DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1898 str. 16 <-- 16 --> PDF |
182 po šumsko tlo pogubn o upotrebljivanje, što se u nazočnom slučaju ne može reći, jer je okrivljeni isto ovako upotrebljivao šumsko to zemljište privolom kr. šumarije već kroz dvije godine prije. Priobčio: Dr. Ernest Spies. Nješto 0 zagodi lugarskih prijavnica. Pred menora na stolu leži jedna prijavnica vrhu šumske štete, koja mi je vraćena sa tim pozivom, neka ju predam lugaru prijavitelju sa nalogom, da, pošto je nastala zagoda, sam podmiri odštetu, odnosno procjenbenu vriedno?t, te da se ujedno isti lugur uputi, da može upitnog štetočinca putem redovite pravde utužiti. Ovu tražbinu imade lugar s toga podmiriti, jer da je on uzrokom zagode, koja je prouzrokovana time, što nije pravoga krivca u dotičnoj prijavnici nadao. Kije mi ovdje da kritiki podvrgnem nadležnu razpravljajuću oblast, već hoću da prikazem manjkavost odnosnih naredaba, na temelju kojih se zagoda proglasiti ima. Budi mi dozvoljeno, da u obranu uzmem lugarsko osoblje, pak da prikazem, kako je vjerojatno, da se lugar veoma lahko može prevariti u sastavljanju prijavnice, a i da lugar može veoma lahko biti prevaren po štetočincu. Ovakovi slučajevi se najčešće zbivaju, kad lugar prima novi srez, jer okolišno pučanstvo jošte ne pozna. Priznajem, da je velika blagodat lugaru za upoznanje kvaročinaca, ako imade kod sebe popis okolišnog pučanstva, jer tada može odmah kontrolirati izjavu štetočinca; nu ipak ni tada nije izključena mogućnost, a da prevejani štetočinac ne bi mogao lugaru opisati i nadati ime, prezime, te kuće broj upravo onoga, koga će lugar naći u svom popisu. Moglo bi mi se reći, da ako lugar ne vjeruje u izkaz štetočinca, tada neka ga sliedi i progoni; nu šta će činiti lugar tada, kada imade pred sobom u isti mah dva, tri ili |
ŠUMARSKI LIST 5/1898 str. 17 <-- 17 --> PDF |
- 183 — više štetočinaca, — hoće li ih plieniti? To bi bilo najuputuije i po zakonu ; ali ako se isti suprotstave, što će tim prvo učiniti, gdjeno znaju, da im lugar ne zna pravoga imena. U takovom slučaju ne preostaje lugaru ino, već stetočincu povjerovati sa tom zezervom, da se prije, nego li proti njemu prijavu podnese, osobno osvjedoči kod njegove kuće, da li je to onaj isti, koji mu se je na činu štete izkazao. Nu i tu nije izključena mogućnost, da opet ne bi mogao lugar biti prevaren; evo tomu primjera, na kojem se i temelji prije rečena zagoda. Lugar zateče na činu momka od 17 godina, upita ga za ime i prezime, kuće broj, te boravište. Momak se izkaže, da mu je ime Mate N., lugar ga odmah upita, da li je sin starog Mate, koga lugar dobro pozna, ovaj mu to potvrdi. Njekoliko dana kašnje prolazio je lugar selom, te se svrati u kuću dobro poznatog mu Mate N., a jer nikoga drugog nije bilo kod kuće, do tog istog momka, to je lugar bio uvjeren, da ga Mate nije prevario. Uslied toga sastavi proti njemu prijavnicu, koju je nakon 20 dana predao šumariji na dalnje uredovanje. Taj čin se je dogodio godine 1895. mjeseca rujna. Koncem godine 1897. izdala je pako kr. kot. oblast riešitbu, da je zagoda nastupila, jer nije pravi krivac bio a prijavnici nadan. Sad nastaje pitanje, da li je zagodi kriv lUgar. Lugar je prijavnicu podnio na uredovanje nakon 20 dana, t. j . u propisnom razdoblju, a zakonita zagoda nastaje nakon šest mjeseci. Lugar nije nikad bio pozvan na razpravu, a niti je dobio prijavnicu u zakonitom vremenu na izpravak. Moje nemjerodavno mnienje jest, da lugar nije krivac toj zagodi, i to upravo s toga, što nije bio pozvan na suočenje sa strankom, odnosno na samu razpravu, gdje bi se odmah pogrieška izpraviti mogla, a niti je bio ikada pismeno pozvan, da izpravi prijavu. |
ŠUMARSKI LIST 5/1898 str. 18 <-- 18 --> PDF |
- 184 -. Prijavljeni pako na pozive kr. kot. oblasti oglušivao se doći. a kad je napokon došao, uztvrdio je, da ga lugar nije tada na šteti zatekao, dapače da on nije ni u šumi bio, a kamo li štetu počinio i tako je nastala zagoda. Pravi pako krivac je ipak onaj isti momak sin Matin, no ime mu je Ivan. Sudite sada, da li ne može biti lugar prevaren. Ako dakle ostanemo kod uvjerenja, da lugar može biti prevaren, to onda moramo znati i za granice, do koje lugar smije biti prevaren bez svoje krivnje; kad bi znali za tu granicu, tada bismo lahko sudili lugaru, kada je krivac zagode, a kada ne. Naprotiv pako, osuditi lugara, da je krivac zagode, ako je prevaren, odnosno ako nije pravog štetočinca napisao, mislim, da nije u svakom slučaju pravedno. Mi imademo u tom pogledu samo jednu jedinu naredbu i to onu od godine 1884. pod brojem 46154., nu niti ta ne spominje, da li i kada bi mogao biti lugar radi zagode kažnjen ili na nakvadu štete povučen. Budi mi dozvoljeno, da napišem moje misli o zagodi. Da ne nastupi zagoda vrhu počinjene šumske štete, imali bi se sliedeći propisi uvažiti: 1. Lugar mora svakog prvog dana u mjesecu sve prijavnice prošlog mjeseca nadležnoj šumariji predložiti. 2. Šumarija imade u sliedećem mjesecu, dakle u roku od 30 dana sve dobivene prijavnice nadležnoj razpravljajučoj oblasti podnijeti. 3. Razpravljajuća oblast imade u trećem mjesecu odrediti razpravu uz prisutnost lugara prijavitelja. 4. Ukaže li se, da je prijavnica manjkava, tada razpravIjajuća oblast imade odmah ustmeno naložiti lugaru, da u roku najdulje od 14 dana izpravljenu prijavnicu i to neposredno na razpravljajuću oblast podnieti imade. 6. Za prijavnice, vraćene lugaru na izpravak, imade se posebna razprava odrediti, a k razpravi uz štetočinca i lugara |
ŠUMARSKI LIST 5/1898 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 186 — prijatelja pozvati, te pravog štetočinca s toga, što je lugara prevario, najstrožije kazniti i na naplatu prouzročenih troškova odsuditi, koji se troškovi imadu odmah putem ovrhe utjerati. Nastane li ipak zagoda, onda se imade onaj na odgovornost, eventualno na naplatu štete pozvati, čijem uslovu nije udovoljeno. Stankovečki. 0 biološkim podlogama za uzgoj sastojina. Od nadšumarnika i. s. Krafta. (Konac.) Mnogi misle, da se ne da izbjedi, da se sastojina sama proredjuje, ovo ne stoji osim kod onih sastojina, kod kojih je žilje počelo trunuti. U borovim sastojinama, koje su u pravo doba i u ne predugim razmacima jako proredjene, imadu gotovo sva stabla zdravu i za razvoj sposobni! krošnju. Pokraj svega toga ne mogu se podpuno zatvorene (sklopljene) sastojine bora i drugih vrsti, koje svjetlo vole, razviti, jer se njihova krošnja ne može u životu održati, ako se stabla u svojoj srednjoj dobi (Baumalter) nisu donekle izolirala. U sastojinama, sa kojima se nije pravilno postupalo, oporaviti će ariš svoju u nedovoljno proriedjenoj sastojini zakržljalu krošnju uvijek lakše od bora, jer se kod ariša nalaze spavajuća oka, koja dugo žive, te će posije jake prorjede iztjerati i u izdanke se razviti i tim asimilirajuće listne organe nadomjestiti. Kod dospjevajućih hrastovih sastojina prieti najviše opasnost od suhobrčnosti, manje u starim sastojinama, gdje su spavajuća oka na deblu izgubila gotovu svu snagu, isto tako ne treba se toliko bojati suhobrčnosti u sastojinama, gdje je hrast sa bukvom izmješan, jer je izbojna snaga spavajućih oka na hrastovom deblu oslabljena višegodišnjom sjenom, što ju je bukva davala; i u dobi, gdje se iz stabala može kolje praviti (Stangenalter), 15 |