DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1898 str. 35 <-- 35 --> PDF |
165 Proizvoditelj : Zemlja: Broj komada: INI. Vuk i sinovi Slavonija 600.000 Edmund i J. Gutraann Slavonija 600.000 Josias Eisler i sinovi Slavonija 500.000 Max Pollak i sin Slavonija 200—300.000 L. L. Hirsch et Comp. Slavonija 350.000 Alex. V. Weis Hrvatska 200.000 Philipp Deutsch-a sinovi Hrvatska i Slavonija 500.000 Union-Bank Slavonija 250-300.000 L. Blasich Slavonija 150.000 Ukupno 28.200.000-28,350.000 Sitnice. Polaganje službovnili jameeTiiia za činovnike imovnili ohćina u luvšoj vojnoj Krajini. Poznato je, da činovnici imovnih ob- e´ina moraju po zakonu od 8. srpnja 1881. §. 9. položiti cielogodišnju plaću kao službovnu jamčevinu ili u gotovom novcu ili u vriednostnih papirih, dočim činovnici državne šumarske uprave u bivšoj vojnoj Krajini, kojim su oni prvi u svakom pogledu, budi u plaćali, budi u mirovinah uzporedjeni, plaćaju samo dvie trećine plaće svoje u ime službovne jamčevine. Evo što u tom pogledu veli odpis kralj, ugarskoga ministarstva za poljodjelstvo, obrt i trgovinu od 2. lipnja 1885. broj 28352., kojim je provedena reorganizacija državnoga šumarstva u Hrvatskoj i Slavoniji, pod točkom 8. osobnoga stališa i pristojbenoga regulativa: «Die Manipulirenden und Reclinungsfuhrenden Oberforster, die zahlenden Rechnungsfiihrer und die Forster sind zum Erlage einer, zwei drittel ibres Gehaltes entsprechenden, in baarem Gelde zu leistenden Dienstcantion verpflichtet». Ako idemo iztraživati, koliko i u kojem iznosu činovnici drugih struka u ime službovnih jamčevina polagati moraju, naći ćemo, da su činovnici kr. zemaljske blagajne i kr. poreznih ureda takodjer samo dvie trećine svoje godišnje plaće položiti dužni. Ovi imadu za stalno više raznolikih zaračunavanja i veći novčani promet, nego li gospodarstveni uredi imovnih obćina, pak je vjerojatnije, da će se prije dogoditi kakova naknada ili nedostatak u većem zaračunavanju i prometu, nego li u manjem; a baš se u tu svrhu i polaže |
ŠUMARSKI LIST 4/1898 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 166 — službovna jamčevina, pa ipak država ue traži cielogodišiiju plaću kao jamčevinu, nego samo dvie trećine iste. Kod poštarskih činovnika, koji imadu još veći promet novca, postoji opet druga uredba u pogledu polaganja službovnih jamčevina i to: Činovnici XI. nađnevnoga razreda dužni su položiti 200 for. slnžbovne jamčevine. Činovnici X. nađnevnoga razreda 250 for. činovnici IX. nađnevnoga razreda 300 for. činovnici VIII. nađnevnoga razreda 400 for. Zašto dakle, da su baš jedino činovnici imovnih obćina u tom pogledu iznimka? Reći će mi tko: taj se novac i onako uštedi, pak će biti danas sutra svakomu činovniku ugodno, kada vidi pred sobom svoju vlastitu glavnicu, koju ne bi inače možda nikada prištedio. To je sve istina, ali je istina i to, da s jedne strane štediš, a s druge opet dugove praviš, jer ti uviek onaj uzteg u kući manjka, a to se osobito dogadja kod onih, koji nisu tako sretni, da imadu svoga vlastitoga imetka, da od toga namaknu potrebnu im službovuu jamčevinu. Još je jedna okolnost, koju ne možemo mimoići, a to je, da bi bilo sasnia opravdano, da se te službovne jamčevine mogu i zalogom hipoteka osjegurati. Zar nije danas hipotekarni zalog najbolja i najsjeguruija glavnica? Ovo nekoliko redaka napisasmo sa čvrstom nadom i podpunim uvjerenjem, da će se i na mjerodavnom mjestu ova naša pravedna težnja uvažiti. U Petrinji, 6. prosinca 1897. Aleksander Ugrenović, protustavnik — računovodja 2. banske imovne obćine. Sposobnost pojedinih vrsti drvlja za brzojavne stupove. Švicarski brzojavni nadzornik H. Brodbee k piše o tom sliedeće: U početku rabili su u Švicarskoj skoro izključivo omorikovi i borovi stapovi, a samo u Tessinu upotriebili su se ovdje — ondje i kestenovi (Castanea vesca). Od onih prvospomenutih tražilo se je, da budu u prosincu ili siečnju posječeni i da za stupac bude cielo stablo upotrebljeno. U nižim i srednjim položajima trajali su takovi stupovi 3—5 godina, a u visokijim — preko lOOO met. — 8 do 10 godina. Ta kratkotrajnost stupova ponukala je, da se impregniraju, a počelo se je s time već koncem pedesetih godina; kao najbolji način impregnacije pokazao se Boucheriev sa bakrenim vitriolom. Tom impregnacijom narasli su |
ŠUMARSKI LIST 4/1898 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 167 — troškovi po stupcu na dvostruko, ali za to se je trajanje stupaca potrostručilo Uslieđ toga se sada svi stupovi impregniraju, izuzam ouili od ariša i brdskoga bora, i to stoga razloga, jer stupovi od tih dviju vrsti drvlja traju i bez irapregniranja vanredno dugo i to : u nižim predjelima kantona Graubiindena 12 —16, na visoeinama 15 -25, a n brdskim kljauciraa 20—30 godina. Dugotrajnost u visokim položajima polazi odatle, što je na istima zrak suh a tlo kamenito, a osim toga i odatle, što su stupovi godimice po 8 mjeseci zamrznuti, a smrznuto drvo nije izvrgnuto truleži. Da se postignu tako izvrstni rezultati, mora se drvni materijal za tu svrhu pomnjivo birati. Od ariša najbolji su oni, i koji su izrasli na južno eksponiranim visočinama, sa liepom crljeuom srčikovinom, a sa posve tankom 1 — 2 cm. bjelikovinom. Brdski bor valja samo onda, ako potječe iz visine od najmanje 1500 met Izvanredne rezultate pokazuje kesten, doćim naime u nižim položajima ne traje dulje od ariša, u gorskim klancima traje oko 30 godina. DoiiiOTina dirljili kestena. Sve do prvo 15 godina nije nam bila poznata domovina divljega kestena (Aesculus Hippocastanum L) ; u 16. vieku došao je on k nama preko Carigrada, a donieli su ga Turci, koji su mu pripisivali liek proti konjskomu kašlju, — odatle valjda i naziv; Hippocastanum, Rosskastanie. Istom n sedamdesetim godinama uadje poznati atenski botaničar Heldreic h divlji kesten u brdima zapadnoga diela srednje Grčke, napose u Britaniji na Kelidonskom brdu, na Veluhu, zatim n velikoj hrastovoj i jelovoj šumi u ^luucuraku i na Oetu. U svima tima predjelima nadjen je divlji kesten u sjenatim, vlažnim uvalinama, u morskoj visini od 1000 — 1300 m.; ta su mjesta pako takova, da se ne može ni pomisliti, da bi kesten onamo umjetnim načinom presadjen bio. Ilsljed toga je Heldreich uztvrdio, da je gorje sjeverne Grčke domovina divljeg kestena. Novi dokaz, da je tomu tako, pružio je Dr. Philippson, koji je god. 1898. još sjevernije na Pindu našao divlji kesten na pet mjesta I on je našao to liepo drvo u sjenatim uvalinama pojedince medju hrastovima i platanama, i to u morskoj visini od 600 —1300 m. Oest. Porst- u. J. Z. Prodaja stabala. Kod kr. kotarske oblasti u Vrbovskom obaviti će se dne 1. travnja 1898. ul i sati prije podne dražbena prodaja bukovih i jelovih, javorovih i brestovih stabala uslied dozvole veleslavnog upravnog odbora županije mođruško-riječke od 15. veljače 189:^. broj 194 i to: |
ŠUMARSKI LIST 4/1898 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 168 — 1. Iz šume urb. zajednice Vrbovsko „Jelenski jarak». a) 75 bukovih i 5 jelovih stabala sa 5"25 m^ jelovog i 54´67 m´ bukovog drva. b) 75 bukovih i ´6 jelova stabla sa 54 75 m^ bukovog i 4 78 m´ jelovog drva uz izkličnu cienu od 3 for. 60 nč. za m^ jelovine i 3 for. za m^ bukovine. II. Iz šume urb. zajednice Vrbovsko-GIuhe drage. a) 22 stabla sa 50 81 m^ jelovog i 64 stabla sa 4474 m^ bukovog i 14 stabala javorovog sa 15"37 m^ tehnički sposobnog drva. b) 30 stabla sa 5601 m´ jelovog, 64 stabla sa 47´62 m^ bukovog, 4 stabla sa 8-36 m^ javorovog i 2 stabla sa 189 m" brestovog tehnički sposobnog drva. c) 33 stabla sa 51´74 m^ jelovog, 60 stabla sa 41*94 m^ bukovog i 7 stabla sa 6"53 m^ javorovog tehnički sposobnog drva. d) 21 stablo sa 3920 m^ jelovog, 71 stablo sa 55´17 m´ bukovog i osam stabala sa 1010 m^ javorovog tehnički sposobnog drva. e) 49 stabala sa 82"68 ra´ jelovog, 45 stabla sa 23´08 m^ i 6 stabala sa 6"98 m^ javorovog tehnički sposobnog drva. f) 48 stabala sa 76´56 m´ jelovog, 50 stabala sa 39´60 m^ bukovog, 1 stablo sa 0´94 m´ javorovog i 1 stablo sa 0"47 m^ brestovog tehnički sposobnog drva; sve uz izkličnu cienu od 3 for. 40 nč. za jelovo, 2 for. 80 nč. za bukovo i 3 for. 60 nč. za brestovo i javorovo drvo po kub. metru. Jelenski jarak ođaljen je 5, a Gluhe drage 12 kim. od željezničke stanice Vrbovsko. Dražbeui uvjeti: 1. Dražba obavlja se na pojedine skupine ustmeno, kumulativne ponude, nađmašujude rezultat sbroja svih pojedinih ponuda, imadu prednost. 2. Ponude glase na 1 kub. metar sirovine. 3. Obračun sliedi na temelju naknadne premjerbe izradjenog tehnički sposobnog drvlja. Pobliži uvjeti mogu se uviditi kod kr. kot-rske oblasti i kod obć. poglavarstva u Vrbovskom za vrieme uredovnih satova. Kr. kotarska oblast. u Vrbovskom, 6. ožujka 1898. Bosanac, kr. kotarski pieđstojnik. Liredjuje Josip Kozarac, kr. drž. nađšumar u Vinkoveih. Tisak C. Albrechta (Jos.Wittasek). |