DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1898 str. 15     <-- 15 -->        PDF

- 221 —
od strane družtva skroz izlišna, dapače bojim se,
ne bi li dotičnici napokon tim i ovdje — tjerajuć lisicu — iztjerali
vuka !


U Križeve i li, 20. travnja 1898.


Prof. F. Kesterčanek.


Naučna osnova za lugarnice, odnosno lugarske
tečajeve; unutarnje uredjenje, kućni red i zapt
u lugarnicah.


Priobćio S. Partaš.


Pošto sam u br. 3. «Sum. lista» o. g. obrazložio glavne
principe, na kojih se temelji naobrazba lugarskoga osoblja u
zemljah, koje svojski nastoje oko unapredjivanja šumarstva,
navlastito ocrtao načela, koja u tom pogledu vriede za Austriju
i susjednu nam Ugarsku, udovoljiti 6u mojem obećanju, stavljenom
u gore spomenutom broju «Šum. lista» u sliedećem,
obzirom na naučnu osnovu, koja bi se mogla preporučiti za
naše lugarnice i lugarske povremene tečajeve, kao i samog
kućnog reda i disciplinarnih propisa za takove lugarnice. Ponajprije
progovoriti ću o tom, kakova bi se za takove ratarnice
preporučiti mogla.


Jfaučna osnova.


I. Računstvo.
a) četiri vrsti računa sa cielimi brojevi, običnimi desetinskimi
čestniei.
b) Ustanovljivanje zajedničkoga nazivnika i kvadriranja,
nu potonje samo u obliku množitbe.
c) Omjeri, razmjeri i prosto pravilo trojno.
d) Metrička mjera i stara mjera uz praktične primjere
proračunavanja iz jedne mjere u drugu,




ŠUMARSKI LIST 6/1898 str. 16     <-- 16 -->        PDF

— 222 —


II. Mjerstvo i rajerstvene vježbe.
a) Pravac, kut, krug i njegova svojstva.
b) Ini mjerstveni likovi i proračunavanje površine istih.
c) Izkolcenje crta, kuteva i likova, te proračunavanje povr


šina istih na polju i šumskih čistinah i sječinah. ´
d) Mjerenje crta i kuteva pomoćju mjeračkoga lanca ili
vrpce; mjerenje kuteva busolom. Skradeno mjerilo.


Eačunstvo i mjerstvo imade se tako predavati, da se praktični
primjeri odnose što više na šumarstvo, n. pr. da se znade
izračunati nuždna množina sjemena za zadanu površinu, nuždna
množina biljka kod raznih načina pravilne sadnje, da se ubrajaju
težačke tjednice, kako se stalna svota novaca dieli medju
radnike i t. d.


III. Proračunavanje drvne gromade ležećih
stabala, kusova, izdjelane gradje i inih tjelesa.
a) Proračunavanje drvne gromade kusova iz srednje temelj


nice i duljine.
b) Kubiciranje ležećih stabala pomoćja tablica.
c) Izračunavanje množine ogrievnog drva polag prostornih


metara i metričkih hvati^ nadalje opredjelivanje množine drva,


nalazećeg se u gotovom ugljevniku.
d) Kubiciranje pravilno složenih kupova kamenja ili zemlje.
e) Obične promjerke i uporaba istih.


IV. Prirodopis.
(Najvažnije iz bilinstva i životinjstva).
a) Poznavanje glavnih vrstih listnatog i četinjavog drveća
i grmlja, te glavnih tehničkih svojstva i uporabe raznih vrsti drva.
b) Poznavanje najvažnijih štetnih zareznika i sredstva
proti istim.
c) Poznavanje životinja, koje su po šumarstvo od važnosti,
imenito pako poznavanje svih onih životinja i ptica, koje su po
lovstvo od važnosti.




ŠUMARSKI LIST 6/1898 str. 17     <-- 17 -->        PDF

— 223 —


V. Sadjenje, gojenje i čuvanje šuma i uporaba
šumskih proizvoda.


a) Visoka, nizka i srednja šuma, glavno obilježje i svojstva
takovih šuma.
b) O naravnom pomladjivanju šuma čistom, oplodnom i


prebornom sječom.
c) O čišćenju i proredjivanju, pak nadzoru kod tih radnja.
e) Doznačivanje i buletanje drva, preuzimanje izradjenoga


gradjevnoga i ogrievnoga drva.


f) Najvažnije iz čuvanja šuma, navlastito, što se lugara i
njegove svakidanje službe tiče i sredstva za obranu šuma od
raznih neprijatelja.


g) Drvarsko orudje i postupak kod obaranja drva i izradjivanja
razne robe.
h) Odpremanje i izvoz drva iz šume, te nadzor lugarskoga
osoblja u tom pogledu. ,


i) Najvažniji šumski nuzužitci, nadzor lugarskoga osoblja
u tom pogledu, navlastito obzirom na šumsku pašu i žirovinu.
j) Nešto 0 t. z. šumskih obrtih, kao o pougljenjivanju,


piljana i t. d.
k) O kršu i pogibelji zakrasivanja.


VI. Lovstvo.
a) Razni načini lova na koristne i štetne dlakare i ptice.
h) Njega i hranjenje plemenite divljači.
c) O nadjevanju (ako je moguće).
Zajedno sa šumarstvom i lostvom imadu se uzeti i glavne


zakonske ustanove, tičuće se šumarstva i lovstva.


VII. Službeni i ini pismeni sastavci.
a) Vodjenje lugarske službene knjige. Pismo neka bude
što čitljivije, čišće i ljepše. Osobito točno ima svaki pitomac
da unese sve, kada je vani u pridjelenju kod kojega lugara,
s kojim obilazi po čuvariji.


h) Izradjivanje raznih prijava, tjednica popisa i t. d.




ŠUMARSKI LIST 6/1898 str. 18     <-- 18 -->        PDF

— 224 -
Vlir. Ribogojstvo.


Kratki pregled ribogojstva, navlastito uzgoj krapova i
pastrva, ako je tomu zgode, pa se u blizini nalaze ribnjaci
bilo za krapove, bilo za pastrve. Ribogojstvo se na kratko, a
praktički uzima i u lugarnicama u Austriji, a ne bi bilo iz gorega,
da se i kod nas ovoj privrednoj grani posveti nešto više pomnje,
osobito u gorskih predjelih, gdje ima množtvo potoka, koji
imadu sve uslove, da se u njih pastrve goje. Tako je primjerice
u austrijskih alpinskih krunovinali i zemljah kod gotovo
svake državne šumarije i mali ribnjak za uzgoj pastrva, koje
se nakon 3—4 godine puštaju u potoke. Čitavo i´ibogojstvo u
tih potocih povjereno je šumarskom i lugarskom osoblju. Potrebno
je stoga, da i lugari imadu neko ribogojstveno znanje,
a stiču ga u lugarnicah. Tomu slično moglo bi se to pitanje
i u nas riešiti.


IX. Prvapomoćkodnezgoda.
Poduku 0 prvoj pomoći kod nezgoda dobivaju pitomci i
u austrijskih lugarnicah, a čini nam se shodnim ovakovu poduku
i našim lugarima pružiti. Da se lugar često nadje u položaju,
gdje mu to dobro doći može, jasno je svakomu, koji pozna
život lugara, šumskih radnika, vozara i t. d. i zna za one
mnoge pogibelji, kojim su ti ljudi izvrgnuti i koliko više puta
vremena prodje, dok im kod kakove nezgode liečnička pomoć
stigne.


Ovo bi bila naučna osnova, koja bi po našem sudu za
naše lugarnice odgovarati mogla obzirom na prednaobrazbu,
koja se od pitomaca zahtjeva, a ta je ona, kako bi već u predjašnjem
članku spomenuto, koja se stiče svršenom osnovnom
školom. Ona sadržaje ono, što je lugaru od nužde, da uzmogne
biti desnom rukom šumara, izradjena je prema naučnim osnovam
austrijskih lugarnica i lugarskog tečaja u Bregenzu, nu znatno
jednostavnija, kako to naše prilike i manja prednaobrazba pitomaca
traži.




ŠUMARSKI LIST 6/1898 str. 19     <-- 19 -->        PDF

— 225 —


Ova naučna osnova odgovarala bi ne samo za naše lugar


nice, već i za povremene lugarske tečaje, jedino sto bi se kod


ovih prirodopisni dio skratiti mogao, jer je mnogo toga u


službi stojećem lugaru poznato, što polazniku lugarnice možda


poznato nije.


Kod samoga naukovanja moralo bi se mnogo


više paziti na kvalitet, nego li na kvantitet


samoga znanja, jer mnogo vise vriedi znati i


nešto manje, nu dobro, nego više, ali manjkavo


i p 0 V r š n o.


Pošto sama teorija nije dostatna za naobrazbu lugara,


imala bi se nuz teoriju marljivo njegovati praksa, t. j . pitomci


bi imali izvadjati razne radove, zasjecajuće u šumarstvo, poimence:


a) izvadjati kao težaci sve radnje u šumskom vrtu,


h) obavljati razne načine sjetve i sadnje na sječinama,


c) čistiti i proredjivati mlade šume,


d) uputiti se u sječu, izdjelavanje, numeriranje i preuzi


manje drva,


e) praktički izvršivati lovstvo.


Samo naukovanje neka bi trajalo u lugarnici 10 mjeseci.


Početak naukovanja neka bi se odredio sa 1. listopadom, a


svršetak sa zadnjim srpnjem sliedeće godine. Od 1. listopada


pa do konca veljače mogla bi se više njegovati teorija, a od


početka ožujka do konca lipnja više praksa. U mjesecu srpnju


moralo bi se pitomcem ostaviti više vremena, da se što bolje


priprave za izpit, koji bi se zadnjih dana mjeseca srpnja obdržavao.
Akoprem je kazano, da bi se imala u ljetno vrieme više
njegovati praksa i praktični rad, nego li zimi, ipak se imade
što više njegovati praktična poduka i u zimsko doba, jer će
samo u tom slučaju moći doista valjani lugari iz lugarnice izaći.


Za naukovanje opredieljeni su svi dani, izim nedjelja i
svetaca i sv i satov i takovih dana, izim onih, koji su polag
kućnoga reda ostavljeni za zajutrak, objed, večeru, odmor i
počinak.


18




ŠUMARSKI LIST 6/1898 str. 20     <-- 20 -->        PDF

— 226 —


Osoblje lugarnice.


Glavni učitelji lugarnice bili bi upravitelj lugar


i e e, a to je taksator imovne obćine ili šumarski upravitelj


mjestne šumarije i njemu u pomoć pridieljeni šumarsk i


pristav, i to kod kuće i vani.


Kod praktičnih radova pridjelili bi se pitomci u manjih


skupinah boljim lugarom i predradnikom na poduku.


Teoret8l

nuždniju mjeru ograničiti.


Da se kućni red što strožije obdržaje, ima biti u lugarnici
po jedan stari nadlugar ili lugar. Ovaj bi morao biti osobito
savjestan i točan, a po mogućnosti oženjen i stanovati sa
obitelju u lugarnici, gdje bi vršio dužnosti pazikud e i nad zornika.


Izpitl.


Koncem mjeseca srpnja obdržavao bi se sa pitomcima
lugarnice izpit, na kojem bi pitomci imali sve pokazati, što su
tečajem deset mjeseci naučili. Ovaj bi izpit imao biti javan,
a imao bi tomu izpitu prisustvovati kao povjerenik, osim upravitelja
lugarnice i njegovog zamjenika, po jedan povjerenik kr.
zemalj. vlade, kao predsjednik izpitnoga povjerenstva. Povjerenstvo
izdati će pitomcem svjedočbu, u kojoj se ima što savjestnije
ocjeniti ćudorednost, marljivost i uporabivost istoga.


Unutarnja uredba lugarnice, kućni red i zapt.


Vrhovni šumarski činovnik imovne obćine, uz koju je lugarnica
osnovana, ima pravo u svako doba lugarnicu inspicirati i
osvjedočiti se o vladanju i napredku pitomaca.


Pitomci lugarnice jesu interniste, a samo iznimno smije
dozvolom kr. zemalj. vlade i koji eksternista u lugarnici obuku
primati. Više od trojice eksternista u isto vrieme ne smije biti.


Pitomci moraju ustati ljeti u 5 sati, zimi u 6 sati u jutro,
po tom odma prirediti svaki svoj krevet, očistiti odjelo i obuću.




ŠUMARSKI LIST 6/1898 str. 21     <-- 21 -->        PDF

— 227 —


a izmjenično izmesti sobu, zatim zajutrak potrošiti. Za 1 sat
imadu biti za odredjeui posao spremni.


Kada su pitomci kod kuće, objeduje se u 12, a večera
zimi u 7, a ljeti ^\^8 sati. Za objed i odmor služi ljeti vrieme
od 12—2, a zimi od 12—1 sat po podne.


Vrieme od 6, odnosno 7 do 12 i od 1, odnosno 2 do 7,
odnosno ^jg 8 sati ostavljeno je za obuku i praktični rad, polag
posebnog reda.


Vrieme od 7, odnosno 8 sati u večer do 10 sati u noći
mogu pitomci po volji upotriebiti, nu izaći iz lugarnice, navlastito
pohadjati krčme, dozvoljeno je samo na pismenu dozvolnicu
upravitelja lugarnice. U 10 sati noćju imadu se utrnuti
svetiljke i zavladati mir.


Svake nedelje i blagdana imadu pitomci prisustvovati
službi božjoj po odredbi upravitelja i ostalo vrieme upotriebiti
za svoje privatne poslove, riešavanje zadaća i slično. Po podne
dozvoljava im se pristojno se pozabaviti i izaći, u koliko to
upravitetj dozvoli.


Uredjenje spavaonica ima biti na vojničku t. j . svaki od
pitomaca mora imati svoj krevet, nalik vojničkom, policu, ključanicu,
čašu, žlicu, vilicu, nož i druge potrebštine. Sve pokučtvo
i druge naprave vlastničtvo su lugarnice, a svaki je dužan
kloniti se zlobne oštete svih naprava, a eventualni trošak, koji
bi time nastao, nadoknaditi.


Odielo dobit će pitomci u lugarnici, koje neka bude slično
onomu lugara kod imov. obćina, nu bez distinkcije. Knjige i
druga potrebna učila dobiti će pitomci badava u lugarnici.


U koliko posjeduju pitomci puške i lovačke noževe, imadu
ih prigodom nastupa predati upravitelju lugarnice. Ovakove
puške imadu i vježbe radi pod nadzorom čistiti. Oružje izručiti
će se pojedinim pitomcem n. pr., kad budu pridjeleni kojemu
lugaru na poduku, da s njim zajedno čine lugarsku službu.
U koliko pojedinac vlastite puške ne ima, dobiti će ju u
lugarnici.




ŠUMARSKI LIST 6/1898 str. 22     <-- 22 -->        PDF

— 228 —


Rubenina ima se davati stalnim osobam na pranje svakoga
tjedna. Hrana pitomaca neka bude jednostavna, a uredjenje
slično vojničkoj menaži momčadi. Za kuhanje najmiti c´e
se posebno osoblje, najzgodnije bi to bilo povjeriti ženi onoga
lugara, koji je kao nadzornik i pazikuea u lugarnici ili posebnom
kuhaču.


Da se pitomci nauče pojedina jednostavna jela i sami
priugotavljati, neka se po njih nekoliko u jedanput u tom u
kuhinji poduči.


Pitomci imadu se mirno i čestito vladati, sami paziti na
red i čistoću i odredbam se učitelja i nadzornika pokoravati.
Sto se pušenja tiče, izdati će se posebni propisi polag
uvidjanosti upravitelja i nadzornika lugarnice.


Onaj, koji se čuti bolestan, ima se prijaviti nadzorniku,
a ovaj to ima prijaviti upravitelju, da se shodno glede njege
bolestnika odrediti može.


Kada pitomci po više dana vani izbivaju kod posla ili
vježbe, vriede za njih one ustanove od vremena u jutro, kad
ustanu, pak dok se na počinak spreme — koje će im izdati
bilo šumari, lugari ili predradnici, kojim su na poduku dodic-
Ijeni, dakle vriedi za njih ono isto, što vriedi i za druge težake,
s kojima zajedno rade. Za vrieme, kada pitomci vani kod
radnja izbivaju, a ne mogu kući, imadu se za hranu sami
skrbiti, kako se skrbe u vanjskoj službi lugari i drvodjelci i
sve to platiti iz nadnice, koja će im se dati, kad se rabe kao
poslenici.


U koliko bi se ove odredbe popuniti ili preinačiti morale,
imao bi se izraditi zajednički predlog od strane upravitelja i
nadzornika lugarnice i podnieti kr. zemalj. vladi na odobrenje,
jer vrhovni nadzor nad lugarnicom pristoji kr. zemalj. vladi,
odjelu unutarnjem, a referat vodi šumarski odsjek istoga.


Disciplinarni propisi.


Svaki pitomac imade se se strogo držati kućnoga reda i
svih odredaba upravitelja ratarnice, odnosno njegova zamjenika




ŠUMARSKI LIST 6/1898 str. 23     <-- 23 -->        PDF

— 229 —


i nadzornika i izkazati im dužno poštovanje, a tako isto izkazati
običajno štovanje i inim osobam, koje zauzimlju odličniji
položaj, a mirno se i pristojno ponašati u obde svagdje i prama
svakom, ma i najsiromašnijem čovjeku.


Svaki pitomac ima se vjerskih i ćudorednih propisa strogo
držati, trsiti se, da bude što štedljiviji, skromniji i s malim
zadovoljan. Ne ee se stoga trpiti, da on prekomjerno i nerazborito
troši, ma da bi možda i mogao.


Onaj, koji se ovih propisa držao ne bi, imade se po upravitelju
lugarnice kazniti, uzev pri tom u obzir otegotne ili
olahkotne okolnosti, preslušav prije toga krivca, eventualno
u prisuću svog zamjenika ili nadzornika.


Sve kazne unašaju se u posebni registar.


Kao disbiplinarne kazne vriede:


a) opomena ili ukor u četiri oka,


h) ukor uz pretnju strožijih kazna u prisuću zamjenika i
drugova,
c) kućni zatvor na jedan ili više dana, najviše 14 dana,
d) samotni zatvor,
e) izgon iz lugarnice.
Kazne pod a) b) i c) ima pravo izreći upravitelj lugarnice,


kaznu pod d) u sporazumku sa zamjenikom. Proti ovim kaznama
ne ima prava pritužbe, a one se odmah i izvršuju, dočim za
kaznu pod e) treba odobrenje kr. zetnalj. vlade.


Odpust, odnosno izgon iz lugarnice, može uzsliediti u onom
slučaju, ako ima pitomac takovih duševnih i tjelesnih mana,
koje ga nesposobnim za lugarsku slučbu čine, ako mu je napredak
previše slab, ili ako je takova šta počinio, da bi njegov
daljni boravak u lugarnici bio pogibeljan po disciplinu drugih
pitomaca. U posliednjem slučaju može se odstranenje takovog
pitomca iz lugarnice odmah po upravitelju odrediti.


Obzirom na trošak za jednoga pitomca moglo bi se za
deset mjeseci računati oko 150 for. bez odiela. Pitomaca ne bi
bilo svrsi shodno više od 10—15 na jedanputa primiti, jer je
poznato, da bi preveliki broj takovih nepovoljno na sam uspjeh
poduke djelovao.




ŠUMARSKI LIST 6/1898 str. 24     <-- 24 -->        PDF

— 230 —


Povremeni lugarski tečajevi.


Ovakovi tečajevi mogli bi se ijod nas obdržavati od 1ožujka
do korica travnja ili najdulje svibnja. Naučna osnova
ostala bi gotovo ista, nu kako je prije spomenuto, ona bi se
u pojedinih djelovih shodno skratila. Polaznici uzdržavali bi
se za vrieme trajanja tečaja najbolje malimi podporami: zemlje
imov. obćina, držav. erara i t. d. Za trajanja tečaja osjegurao
bi se osim toga polaznikom slobodan stan, razsvjeta i ogriev.


Obuka bi bila pretežno teoretska, nu ipak spojena sa praktičnimi
radovi, navlastito u šumskih vrtovih i sječinah.


Na svršetku izdala bi se svakom polazniku svjedočba,
kojom bi mu se potvrdilo, kojim je marom teČaj polazio, a oni,
koji bi se htjeli podvrći posebnom izpitu, dobili bi svjedočbu, u
kojoj bi se dokazano znanje teorije kumulativno ocjenilo.


Ovakovom organizacijom tečajeva osjegurao bi se uspjeh,
kakav je polučen opetovano u Bregenzu.


Zaštitno drveće.


(Nastavak).


e) Drveće kao zaštitni rub.


Uzgoj sastojina često trpi od prirodnih nepogoda, kao od
hladnih i žestokih vjetrova, kojima su naročito okrajci gojitba
izvržeui; dočim opet mnoge gojitbe su izložene suvišnom i
žestokom uplivu svjetla; ovakovi uplivi i sam humus stojbine
raztvaraju na uštrb same gojitbe.


Tima nepogodama je najjači uztuk odrasli porast, nalazeći
se pred i pored same gojitbe u svrhu zaštite.


Tomu dosljedno je uputno, da za uzgoj budućih sastojina
podržajemo u takvih prilikah od stare, sječi dorasle porastline,
nuždni rub (štit) u zaštitu same gojitbe, u prugah od 5 do 10
koraka šir´ne, koje rubove tek tada uporabiti valja, kada su
svojoj svrsi udovoljili, t. j . kada nam je gojitba u toliko uspjela
i ojačala, da joj te dalnje zaštite više ne treba; na koncu valja