DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1898 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 167 — troškovi po stupcu na dvostruko, ali za to se je trajanje stupaca potrostručilo Uslieđ toga se sada svi stupovi impregniraju, izuzam ouili od ariša i brdskoga bora, i to stoga razloga, jer stupovi od tih dviju vrsti drvlja traju i bez irapregniranja vanredno dugo i to : u nižim predjelima kantona Graubiindena 12 —16, na visoeinama 15 -25, a n brdskim kljauciraa 20—30 godina. Dugotrajnost u visokim položajima polazi odatle, što je na istima zrak suh a tlo kamenito, a osim toga i odatle, što su stupovi godimice po 8 mjeseci zamrznuti, a smrznuto drvo nije izvrgnuto truleži. Da se postignu tako izvrstni rezultati, mora se drvni materijal za tu svrhu pomnjivo birati. Od ariša najbolji su oni, i koji su izrasli na južno eksponiranim visočinama, sa liepom crljeuom srčikovinom, a sa posve tankom 1 — 2 cm. bjelikovinom. Brdski bor valja samo onda, ako potječe iz visine od najmanje 1500 met Izvanredne rezultate pokazuje kesten, doćim naime u nižim položajima ne traje dulje od ariša, u gorskim klancima traje oko 30 godina. DoiiiOTina dirljili kestena. Sve do prvo 15 godina nije nam bila poznata domovina divljega kestena (Aesculus Hippocastanum L) ; u 16. vieku došao je on k nama preko Carigrada, a donieli su ga Turci, koji su mu pripisivali liek proti konjskomu kašlju, — odatle valjda i naziv; Hippocastanum, Rosskastanie. Istom n sedamdesetim godinama uadje poznati atenski botaničar Heldreic h divlji kesten u brdima zapadnoga diela srednje Grčke, napose u Britaniji na Kelidonskom brdu, na Veluhu, zatim n velikoj hrastovoj i jelovoj šumi u ^luucuraku i na Oetu. U svima tima predjelima nadjen je divlji kesten u sjenatim, vlažnim uvalinama, u morskoj visini od 1000 — 1300 m.; ta su mjesta pako takova, da se ne može ni pomisliti, da bi kesten onamo umjetnim načinom presadjen bio. Ilsljed toga je Heldreich uztvrdio, da je gorje sjeverne Grčke domovina divljeg kestena. Novi dokaz, da je tomu tako, pružio je Dr. Philippson, koji je god. 1898. još sjevernije na Pindu našao divlji kesten na pet mjesta I on je našao to liepo drvo u sjenatim uvalinama pojedince medju hrastovima i platanama, i to u morskoj visini od 600 —1300 m. Oest. Porst- u. J. Z. Prodaja stabala. Kod kr. kotarske oblasti u Vrbovskom obaviti će se dne 1. travnja 1898. ul i sati prije podne dražbena prodaja bukovih i jelovih, javorovih i brestovih stabala uslied dozvole veleslavnog upravnog odbora županije mođruško-riječke od 15. veljače 189:^. broj 194 i to: |