DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1898 str. 11     <-- 11 -->        PDF

- 177 —
nutili stranah padala jaka kiša (škropac) uz oštar sjeveroiztočnjak,
koji je potrajao kroz mal ne tri" dana, što je doprinjelo,
da se je velika množina kiše na i oko stabla sabrala


tu smrznula.


Pokusnim iztraživanjem pronadjeno je, da je jedva sedam
kilograma drva obterećeno bilo sa trideset kilograma leda, kod
tankih grančica (šibica) ustanovljen je promjer leda 1—2 cm.
Grmlje i grmečci nisu se ni razpoznavali, isti su u ledu izčezli,
a vanjski oblik bijaše ledena kruglja. Stabalje, obterećeno tom
težinom, opiralo se neumoljivoj sili, koja je sve jačom bivala,
što je kiša dalje padala, te kad je stabalje preobteredeno postalo,
nastupio je lom, čije će žalostne posljedice dugo još
ostati u «Undečkoj dragi».
Tom nepogodom osujećeni su liepi snovi i namjere siromašne,
ali za ošumljenje goljetih zauzete i požrtvovne obć.
Hreljim, što više, imati će ista i žrtava doprinjeti.


Valja joj ponajprije sastojinu očistiti i odstraniti skroz
oštećena stabla, tanje di´vlje pridignuti i pod okolnostima,
a napose na goljetih, pridignuto gužvami na obližnje stabalje
povezati, dočim oštećene vrhove mladjih stabala poodrezati
u visini 4 — 5 m., a samo savito mladje drvlje podignuti
i dolnje grane ponješto okresati, dočim jače oštećeno stabalje
na panj staviti, dakako u koliko nije isto prestare.


Prigodom gornjeg opisa jedno je, što bi još spomenuti imao.


Na istom pojasu, nu za kojih 50—75 m. niže, imade
liepo uzgojenih 15 i više godina starih borovih kultura, koje
su takodjer u gore spomenuto vrieme poledicom obavite bile,
nu u istih, koliko mogoh ustanoviti, nije od crnog bora postradao
niti jedan primjerak, dočim je od bielog samo njekoliko.


s. s.
§. 60. točka 7. š. z.
Kr. državna šumarija u J. prijavila je prijavnicom svojoih
od 24. srpnja 1896. broj 152, da je J. U. iz M. G. poorao
šumsko državno zemljište u površini od 14950", pak je sta




ŠUMARSKI LIST 5/1898 str. 12     <-- 12 -->        PDF

— 178 —


vila zahtjev, da se isti radi prekršaja protiv sigurnosti šum.
zakona odsudi na primjerenu kazan, kao i na naknadu prouzročene
štete u iznosu od 44 for. 85 nč.


Na odredjenoj razpravi priznao je okrivljeni svoj čin, ali
je u obranu svoja navadjao, da je upitno zemljište u zakupu
imao več više godina, sve do konca god. 1895., pa je prema
tomu držao, da je zakapni ugovor još i za god. 1896. valjan,
tim više, jer mu kot. šumarija zakup ovaj nikada odkazala nije.


Kr. kot. oblast u Gr , neobazirajuć i ne uvažajue obranu
okrivljenika, već držee, lih njegovo priznanje pred očima kao
jedino odlučujući faktor, udovoljila je posve zahtjevu kr. šumarije
u J. presudom svojom od 6. prosinca 1896. broj 2600 s.,
odsudivši J. U. na kazan zatvora u trajanju od 5 dana te na
naknadu štete sa 44 for. 85 nč. i postupovnog troška 4 for.
48 nč., plativo u roku od 14 dana pod prietnjom političke
ovrhe.


J. U. latio se je pravnoga lieka, navadjajuć u njem u
obranu svoju, kao što je jur gore iztaknuto.
Uslied naknadno učinjenih izviđa izpostavilo se je, da su
obranbeni ovi navodi posve istiniti, što proizlazi i iz dopisa
kr. drž. šumarije u J., gdje izvješćuje, da je okrivljenik zaista
imao upitno zemljište u zakupu do konca rujna 1895 , nu po
§. 16. zakupnog ugovora imao je isti zakupni predmet zakupodavcu
predati nakon izminuća zakupnog vremena, bez svakoga
odkaza.


Obzirom na ove okolnosti izrekla je kr. žup. oblast u B.
pod 11. veljače 1897. broj 2519 ž. sliedeću svoju riešitbu:


Povodom utoka J. U. iz M. G. protiv tamošnje presude
od 6. prosinca 1896. broj 2600 š., kojom je isti poradi prekršaja
protiv sigurnosti šumskoga vlastničtva, a na štetu vis.
kr, drž. šumskog erara počinjeuog, presudjen na kazan zatvora
u trajanju od 5 dana i na naknadu šumske štete sa 44 for.
85 nč. te postupovnog troška 4 for 48 nč., ukupno 49 for.
33 novč., obnašla je kr. ova županijska oblast u uvaženju
utoka prvostepenu presudu u cielosti ukinuti, te okrivljenika




ŠUMARSKI LIST 5/1898 str. 13     <-- 13 -->        PDF

— 179 —


J^IJi|J)i´li!JPM!iPW|IPPWIWP


koli krivuje toli kazne te dužnosti naknade navodne štetepostupovnog troška posve odriešititi.


Okrivljenik bo u obranu svoju navadja, da je upitno
zemljište u zakupu imao. Usljed odredjenili izvidjenja vrhu
istinitosti ove okolnosti izpostavilo se je, da je tomu zaista
tako. Ovo priznaje i sama kr. šumarija u J., veleć, da je
okrivljenik upitno zemljište u zakupu imao do konca rujna
1895., a da mu je prinadležalo po §. 16. zakupnog ugovora
koncem rujna zakupni predmet bez svakog odkaza predati
natrag zakupniku.


Time dokazano je prije svega, da o šteti kao ^šumskoj
štetim govora biti ne može, jer upitno zemljište nije bilo šumskom
kulturom zagajeno, vee je usuprot dozvolom vlastnika poorano
bilo, — nije dakle ni prikladnog objekta bilo. Ako je dakle
zakupnik, premda mu je proteklo zakupno vrieme, upitno
zemljište ipak i opet poorao i posijao — premda ga je morao
koncem rujna 1895. zakupniku natrag predati, — to je u tome
slučaju pritužitelju valjalo zapodjenuti pred nadležnim kr. kot.
sudom propisani postupak u uporabnim predmetima, a glede
štete, koju je eventualno kadar dokazati, da ju je pretrpio
oranjem i sijanjem, premda je zakupno vrieme jur proteklo,
kao i time, što mu je u zakup dani objekt kasnije, nego što
je ugovoreno, predan, može zahtjev pred redovitim gradjanskim
sudcem staviti.


S obzirom na iztaknuto, a ponajpače na to, što upitno
zemljište sada de fakto nije ništa drugo nego puka oranica,
koja nikakovom šumskom kulturom zagajena nije, pak što se
ovo zemljište, uzevši strogo, ne može više smatrati šumskim
tlom, bud mu je kultura (u oranicu) promienjena — ne može
absolutno o kakovoj šumskoj šteti govora biti, niti se prema
tomu za prosudjenje ovoga predmeta mogu uporabiti odnosne
ustanove šumskoga zakona, već je ovaj slučaj čisto privatno
pravne naravi.


Buduć da prema tomu okrivljenik nije počinio nikakav
prekršaj, predvidjen u šumskom zakonu, pa buduć da se iraade




ŠUMARSKI LIST 5/1898 str. 14     <-- 14 -->        PDF

— 180 —


čin samo tako kvalificirati, kao što je napred učinjeno, stoga
se okrivljenik ne može presuditi radi šumskoga prekršaja, vee
je valjalo prvostepenu presudu u cielosti ukinuti, ter okrivljenika
bezuvjetno koli krivnje toli kazne odriešiti.


Protiv ove drugomolbene riesitbe uložila je kr. šumarija
u J. pravodobno utok na vis. kr. zem. vladu, navadjajuć
medju ostalim doslovce kako sliedi:


«Ieta drugomolbena oblast napominje u svojoj riešitbi, da
0 šteti kao «šumskoj šteti» govora biti ne može. Po §. 60.
spadaju pod šumski kvar te prama tomu, i pod nadležnost
političkih oblastih ne samo šumske kulture, nego i panjevi,
drač, mahovina, zemlja, turfa, kamenje, šumska trava, a po
točki 7. istoga §. 60. i ino upotrebljivanje zemljišta šumskog.


Na temelju ovdje napomenutog, može posve opravdano u
ovom slučaju govora biti o šumskoj šteti, tim više, pošto je
štetočinac svojim nedozvoljenim postupkom prema točki 7.
§. 60. šum. zak. i sam objekt uništio (?), pošto je svakako iza
žetve plodina do jesenskoga ili može biti proljetnoga oranja
odnosno zemljište moralo obrasti travom. U navedenoj prijavi
ne radi se o nikakovoj prijavi oštećenoga objekta niti o priznanju
prava vlastničtva, nego o samoj ošteti istoga po §. 60.
točka 7. šum. zak. Isto se zemljište smatra i po katastru i
po šumskom gospodarstvu kao sastavni dio šume, ne tvori
dakle samo za sebe nikakovu poljsko-gospodarstvenu jedinicu.
Kada bi u govoru stoječe zemljište bilo zamašnoga obsega, ili
kada sa šumom ne bi bilo u neposrednom savezu, mogla bi
se tvrdnja drugomolbene oblasti u pogledu šumskoga tla smatrati
temeljitom, nu kako stvar stoji, mora se upitni čin svakako
kao prekršaj protiv sigurnosti šumskoga vlastničtva kvalificirati
».


Predmet ovaj riešen bje konačno riešitbom vis. kr. zem.
vlade od 25. studena 1897. broj 49676, koju riešitbu ovime
u cielosti donosimo:


«Riešavajuć izvješće od 20. rujna 1897. broj 5439 u
šumsko-redarstvenom predmetu proti J. U. iz M. G., u kojem




ŠUMARSKI LIST 5/1898 str. 15     <-- 15 -->        PDF

— 181 —


je kr. kot. oblast u G. presudom od 24. studenog 1896. broj
2600 š. presudila J. U. radi prekršaja suprot sigurnosti
šumskoga vlastničtva, počinjenog na štetu kr. šumskog erara
na kazan zatvora od 6 dana i na platež odštete od 44 for.
85 nč. te postupovnog troška 4 for. 48 nč., ukupno 49 for.
33 nč.; a kr. županijska oblast u B. presudom od 11. veljače
1897. broj 2519 povodom priziva okrivljenog prvomolbenu
presudu ukinula i- okrivljenog riešila krivnje; kr. zem. vlada,
odjel za unutarnje poslove, obnalazi uslied priziva kr. šumarije
u J. drugomolbenu presudu od 11. veljače 1897. broj 2519
potvrditi i to iz sliedećih razloga:


Okrivljeni prijavljen je, da je obradio 14950° šumskoga
državnoga zemljišta. Okrivljeni to prizneje, nu navadja, da je
isto ovo zemljište držao godine 1894. i godine 1895. u zakupu,
pak je mislio, da će šumarija zemljište i nadalje u zakup dati,
stoga je i po izminuću zakupnoga ugovora zemlju obradi i zasijao.


Kr. šumarija u J. u svom prizivu dopušta, da je oki"iv-
Ijeni zemljište ovo držao u zakupu do 30. rujna 1895., nu
uzprkos uzsliedilog pravodobnog odkaza nije zemljište predao,
ved ga je na novo obradio.


Nedvojbeno je dakle, da je međjvi okrivljenikom i prijaviteljem
u pogledu upitnoga zemljišta postojala uporabna pogodba
s kojom je nazočni prepor u savezu. Ako okrivljeni na
izvansudbeni odkaz objekt nije htio predati, već ga je i nadalje
u uporabi zadržao, valjalo je prijavitelju sudbenim putem prekinuti
zakupni odnošaj.


Kao prekršaj proti sigurnosti šumskoga vlastničtva ne
može se prijavljeni slučaj već za to kvalificirati, jer nema za
taj prekršaj objektivnog učina, buduć je okrivljeni u govoru
stojeće zemlj šte samo nastavio dalje obradjivati na isti onaj
način, kako ga je jur kroz đvie godine privolom kr. šumarije
obradjivao, stoga se ne može ovdje aplicirati ni po kr. šumariji
u J. citirana točka 7. §. 60., koja ubraja u šumski kvar
i svako ino upotrebljivanje zemljišta šumskog, jer iz naravi
pojma 0 prekršaju sliedi, da se tu ima razumievati svako ino