DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 55 <-- 55 --> PDF |
— 349 — pristojba. Pitanje je sada, koji dio od tih 2b for. pripada pravoužitniku ? §. 25. ne dozvoljava, da N. ostane bez diela, ali ako je taj materijal zbilja vriedan 25 for, to onda na svaki naein po tom paragrafu pripada svih tih 25 for. istom pravoužitniku, tako bar glasi treća alinea §. 25. Treda alinea §. 22. jest po mojem mnienju manjkava, jer ne kaže izrično, kada se smije proizvod zaplieniti. Jer ako se ne smije kupcu, nego prodavcu, onda je ova ustanova manje vise iluzorna. Četvrta alinea stoji u opreci sa §. 25., dočim kod ovakovog materijala ne može biti niti govora o kakovoj šumsko j šteti, nego o doznačenom materijalu pravou ž i t n i k a, a da je tome tako, to priznaje i zadnja alinea toga paragrafa, jer ne dozvoljava kazneni progon radi takova postupka. Dakle, kako vidismo, ono što §. 22. zabranjuje, ono čini §. 25. samo u prenesenom djelokrugu, dočim sam §. 22. ne dozvoljava za takav prestupak kazneni postupak, a jer pravoužitnici imovnih obćina ne mogu učiniti kazneni prestupak, ved prekršaj šumske štete, ove pako prekršaje razpravljaju kr. kotarske oblasti, nastaje pitanje, tko imade odluku izreci proti onomu pravoužitniku, koji je svoj doznačeni mu drvni materijal prodao, darovao ili zamienio ? S toga molim, da bi se iztaknuto nesuglasje, odnosno opreke izmedju §§. 22. i 25. razbistrile, ili da bi se našao kolega, koji bi moje i mojih jednomišljenika krive nazore izpraviti dobroti! imao. Stankovečki. Odnošaj činovnika imovnih obćina prema zemaljskim i državnim šumarskim činovnicima. V Činovnikom i službenikom imovnih obdina ne može se zaniekati svojstvo javnih organa — (§. 101. i 181. k. z.), jer pod državnim nadzorom upravljaju javnim (obćinskim imetkom); |
ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 56 <-- 56 --> PDF |
— 350 — a pošto medju inimi poslovi obavljaju šumsko redarstvo, dakle vrše i posao vladin, to se i odnošaj tih činovnika napram imovnim obćinam, koji je uredjen zakonom, a ne privatnimi statuti ili ugovori, mora prosuditi ne samo u karnostnom, nego i u svakom inom j)ravcu, sasma analogno odnošaju državnih činovnika i poslužnika naprama državi, t. j . taj se odnošaj ima smatrati kao javno administrativne, a ne pako kao privatno pravne naravi. članak 20. zakona o imovnih obćina u hrv.-slav. vojnoj krajini od 15. lipnja 1873., medju inim naročito odredjuje: »Imenovanje (šumarskih činovnika) može bivati samo pod istimi uvjeti, što su propisani za naimenovanja činovnikah krajiške zemaljske uprave.» Dočim opet §. 6. zakona od 11. srpnja 1881., kojim se vazjašnjuju, odnosno preinačuju neke ustanove zakona od 15. lipnja 1873. o imovnih obćina u hrvatsko-slavonskoj vojnoj krajini ustanovljuje još sliedeće: »Ustanova, sadržana u članku 20., da plaće službujućih imovno obćinskih šumskih činovnika barem onoliko iznašati moraju, kao i plaće državnih, u području vojne krajine namještenih šumskih činovnika, proteže se i na mirovine imovno obćinskih šumskih činovnika, kao i na obskrbu njihovih udovica i njihove sirotčadi.» Iz ovih zakonitih ustanova jasno izbija, da bivše c. i kr. krajiške šumske činovnike zamjeniše kr. drž. šumski činovnici i šumski činovnici imovnih obćina sa jednakimi pravi; iz česa sliedi, da su službeni odnošaji tih činovnika izjednačeni. To se potvrdjuje i visokovladnom naredbom odjela za imutarnje poslove od 15. travnja 1892. broj 16.624, kojom se priznaje činovnikom imovnih obćina pravo neposrednog izbora narodnog zastupnika usljed riešenja vis. kr. stola sedmorice od 14. veljače 1892. br. 421. Visokovladnom naredbom odjela za unutarnje poslove od 2. lipnja 1892. broj 2.561, izpostavlja se, da činovnike i službenike imovnih obćina imenuje po ustanovi §. 8. zakona od |
ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 57 <-- 57 --> PDF |
- 351 — 11. srpnja 1881. kr. zem. vlada i vrši nad ovimi činovnici i službenici disciplinarnu vlast po istih disciplinarnili zakonih, koji valjajvi za državne činovnike i službenike. Istom visokovladnom naredbom, temeljem ustanove §. 10. zakona od 15. lipnja 1873. i §. 4. zakona od 11. srpnja 1881. priznaje se, da su krajiške imovne obćine javne uredbe (otfentliclie Anstalten) u smislu. §. 199. si. d. k. z. i da su činovnici imovnih obdina u smislu okružnice c. kr. glavnog zapovjedničtva, kao bivše krajiške zemaljske upravne oblasti u Zagrebu od 2. srpnja 1879. broj 2839 pr. javni organi, podpadajudi pod udar §§. 101. i 181. k. z., jer pod državnom pazkom upravljaju javnim (obdinskim) imetkom, i budud medju inimi poslovi obavljaju i šumsko redarstvo, dakle izvršivaju posao vladin. Okružnicom visoke kr. zem. vlade od 15. kolovoza 1892. broj 24.142 odredjuje se naročito, da mirovina i obskrba činovnikom imovnih obdina, namještenim u području bivše hrv.slav. vojne krajine, ter njihovim udovam i sirotani pripada ona ista, »koja državnim šumarskim činovnikom u smislu zakonskog članka XI. od godine 1885. pripada,» budud su činovnici imovnih obdina u smislu članka 20. zakona od 15. lipnja 1873. i §, 6. zakona od 11. srpnja 1881. postavljeni u isti materijalni položaj, u kojem su državni šumarski činovnici u području bivše vojne krajine. Visokovladnom naredbom odjela za unutarnje poslove od 2. veljače 1893. br. 18293J90. iztiČe se naročito ovo: »Imovne obdine u bivšoj hrvatsko-slavonskoj vojnoj krajini ustrojene su zakonom od 15. lipnja 1873. i po čl. 27. toga zakona pridržano je državi vrhovno pravo nadzora nad cielokupnom upravom imovne obdine, i vrši ga sada kr. zem. vlada po svomu povjereniku, nadalje: »činovnike i službenike imovne obdine (Cl. 19. zakona od 15. lipnja 1873.) imenuje po §. 8. zakona od 11. srpnja 1881. kr. zem. vlada, i ona vrši nad timi činovnici i službenici disciplinarnu vlast po istih dis^ ciplinarnih zakonih, koji valjajii za državne činovnike.» |
ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 58 <-- 58 --> PDF |
— 352 — Buduć su glasom čl. 10. zakona od 15. lipnja 1873. i §. 4. zakona od 11. srpnja 1881. dohodci imovnih obćina namjenjeni u obće koristne svrhe, na koje bi eventualno imala trošiti država sama, zato su imovne obćine javne uredbe (offentliche Anstalt) u smislu §. 199. si. d. k. z., a činovnici imovnih obćina su u smislu §§. 101. i 181. k. z. urednici, imenovani po kr. zem. vladi, koji, vršeći svoju službu, rade po nalogu, koji su od javne državne vlasti primili, indi u interesu i države same, pa za to ti činovnici vrše donekle i poslove vlade, kako je to i c. kr. glavno zapovjedničtvo, kao zem. upravna oblast u okružnici od 2. srpnja 1879. broj 1839 pr. (1. z. u. kom. VIII. od g. 1879.)protumačilo, i za to su činovnici krajiških imovnih obćina »javni činovnici», imovne su obćine »javne uredbe», a gospodarstveni uredi krajiških imovnih obćina imaju se smatrati »javnimi uredi». Prema iztaknutom su činovnici imovnih obćina ravnopravni sa državnimi u bivšoj vojnoj krajini, što je jasno i odtale, jer isti, naime jedni i drugi zajedno izmjeniše c. i kr. šumarske činovnike u postojavšoj vojnoj krajini, što zajedno vrše iste dužnosti prema svomu djelokrugu, koje su prije vršili c. kr. šumarski činovnici. U postojavšoj vojnoj Krajini za sada ne ima kralj. zem. šumara, a takove ovdje nedvojbeno opet zamjenjuju šumarski činovnici imovnih obćina, vršeć one dužnosti, koje kralj zem. šumari u starom provincijalu vrše. Zato su u svom svojstvu i takovim šumarskim činovnikom po svojoj zadaći i šumarski činovnici u bivšoj vojnoj Krajini uzporedjeni. Njekoji šumski činovnici imovnih obćina, kao i državnii zemaljski, obnašaju čast zemaljskih kulturnih viećnika, njeki su stalni gospodarski izvjestitelji, drugi su opet u gospodarskom družtvu — odnosno u gospodarskih podružnicah — na mjestu, njeki su povjerenici kod viših šumarskih državnih izpita, kao i kod izpita za lugarsko osoblje — jednom riečju, u javnom životu vrše ti činovnici javne dužnosti zajednički sa državnimi i zemaljskimi šumari i inimi činovnici. |
ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 59 <-- 59 --> PDF |
— 353 — Suviše je izticati, da je bilo, da ih je, i da će biti pričuvnih častnika u vojsci, koli šumarskih činovnika državnih, toU zemaljskih i imovnih obćina. Prema svemu tomu šumarski činovnici imovnih obćina u bivšoj vojnoj Krajini uzporedo stoje sa šumarskimi činovnici državnimi i zemaljskimi, imajuć zajedničke javne i obće dužnosti, a za to je i opravdano, da sii sa istimi i izjednačeni. Ta mi okolnost za to namiče pitanje, zar nije dosljedno, da i šumarski činovnici imovnih obćina u području bivše vojne Krajine zaslužuju pogodnost na putovanju na državnih željeznica, koji uživaju i činovnici državni i zemaljski? Imovne obćine u području bivše vojne Krajine svom pripravnošću su podupirale dosadanje izgradnje željeznica i pripravne su podupirati i u buduće takove izgradnje, te u tu svrhu rado ustupaju nuždno zemljište, j)a i donekle ta okolnost uz naročito prednavedene činjenice vojuje za to, da se i činovnikom imovnih obćina podieli ista pogodnost putovanja na državnih željeznicah, koja je državnim i zemaljskim činovnikom n dio pala. Ove obstojnosti ponukaše me na ove redke, ter radi opravdane ravnopravnosti šumarskih činovnika državnih, zemaljskih i imovnih obćina u bivšoj vojnoj Krajini obraćam se na slavno predsjeđničto našeg hrv.-slav. šumarskog družtva s molbom, da bi se slavnoisto na nadležnom mjestu zauzeti blagoizvolilo, 6 bi se i ovom opravdanom zahtjevu udovoljilo, da tako i činovnici imovnih obćina u bivšoj vojnoj Krajini postanu dionici one pogodnosti kod putovanja na državnih željeznica, koje činovnici državni i zemaljski jur uživaju. Sudim, da je ova molba gornjimi činjenicami podpuno obrazložena i opravdana, te da ne će biti prigovora s nikoje strane, da činovnici imovnih obćina i u tom pravcu sa ostalimi izjednačeni budu. U Petrinji, mjeseca lipnja 1898. V. Benak. |