DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1898 str. 39     <-- 39 -->        PDF

— 245 —


zahvalan. Napokon navesti ćemo slieđeće rieči iz predgovora g. pisca:
«Nitko ue će zamjeriti, što djelo uije možda savršeno i bez pogriešaka,
osobito kada nvaži, da je još kod nas šamarska literatura, da se tako
izrazimo, u povojima, i što je ovo prvo djelo svoje vrsti*.


I mi uvjeravamo zaslužnoga gosp. pisca, da mu nitko ue će zamjeriti
pogriešaka, bez kojih ue ima možda ni jedne knjige ; što više, mi za
stalno držimo, da će svaki svjestan i pravedan šumar znati njegov trud
ocjeniti, jer strukovni riečnik kod današnjega razvitka znanosti ne traži
samo jednog, nego puno cielih ljudi.


Ja na koncu ne mogu ino reći, nego: pomozi bože i dalje tako!


Tisak je veoma čist i čitljiv.


Nadamo se, da ne će nijedan naš šumar ostati bez te knjige.


J. K.
Sitnice.


Proljetuo i jesensko drTO. Kada pvepilirao stablo, vidimo, da se
drvo sastoji iz koncentričnih naslaga ili prstenova, t. zv. godova. Ti godovi
se lako razpoznaju, jer su izvana svjetliji, a iznutra tamniji; oni
slieđe jedan za drugim sa istom izmienom boja i bivaju sve to veći. Te
dvije zone jedne te iste naslage dobile su razna imena; naime, nutarnja
svjetlija zona prozvana je «proljetnima, a vanjska tamnija «jesenskim*
drvetom. Prije se je držalo, da se svaka od tih zona razvija u ono doba
godine, čije ime nosi, naime u proljeće i u jesen; nu kako se čini, ne
ne će tomu tako biti.


Šumarski nadzornik «Mer, koji je taj predmet proučavao, pronašao
je, da se tako zvano jesensko drvo prije razvije, nego li se je to do
sada držalo. Prema njegovima iztraživanjima, jesensko je drvo malom
iznimkom do 15. rujna dovršeno, izgradjeno ; jedino đoljnji dio stabla i
korenje treba 14 dana dulje. Prema tomu može se reći, da se je ona
tamnija zona drveta razvila jur tečajem ljeta i da bi se korektnije moralo
zvati «ljetno», a na «jesensko* drvo.


Nu strogo uzevši, nije ni ovaj potonji naziv posve točan, jer dočim
se n. pr. kod jele ona tamnija zona podje tek oko 5. kolovoza razvijati,
počela se je kod hrasta već oko 5. lipnja. Za to će najtočnije biti, ako
se kaže, da je ono drvo, koje se razvije do polovice lipnja «proljetno», a
ono posije sredine lipnja «ljetno». 0. F. u. J. Z


0 stelji. Vriednost šumske stelje može se ili po vriednosti gnoja


— na temelju ciene, koju ima slama, ili na temelju umanjenoga šumskoga
dobitka, prouzročenog sa stelarenjem, proračunati. Ako uzmemo u
obzir poglavito pepeljikovinu, tada stoji vriednost djubra jednako velike