sam izpustio rubriku za bonitetu.


Ako se slučajno mora razlikovati više boniteta, onda nije
potrebno, da bonitetu ustanovimo prema kojima od uobičajenih
skrižaljka. Dovoljno je, da ustanovimo, koliko boniteta imamo
u našoj šumi. Ako n. pr. imademo dvie, onda ćemo bolju bonitetu
obilježiti kao I., a lošiju kao II.


U «opisu 8astojinah» ćemo bonitetu zabilježiti u opazki.


Obrast i smjesu drveća ćemo bilježiti sa jednom desetičnom
točkom n. pr. 0´9, a površinu u ralih sa dvie desetične
točke n. pr. 237. rali.


ad 3. Na lievoj strani imademo drvosječnu osnovu, a na
desnoj su nam podatci o faktičnih užitcih.


Ovaj formular je različan od dosada običajnih. Vidio
sam ga kod g. kr. umir. šuraarnika Czernitckoga, te mi se
svidio, jer je veoma jasan, razgovjetan i pregledan,


ad 4. (Vriedi isto kao i ad 3.)


ad 5. Te skrižaljke se imadu sastaviti na temelju mnogih
lokalnih iztraživanja, te nam rabe kod izračunavanja drvne gromade
i prirasta.


ad 6. Za manje šumske posjede sastavljamo nacrt u ka


tastralnom mjerilu, a za vehke ćemo upotriebiti 1" = 120" ili


1" = 160°.


*


Ja sam u mojih razmatranjih računao samo sa jelovinom.
Nu sve što je rečeno za jelovinu, dade se uporabiti
i kod bukovine, nu s razlikom, da će nam kod bukve biti
obhodnjica možda 35—40 godina i da ćemo kao najstariji




ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 32     <-- 32 -->        PDF

— 226 —


razred uzeti IV. od 41—50 centimetara prsnog promjera,
jer se bukva u toj debljini najbolje unovčuje i jer je i financijalno
zrela.


Gdje bude bukva i jela zajedno, u desiti ćemo obhodnjicu
prema vladajudoj vrsti drveća, te učiniti tako, da na pr. sa jelovinom
obadjemo sa sjeČinom svu šumu dva puta, dok bukovinom
jedanput.


Ili možemo i tako učiniti, da ustanovimo kod bukve osam
razreda, od kojih zadnji sastoji iz stabala od 46—50 cmt.
Ta stabla možemo sjeći odmah sa jelovinom, a ona od 41—45
sjeći ćemo u drugoj obhodnjiei.


A. Kern.
Hrast u visokoj šumi.


Napisao prof. J. Partaš.
Pod ovim je naslovom nedavno izašla nova knjiga vrstnoga
njemačkoga stručara Dr. Martina i to, kao četvrti svezak poznatoga
mu djela: «Die folgerungen der Bodenreinertragst
h e 0 r i e fiir die Erziehung und die Umtriebszeit der \vichtigsten
deutschen Holzarten. Viertes Band enthaltan die Eiche im
Hochwaldbetrieb. Druck und Verlag von B. G. Teubner.
Leipzig 1898. Ciena je ovoj svezci 6 maraka, dakle oko 3 for.
60 nč. našega novca. Već polag ciene vidi se, da je knjiga
dosta omašna, a sadržaje doista 274 stranica, dakle i to pokazuje,
da je pisac ovoj važnoj i cienjenoj vrsti drva posvetio
onu pomnju, koju ona u punoj mjeri doista i zaslužuje.
Iz samoga djela vidi se, da je pisac sa puno pomnjetruda potanko razpravio sve gospodarstvene odnošaje, tičuće se
uzgoja, njege, sječe i unovčenja hrastova za sva područja njemačkoga
carstva, u kojih se hrastici kao visoke šume goje. On
je podrobno opisao gospodarstvene odnošaje hrastika onih predjela,
U kojima još i danas hrastici visokog uzgoja znatnu
površinu zapremaju i najvriednije njemačke šume representiraju