DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1898 str. 15 <-- 15 --> PDF |
- 221 — od strane družtva skroz izlišna, dapače bojim se, ne bi li dotičnici napokon tim i ovdje — tjerajuć lisicu — iztjerali vuka ! U Križeve i li, 20. travnja 1898. Prof. F. Kesterčanek. Naučna osnova za lugarnice, odnosno lugarske tečajeve; unutarnje uredjenje, kućni red i zapt u lugarnicah. Priobćio S. Partaš. Pošto sam u br. 3. «Sum. lista» o. g. obrazložio glavne principe, na kojih se temelji naobrazba lugarskoga osoblja u zemljah, koje svojski nastoje oko unapredjivanja šumarstva, navlastito ocrtao načela, koja u tom pogledu vriede za Austriju i susjednu nam Ugarsku, udovoljiti 6u mojem obećanju, stavljenom u gore spomenutom broju «Šum. lista» u sliedećem, obzirom na naučnu osnovu, koja bi se mogla preporučiti za naše lugarnice i lugarske povremene tečajeve, kao i samog kućnog reda i disciplinarnih propisa za takove lugarnice. Ponajprije progovoriti ću o tom, kakova bi se za takove ratarnice preporučiti mogla. Jfaučna osnova. I. Računstvo. a) četiri vrsti računa sa cielimi brojevi, običnimi desetinskimi čestniei. b) Ustanovljivanje zajedničkoga nazivnika i kvadriranja, nu potonje samo u obliku množitbe. c) Omjeri, razmjeri i prosto pravilo trojno. d) Metrička mjera i stara mjera uz praktične primjere proračunavanja iz jedne mjere u drugu, |
ŠUMARSKI LIST 6/1898 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 222 — II. Mjerstvo i rajerstvene vježbe. a) Pravac, kut, krug i njegova svojstva. b) Ini mjerstveni likovi i proračunavanje površine istih. c) Izkolcenje crta, kuteva i likova, te proračunavanje povr šina istih na polju i šumskih čistinah i sječinah. ´ d) Mjerenje crta i kuteva pomoćju mjeračkoga lanca ili vrpce; mjerenje kuteva busolom. Skradeno mjerilo. Eačunstvo i mjerstvo imade se tako predavati, da se praktični primjeri odnose što više na šumarstvo, n. pr. da se znade izračunati nuždna množina sjemena za zadanu površinu, nuždna množina biljka kod raznih načina pravilne sadnje, da se ubrajaju težačke tjednice, kako se stalna svota novaca dieli medju radnike i t. d. III. Proračunavanje drvne gromade ležećih stabala, kusova, izdjelane gradje i inih tjelesa. a) Proračunavanje drvne gromade kusova iz srednje temelj nice i duljine. b) Kubiciranje ležećih stabala pomoćja tablica. c) Izračunavanje množine ogrievnog drva polag prostornih metara i metričkih hvati^ nadalje opredjelivanje množine drva, nalazećeg se u gotovom ugljevniku. d) Kubiciranje pravilno složenih kupova kamenja ili zemlje. e) Obične promjerke i uporaba istih. IV. Prirodopis. (Najvažnije iz bilinstva i životinjstva). a) Poznavanje glavnih vrstih listnatog i četinjavog drveća i grmlja, te glavnih tehničkih svojstva i uporabe raznih vrsti drva. b) Poznavanje najvažnijih štetnih zareznika i sredstva proti istim. c) Poznavanje životinja, koje su po šumarstvo od važnosti, imenito pako poznavanje svih onih životinja i ptica, koje su po lovstvo od važnosti. |
ŠUMARSKI LIST 6/1898 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 223 — V. Sadjenje, gojenje i čuvanje šuma i uporaba šumskih proizvoda. a) Visoka, nizka i srednja šuma, glavno obilježje i svojstva takovih šuma. b) O naravnom pomladjivanju šuma čistom, oplodnom i prebornom sječom. c) O čišćenju i proredjivanju, pak nadzoru kod tih radnja. e) Doznačivanje i buletanje drva, preuzimanje izradjenoga gradjevnoga i ogrievnoga drva. f) Najvažnije iz čuvanja šuma, navlastito, što se lugara i njegove svakidanje službe tiče i sredstva za obranu šuma od raznih neprijatelja. g) Drvarsko orudje i postupak kod obaranja drva i izradjivanja razne robe. h) Odpremanje i izvoz drva iz šume, te nadzor lugarskoga osoblja u tom pogledu. , i) Najvažniji šumski nuzužitci, nadzor lugarskoga osoblja u tom pogledu, navlastito obzirom na šumsku pašu i žirovinu. j) Nešto 0 t. z. šumskih obrtih, kao o pougljenjivanju, piljana i t. d. k) O kršu i pogibelji zakrasivanja. VI. Lovstvo. a) Razni načini lova na koristne i štetne dlakare i ptice. h) Njega i hranjenje plemenite divljači. c) O nadjevanju (ako je moguće). Zajedno sa šumarstvom i lostvom imadu se uzeti i glavne zakonske ustanove, tičuće se šumarstva i lovstva. VII. Službeni i ini pismeni sastavci. a) Vodjenje lugarske službene knjige. Pismo neka bude što čitljivije, čišće i ljepše. Osobito točno ima svaki pitomac da unese sve, kada je vani u pridjelenju kod kojega lugara, s kojim obilazi po čuvariji. h) Izradjivanje raznih prijava, tjednica popisa i t. d. |
ŠUMARSKI LIST 6/1898 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 224 - Vlir. Ribogojstvo. Kratki pregled ribogojstva, navlastito uzgoj krapova i pastrva, ako je tomu zgode, pa se u blizini nalaze ribnjaci bilo za krapove, bilo za pastrve. Ribogojstvo se na kratko, a praktički uzima i u lugarnicama u Austriji, a ne bi bilo iz gorega, da se i kod nas ovoj privrednoj grani posveti nešto više pomnje, osobito u gorskih predjelih, gdje ima množtvo potoka, koji imadu sve uslove, da se u njih pastrve goje. Tako je primjerice u austrijskih alpinskih krunovinali i zemljah kod gotovo svake državne šumarije i mali ribnjak za uzgoj pastrva, koje se nakon 3—4 godine puštaju u potoke. Čitavo i´ibogojstvo u tih potocih povjereno je šumarskom i lugarskom osoblju. Potrebno je stoga, da i lugari imadu neko ribogojstveno znanje, a stiču ga u lugarnicah. Tomu slično moglo bi se to pitanje i u nas riešiti. IX. Prvapomoćkodnezgoda. Poduku 0 prvoj pomoći kod nezgoda dobivaju pitomci i u austrijskih lugarnicah, a čini nam se shodnim ovakovu poduku i našim lugarima pružiti. Da se lugar često nadje u položaju, gdje mu to dobro doći može, jasno je svakomu, koji pozna život lugara, šumskih radnika, vozara i t. d. i zna za one mnoge pogibelji, kojim su ti ljudi izvrgnuti i koliko više puta vremena prodje, dok im kod kakove nezgode liečnička pomoć stigne. Ovo bi bila naučna osnova, koja bi po našem sudu za naše lugarnice odgovarati mogla obzirom na prednaobrazbu, koja se od pitomaca zahtjeva, a ta je ona, kako bi već u predjašnjem članku spomenuto, koja se stiče svršenom osnovnom školom. Ona sadržaje ono, što je lugaru od nužde, da uzmogne biti desnom rukom šumara, izradjena je prema naučnim osnovam austrijskih lugarnica i lugarskog tečaja u Bregenzu, nu znatno jednostavnija, kako to naše prilike i manja prednaobrazba pitomaca traži. |
ŠUMARSKI LIST 6/1898 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 225 — Ova naučna osnova odgovarala bi ne samo za naše lugar nice, već i za povremene lugarske tečaje, jedino sto bi se kod ovih prirodopisni dio skratiti mogao, jer je mnogo toga u službi stojećem lugaru poznato, što polazniku lugarnice možda poznato nije. Kod samoga naukovanja moralo bi se mnogo više paziti na kvalitet, nego li na kvantitet samoga znanja, jer mnogo vise vriedi znati i nešto manje, nu dobro, nego više, ali manjkavo i p 0 V r š n o. Pošto sama teorija nije dostatna za naobrazbu lugara, imala bi se nuz teoriju marljivo njegovati praksa, t. j . pitomci bi imali izvadjati razne radove, zasjecajuće u šumarstvo, poimence: a) izvadjati kao težaci sve radnje u šumskom vrtu, h) obavljati razne načine sjetve i sadnje na sječinama, c) čistiti i proredjivati mlade šume, d) uputiti se u sječu, izdjelavanje, numeriranje i preuzi manje drva, e) praktički izvršivati lovstvo. Samo naukovanje neka bi trajalo u lugarnici 10 mjeseci. Početak naukovanja neka bi se odredio sa 1. listopadom, a svršetak sa zadnjim srpnjem sliedeće godine. Od 1. listopada pa do konca veljače mogla bi se više njegovati teorija, a od početka ožujka do konca lipnja više praksa. U mjesecu srpnju moralo bi se pitomcem ostaviti više vremena, da se što bolje priprave za izpit, koji bi se zadnjih dana mjeseca srpnja obdržavao. Akoprem je kazano, da bi se imala u ljetno vrieme više njegovati praksa i praktični rad, nego li zimi, ipak se imade što više njegovati praktična poduka i u zimsko doba, jer će samo u tom slučaju moći doista valjani lugari iz lugarnice izaći. Za naukovanje opredieljeni su svi dani, izim nedjelja i svetaca i sv i satov i takovih dana, izim onih, koji su polag kućnoga reda ostavljeni za zajutrak, objed, večeru, odmor i počinak. 18 |
ŠUMARSKI LIST 6/1898 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 226 — Osoblje lugarnice. Glavni učitelji lugarnice bili bi upravitelj lugar i e e, a to je taksator imovne obćine ili šumarski upravitelj mjestne šumarije i njemu u pomoć pridieljeni šumarsk i pristav, i to kod kuće i vani. Kod praktičnih radova pridjelili bi se pitomci u manjih skupinah boljim lugarom i predradnikom na poduku. Teoret8l nuždniju mjeru ograničiti. Da se kućni red što strožije obdržaje, ima biti u lugarnici po jedan stari nadlugar ili lugar. Ovaj bi morao biti osobito savjestan i točan, a po mogućnosti oženjen i stanovati sa obitelju u lugarnici, gdje bi vršio dužnosti pazikud e i nad zornika. Izpitl. Koncem mjeseca srpnja obdržavao bi se sa pitomcima lugarnice izpit, na kojem bi pitomci imali sve pokazati, što su tečajem deset mjeseci naučili. Ovaj bi izpit imao biti javan, a imao bi tomu izpitu prisustvovati kao povjerenik, osim upravitelja lugarnice i njegovog zamjenika, po jedan povjerenik kr. zemalj. vlade, kao predsjednik izpitnoga povjerenstva. Povjerenstvo izdati će pitomcem svjedočbu, u kojoj se ima što savjestnije ocjeniti ćudorednost, marljivost i uporabivost istoga. Unutarnja uredba lugarnice, kućni red i zapt. Vrhovni šumarski činovnik imovne obćine, uz koju je lugarnica osnovana, ima pravo u svako doba lugarnicu inspicirati i osvjedočiti se o vladanju i napredku pitomaca. Pitomci lugarnice jesu interniste, a samo iznimno smije dozvolom kr. zemalj. vlade i koji eksternista u lugarnici obuku primati. Više od trojice eksternista u isto vrieme ne smije biti. Pitomci moraju ustati ljeti u 5 sati, zimi u 6 sati u jutro, po tom odma prirediti svaki svoj krevet, očistiti odjelo i obuću. |
ŠUMARSKI LIST 6/1898 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 227 — a izmjenično izmesti sobu, zatim zajutrak potrošiti. Za 1 sat imadu biti za odredjeui posao spremni. Kada su pitomci kod kuće, objeduje se u 12, a večera zimi u 7, a ljeti ^\^8 sati. Za objed i odmor služi ljeti vrieme od 12—2, a zimi od 12—1 sat po podne. Vrieme od 6, odnosno 7 do 12 i od 1, odnosno 2 do 7, odnosno ^jg 8 sati ostavljeno je za obuku i praktični rad, polag posebnog reda. Vrieme od 7, odnosno 8 sati u večer do 10 sati u noći mogu pitomci po volji upotriebiti, nu izaći iz lugarnice, navlastito pohadjati krčme, dozvoljeno je samo na pismenu dozvolnicu upravitelja lugarnice. U 10 sati noćju imadu se utrnuti svetiljke i zavladati mir. Svake nedelje i blagdana imadu pitomci prisustvovati službi božjoj po odredbi upravitelja i ostalo vrieme upotriebiti za svoje privatne poslove, riešavanje zadaća i slično. Po podne dozvoljava im se pristojno se pozabaviti i izaći, u koliko to upravitetj dozvoli. Uredjenje spavaonica ima biti na vojničku t. j . svaki od pitomaca mora imati svoj krevet, nalik vojničkom, policu, ključanicu, čašu, žlicu, vilicu, nož i druge potrebštine. Sve pokučtvo i druge naprave vlastničtvo su lugarnice, a svaki je dužan kloniti se zlobne oštete svih naprava, a eventualni trošak, koji bi time nastao, nadoknaditi. Odielo dobit će pitomci u lugarnici, koje neka bude slično onomu lugara kod imov. obćina, nu bez distinkcije. Knjige i druga potrebna učila dobiti će pitomci badava u lugarnici. U koliko posjeduju pitomci puške i lovačke noževe, imadu ih prigodom nastupa predati upravitelju lugarnice. Ovakove puške imadu i vježbe radi pod nadzorom čistiti. Oružje izručiti će se pojedinim pitomcem n. pr., kad budu pridjeleni kojemu lugaru na poduku, da s njim zajedno čine lugarsku službu. U koliko pojedinac vlastite puške ne ima, dobiti će ju u lugarnici. |
ŠUMARSKI LIST 6/1898 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 228 — Rubenina ima se davati stalnim osobam na pranje svakoga tjedna. Hrana pitomaca neka bude jednostavna, a uredjenje slično vojničkoj menaži momčadi. Za kuhanje najmiti c´e se posebno osoblje, najzgodnije bi to bilo povjeriti ženi onoga lugara, koji je kao nadzornik i pazikuea u lugarnici ili posebnom kuhaču. Da se pitomci nauče pojedina jednostavna jela i sami priugotavljati, neka se po njih nekoliko u jedanput u tom u kuhinji poduči. Pitomci imadu se mirno i čestito vladati, sami paziti na red i čistoću i odredbam se učitelja i nadzornika pokoravati. Sto se pušenja tiče, izdati će se posebni propisi polag uvidjanosti upravitelja i nadzornika lugarnice. Onaj, koji se čuti bolestan, ima se prijaviti nadzorniku, a ovaj to ima prijaviti upravitelju, da se shodno glede njege bolestnika odrediti može. Kada pitomci po više dana vani izbivaju kod posla ili vježbe, vriede za njih one ustanove od vremena u jutro, kad ustanu, pak dok se na počinak spreme — koje će im izdati bilo šumari, lugari ili predradnici, kojim su na poduku dodic- Ijeni, dakle vriedi za njih ono isto, što vriedi i za druge težake, s kojima zajedno rade. Za vrieme, kada pitomci vani kod radnja izbivaju, a ne mogu kući, imadu se za hranu sami skrbiti, kako se skrbe u vanjskoj službi lugari i drvodjelci i sve to platiti iz nadnice, koja će im se dati, kad se rabe kao poslenici. U koliko bi se ove odredbe popuniti ili preinačiti morale, imao bi se izraditi zajednički predlog od strane upravitelja i nadzornika lugarnice i podnieti kr. zemalj. vladi na odobrenje, jer vrhovni nadzor nad lugarnicom pristoji kr. zemalj. vladi, odjelu unutarnjem, a referat vodi šumarski odsjek istoga. Disciplinarni propisi. Svaki pitomac imade se se strogo držati kućnoga reda i svih odredaba upravitelja ratarnice, odnosno njegova zamjenika |
ŠUMARSKI LIST 6/1898 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 229 — i nadzornika i izkazati im dužno poštovanje, a tako isto izkazati običajno štovanje i inim osobam, koje zauzimlju odličniji položaj, a mirno se i pristojno ponašati u obde svagdje i prama svakom, ma i najsiromašnijem čovjeku. Svaki pitomac ima se vjerskih i ćudorednih propisa strogo držati, trsiti se, da bude što štedljiviji, skromniji i s malim zadovoljan. Ne ee se stoga trpiti, da on prekomjerno i nerazborito troši, ma da bi možda i mogao. Onaj, koji se ovih propisa držao ne bi, imade se po upravitelju lugarnice kazniti, uzev pri tom u obzir otegotne ili olahkotne okolnosti, preslušav prije toga krivca, eventualno u prisuću svog zamjenika ili nadzornika. Sve kazne unašaju se u posebni registar. Kao disbiplinarne kazne vriede: a) opomena ili ukor u četiri oka, h) ukor uz pretnju strožijih kazna u prisuću zamjenika i drugova, c) kućni zatvor na jedan ili više dana, najviše 14 dana, d) samotni zatvor, e) izgon iz lugarnice. Kazne pod a) b) i c) ima pravo izreći upravitelj lugarnice, kaznu pod d) u sporazumku sa zamjenikom. Proti ovim kaznama ne ima prava pritužbe, a one se odmah i izvršuju, dočim za kaznu pod e) treba odobrenje kr. zetnalj. vlade. Odpust, odnosno izgon iz lugarnice, može uzsliediti u onom slučaju, ako ima pitomac takovih duševnih i tjelesnih mana, koje ga nesposobnim za lugarsku slučbu čine, ako mu je napredak previše slab, ili ako je takova šta počinio, da bi njegov daljni boravak u lugarnici bio pogibeljan po disciplinu drugih pitomaca. U posliednjem slučaju može se odstranenje takovog pitomca iz lugarnice odmah po upravitelju odrediti. Obzirom na trošak za jednoga pitomca moglo bi se za deset mjeseci računati oko 150 for. bez odiela. Pitomaca ne bi bilo svrsi shodno više od 10—15 na jedanputa primiti, jer je poznato, da bi preveliki broj takovih nepovoljno na sam uspjeh poduke djelovao. |
ŠUMARSKI LIST 6/1898 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 230 — Povremeni lugarski tečajevi. Ovakovi tečajevi mogli bi se ijod nas obdržavati od 1ožujka do korica travnja ili najdulje svibnja. Naučna osnova ostala bi gotovo ista, nu kako je prije spomenuto, ona bi se u pojedinih djelovih shodno skratila. Polaznici uzdržavali bi se za vrieme trajanja tečaja najbolje malimi podporami: zemlje imov. obćina, držav. erara i t. d. Za trajanja tečaja osjegurao bi se osim toga polaznikom slobodan stan, razsvjeta i ogriev. Obuka bi bila pretežno teoretska, nu ipak spojena sa praktičnimi radovi, navlastito u šumskih vrtovih i sječinah. Na svršetku izdala bi se svakom polazniku svjedočba, kojom bi mu se potvrdilo, kojim je marom teČaj polazio, a oni, koji bi se htjeli podvrći posebnom izpitu, dobili bi svjedočbu, u kojoj bi se dokazano znanje teorije kumulativno ocjenilo. Ovakovom organizacijom tečajeva osjegurao bi se uspjeh, kakav je polučen opetovano u Bregenzu. Zaštitno drveće. (Nastavak). e) Drveće kao zaštitni rub. Uzgoj sastojina često trpi od prirodnih nepogoda, kao od hladnih i žestokih vjetrova, kojima su naročito okrajci gojitba izvržeui; dočim opet mnoge gojitbe su izložene suvišnom i žestokom uplivu svjetla; ovakovi uplivi i sam humus stojbine raztvaraju na uštrb same gojitbe. Tima nepogodama je najjači uztuk odrasli porast, nalazeći se pred i pored same gojitbe u svrhu zaštite. Tomu dosljedno je uputno, da za uzgoj budućih sastojina podržajemo u takvih prilikah od stare, sječi dorasle porastline, nuždni rub (štit) u zaštitu same gojitbe, u prugah od 5 do 10 koraka šir´ne, koje rubove tek tada uporabiti valja, kada su svojoj svrsi udovoljili, t. j . kada nam je gojitba u toliko uspjela i ojačala, da joj te dalnje zaštite više ne treba; na koncu valja |