DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1898 str. 32 <-- 32 --> PDF |
- 198 — Različite viesti. Državni izpiti iz šumarske struke. Pod predsjedanjem kr. zem. šumarskog nadzornika gosp. Roberta Fischbacha, držao se je dne 12. i 13. ožujka pismeni, a 14, 15. i 16. ožujka ustmeni viši državni izpit za samostalno vodjenje šumskoga gospodarenja. Kao izpitni povjerenici fnngirahu gg. Ivan Partaš, kr. profesor šumarstva na kr. gospodarskom i šumarskom učilištu u Križevcima ; Josip Kozarac, kr. državni nadšumar i Dragutin Trotzer, nadšumar vlastelinstva nadbiskupije zagrebačke. Gosp. Trotzer obavljao je podjedno i poslove perovodje kod izpita. Izpitu se podvrgoše: Jerbić Ivan, Alković Josip, Prstec Emil, Krček Izidor, Grrozdanić Milan, Franješ .Turaj, Crkvenac Josip i Staničić Dane. Pismeni izpit obavljen je pod klausurom, a dobiše kandidati prvi dan tri pitanja i to:. 1. Iz geodezije : «Pomoćju kojeg instrumenta i kako ćete izvesti čitavu mrežu prosjeka u šum. gospodar, jedinici, velikoj oko 2.000 rali, u ravnici, kojim ćete strojem i kako izlučivati i mjeriti pojedine šumske odsjeke ? Koja se točnost zahtjeva kod prve, a koja kod druge radnje i konačno, kojom ćete točnošću i kako izračunati površine odsjeka (okružja), a kako pojedinih odsjeka (sekcija)? 2. Iz sadjeuja i gojenja šuma: «D kojim prilikama ćete se odlučiti, da osnujete šumski vrt, ujedno opišite sve radnje oko prvog uredjenja stalnog šumskog vrta s osobitim obzirom na izbor mjesta, položaja, tla i t. d., kao i sve ostale godišnje radnje u takvom šumskom vrtu*. 3. Iz čuvanja šuma: «Koje šume stradaju kod nas najviše od požara, što propisuje u tom pogledu obći šumski zakon i posebna kod nas u tu svrhu izdana naredba ?» Drugog dana nastavljen je pismeni izpit, te kandidati dobiše sliedeća pitanja: 1. Iz uporabe šuma i tehnologije: «Neka se opišu tehnička svojstva, uporaba i unovčivost naših trih glavnih vrsti hrastova: lužnjaka, kitujaka i cera ili jelovine i smrekovine». 2. Iz uredjenja šuma: «Cemu služe tako zvane revizije šumskog gospodarstva, koja im je važnost i kakove se sve radnje moraju prigodom revizija obaviti?* 3. Iz dendrometrije i računanja vriednosti šuma: «Neki susjedni vlastelin pozove vas kao vještaka, da mu procjenite neku hrastovu sastojinu, koju želi trgovcu prodati. Hrastovi su stari kojih 130—^-00 godina, a ima ih oko 600 do 700 komada, kojn bi procjenbenu metodu odabrali, kako bi pronašli ukupnu drvnu gromadu i to, koli za tehničku porabu sposobnu, koli onu, sposobnu za ogriev i kako bi opredielili njezinu novčanu vriednost?> |