DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1898 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 243 leitung fiir deu praktisclieu Gebrauch unter specieller Beriicksichtigung der Forstkultur. Mk. 2 50. Stotzer, Prof. Dr, H.: Waldwerthrechnung und forstliche Sta tistik. Eiii Lehr- und Handbucli. 2. Auflage. S. 211. Mk. 4. Šiiinarsko-lOTadki leksikon. Sastavio Josip Ettiuger. Nakladom kr. sveučilištne knjižare Fr. Suppana. 1898. Stranica 438. Ciena 2 forinta. Ovo je treća knjiga, kojom nas naš vanredno marljivi šumarski pisac tečajem zadnjih dvijuh godina nađaruje. Prvu svoju knjigu „sriemskoslavonsko- hrvatske divlje životinje, zvieri i ptice" izdao je god. 1857., dakle prvo 40 godiaa, u ono doba, kada je svakolika naša književnost još u povojih bila. Upravo se mi šumari možemo podičiti, da je u ono doba hrvatski šumar hrvatsku knjigu napisao. Moram istinu reći, da me je iznenadilo, kada sam najnoviju Ettingerovu knjigu u ruke primio, iznenadilo za to, jer po mom ronienju strukovni leksikoni dolažahu najkašnje, kada su svekolike grane dotične struke jur podpuno izgradjene, — a kada tamo, dolazi g. Ettinger sa leksikonom, dok mi jošte ne imamo knjiga za škosku porabu, a nekmo li i takovih, s kojima bi naši mladi šumari svoje školsko znanje proširiti mogli. Tko je kriv po naše šumarske prilike žalostnoj činjenici, ne ćemo ovdje izpitivati, nego ćemo ju samo konstatirati; baš zato moramo svaki najnoviji pojav u našoj šumarskoj književnosti veseljem pozdraviti, a to činimo i sa Ettigerovim leksikonom. Kako iz predgovora razabiremo, stavio si je pisac kod sastavljanja svoga leksikona dvostruku zadaću: 1. da brzim načinom orientira strukovnjaka i nestrukovujaka u pojedine predmete šumarsko-lovačke struke, odnosno da im razjasni, što pojedini tehnički izrazi zuače; 2. da pribere ono hrvatsko tehničko nazivlje, koje u šumarsku struku zasjeca. Ova potonja zadaća je tim važnija, što mi hrv. šumari za mnogi te mnogi predmet i pojam ne imamo još ili nikakovih, ili posve manjkavih izraza. Usljed toga se puno puta niti ne razumiemo, jer dok si jedau pod stanovitim izrazom predstavlja ovaj ili onaj pojam, predstavlja si drugi šumar posve nešto drugoga. Takovih izraza ima najviše u šumogojstvu, gdje kao n. pr. kod proriede i kod raznih radnja u prebornoj šumi pojedini stepeni tih raduja niesu jošte svoj jasan izraz našli. To je uzrokom, da svaki rabi onaj izraz, koji bud njegovim nazorom za dotičnu raduju najbolje odgovaro, bud se poslužuje sa lokalnima izrazima, koji su više puta posve dobri, a više puta i ne. Zato i jesmo priuuždeni, da takovima nepoznatima ili skovanima izrazima pridodajemo odgovarajuće njemačke izraze. Ta će nesigurnost trajati sve dotle, dok ne budemo za svaku granu šumarske znanost barem jedno djelo u hrvatskom jeziku imali; svako takovo djelo trebati će da ima na koncu |