DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1898 str. 35     <-- 35 -->        PDF

165


Proizvoditelj : Zemlja: Broj komada:
INI. Vuk i sinovi Slavonija 600.000
Edmund i J. Gutraann Slavonija 600.000
Josias Eisler i sinovi Slavonija 500.000
Max Pollak i sin Slavonija 200—300.000
L. L. Hirsch et Comp. Slavonija 350.000
Alex. V. Weis Hrvatska 200.000
Philipp Deutsch-a sinovi Hrvatska i Slavonija 500.000
Union-Bank Slavonija 250-300.000
L. Blasich Slavonija 150.000
Ukupno 28.200.000-28,350.000


Sitnice.


Polaganje službovnili jameeTiiia za činovnike imovnili ohćina
u luvšoj vojnoj Krajini. Poznato je, da činovnici imovnih ob-
e´ina moraju po zakonu od 8. srpnja 1881. §. 9. položiti cielogodišnju
plaću kao službovnu jamčevinu ili u gotovom novcu ili u vriednostnih
papirih, dočim činovnici državne šumarske uprave u bivšoj vojnoj Krajini,
kojim su oni prvi u svakom pogledu, budi u plaćali, budi u mirovinah
uzporedjeni, plaćaju samo dvie trećine plaće svoje u ime službovne
jamčevine.


Evo što u tom pogledu veli odpis kralj, ugarskoga ministarstva za
poljodjelstvo, obrt i trgovinu od 2. lipnja 1885. broj 28352., kojim je
provedena reorganizacija državnoga šumarstva u Hrvatskoj i Slavoniji,
pod točkom 8. osobnoga stališa i pristojbenoga regulativa:


«Die Manipulirenden und Reclinungsfuhrenden Oberforster, die
zahlenden Rechnungsfiihrer und die Forster sind zum Erlage einer, zwei
drittel ibres Gehaltes entsprechenden, in baarem Gelde zu leistenden
Dienstcantion verpflichtet».


Ako idemo iztraživati, koliko i u kojem iznosu činovnici drugih
struka u ime službovnih jamčevina polagati moraju, naći ćemo, da su
činovnici kr. zemaljske blagajne i kr. poreznih ureda takodjer samo dvie
trećine svoje godišnje plaće položiti dužni.


Ovi imadu za stalno više raznolikih zaračunavanja i veći novčani
promet, nego li gospodarstveni uredi imovnih obćina, pak je vjerojatnije,
da će se prije dogoditi kakova naknada ili nedostatak u većem zaračunavanju
i prometu, nego li u manjem; a baš se u tu svrhu i polaže




ŠUMARSKI LIST 4/1898 str. 36     <-- 36 -->        PDF

— 166 —


službovna jamčevina, pa ipak država ue traži cielogodišiiju plaću kao
jamčevinu, nego samo dvie trećine iste.


Kod poštarskih činovnika, koji imadu još veći promet novca, postoji
opet druga uredba u pogledu polaganja službovnih jamčevina i to:
Činovnici XI. nađnevnoga razreda dužni su položiti 200 for. slnžbovne
jamčevine.


Činovnici X. nađnevnoga razreda 250 for.


činovnici IX. nađnevnoga razreda 300 for.


činovnici VIII. nađnevnoga razreda 400 for.


Zašto dakle, da su baš jedino činovnici imovnih obćina u tom pogledu
iznimka?


Reći će mi tko: taj se novac i onako uštedi, pak će biti danas
sutra svakomu činovniku ugodno, kada vidi pred sobom svoju vlastitu
glavnicu, koju ne bi inače možda nikada prištedio.


To je sve istina, ali je istina i to, da s jedne strane štediš, a
s druge opet dugove praviš, jer ti uviek onaj uzteg u kući manjka, a
to se osobito dogadja kod onih, koji nisu tako sretni, da imadu svoga
vlastitoga imetka, da od toga namaknu potrebnu im službovuu jamčevinu.


Još je jedna okolnost, koju ne možemo mimoići, a to je, da bi
bilo sasnia opravdano, da se te službovne jamčevine mogu i zalogom
hipoteka osjegurati.


Zar nije danas hipotekarni zalog najbolja i najsjeguruija glavnica?


Ovo nekoliko redaka napisasmo sa čvrstom nadom i podpunim
uvjerenjem, da će se i na mjerodavnom mjestu ova naša pravedna težnja
uvažiti.


U Petrinji, 6. prosinca 1897.


Aleksander Ugrenović,
protustavnik — računovodja 2. banske imovne obćine.


Sposobnost pojedinih vrsti drvlja za brzojavne stupove.
Švicarski brzojavni nadzornik H. Brodbee k piše o tom sliedeće: U
početku rabili su u Švicarskoj skoro izključivo omorikovi i borovi stapovi,
a samo u Tessinu upotriebili su se ovdje — ondje i kestenovi
(Castanea vesca). Od onih prvospomenutih tražilo se je, da budu u prosincu
ili siečnju posječeni i da za stupac bude cielo stablo upotrebljeno.
U nižim i srednjim položajima trajali su takovi stupovi 3—5 godina,
a u visokijim — preko lOOO met. — 8 do 10 godina. Ta kratkotrajnost
stupova ponukala je, da se impregniraju, a počelo se je s time
već koncem pedesetih godina; kao najbolji način impregnacije pokazao
se Boucheriev sa bakrenim vitriolom. Tom impregnacijom narasli su




ŠUMARSKI LIST 4/1898 str. 37     <-- 37 -->        PDF

— 167 —


troškovi po stupcu na dvostruko, ali za to se je trajanje stupaca potrostručilo
Uslieđ toga se sada svi stupovi impregniraju, izuzam ouili
od ariša i brdskoga bora, i to stoga razloga, jer stupovi od tih dviju
vrsti drvlja traju i bez irapregniranja vanredno dugo i to : u nižim predjelima
kantona Graubiindena 12 —16, na visoeinama 15 -25, a n
brdskim kljauciraa 20—30 godina. Dugotrajnost u visokim položajima
polazi odatle, što je na istima zrak suh a tlo kamenito, a osim toga i
odatle, što su stupovi godimice po 8 mjeseci zamrznuti, a smrznuto
drvo nije izvrgnuto truleži. Da se postignu tako izvrstni rezultati, mora
se drvni materijal za tu svrhu pomnjivo birati. Od ariša najbolji su oni, i
koji su izrasli na južno eksponiranim visočinama, sa liepom crljeuom
srčikovinom, a sa posve tankom 1 — 2 cm. bjelikovinom. Brdski bor
valja samo onda, ako potječe iz visine od najmanje 1500 met Izvanredne
rezultate pokazuje kesten, doćim naime u nižim položajima ne
traje dulje od ariša, u gorskim klancima traje oko 30 godina.


DoiiiOTina dirljili kestena. Sve do prvo 15 godina nije nam
bila poznata domovina divljega kestena (Aesculus Hippocastanum L) ;
u 16. vieku došao je on k nama preko Carigrada, a donieli su ga Turci,
koji su mu pripisivali liek proti konjskomu kašlju, — odatle valjda
i naziv; Hippocastanum, Rosskastanie. Istom n sedamdesetim godinama
uadje poznati atenski botaničar Heldreic h divlji kesten u brdima
zapadnoga diela srednje Grčke, napose u Britaniji na Kelidonskom brdu,
na Veluhu, zatim n velikoj hrastovoj i jelovoj šumi u ^luucuraku i na
Oetu. U svima tima predjelima nadjen je divlji kesten u sjenatim, vlažnim
uvalinama, u morskoj visini od 1000 — 1300 m.; ta su mjesta pako
takova, da se ne može ni pomisliti, da bi kesten onamo umjetnim načinom
presadjen bio. Ilsljed toga je Heldreich uztvrdio, da je gorje sjeverne
Grčke domovina divljeg kestena. Novi dokaz, da je tomu tako,
pružio je Dr. Philippson, koji je god. 1898. još sjevernije na Pindu
našao divlji kesten na pet mjesta I on je našao to liepo drvo u sjenatim
uvalinama pojedince medju hrastovima i platanama, i to u
morskoj visini od 600 —1300 m. Oest. Porst- u. J. Z.


Prodaja stabala.


Kod kr. kotarske oblasti u Vrbovskom obaviti će se dne 1. travnja
1898. ul i sati prije podne dražbena prodaja bukovih i jelovih, javorovih
i brestovih stabala uslied dozvole veleslavnog upravnog odbora
županije mođruško-riječke od 15. veljače 189:^. broj 194 i to:




ŠUMARSKI LIST 4/1898 str. 38     <-- 38 -->        PDF

— 168 —


1. Iz šume urb. zajednice Vrbovsko „Jelenski jarak».
a) 75 bukovih i 5 jelovih stabala sa 5"25 m^ jelovog i 54´67 m´
bukovog drva.
b) 75 bukovih i ´6 jelova stabla sa 54 75 m^ bukovog i 4 78 m´
jelovog drva uz izkličnu cienu od 3 for. 60 nč. za m^ jelovine i 3 for.
za m^ bukovine.


II. Iz šume urb. zajednice Vrbovsko-GIuhe drage.
a) 22 stabla sa 50 81 m^ jelovog i 64 stabla sa 4474 m^ bukovog
i 14 stabala javorovog sa 15"37 m^ tehnički sposobnog drva.
b) 30 stabla sa 5601 m´ jelovog, 64 stabla sa 47´62 m^ bukovog,
4 stabla sa 8-36 m^ javorovog i 2 stabla sa 189 m" brestovog tehnički
sposobnog drva.


c) 33 stabla sa 51´74 m^ jelovog, 60 stabla sa 41*94 m^ bukovog
i 7 stabla sa 6"53 m^ javorovog tehnički sposobnog drva.
d) 21 stablo sa 3920 m^ jelovog, 71 stablo sa 55´17 m´ bukovog
i osam stabala sa 1010 m^ javorovog tehnički sposobnog drva.
e) 49 stabala sa 82"68 ra´ jelovog, 45 stabla sa 23´08 m^ i 6 stabala
sa 6"98 m^ javorovog tehnički sposobnog drva.


f) 48 stabala sa 76´56 m´ jelovog, 50 stabala sa 39´60 m^ bukovog,
1 stablo sa 0´94 m´ javorovog i 1 stablo sa 0"47 m^ brestovog tehnički
sposobnog drva; sve uz izkličnu cienu od 3 for. 40 nč. za jelovo, 2 for.
80 nč. za bukovo i 3 for. 60 nč. za brestovo i javorovo drvo po kub. metru.


Jelenski jarak ođaljen je 5, a Gluhe drage 12 kim. od željezničke
stanice Vrbovsko.


Dražbeui uvjeti: 1. Dražba obavlja se na pojedine skupine
ustmeno, kumulativne ponude, nađmašujude rezultat sbroja svih pojedinih
ponuda, imadu prednost.


2. Ponude glase na 1 kub. metar sirovine.
3. Obračun sliedi na temelju naknadne premjerbe izradjenog
tehnički sposobnog drvlja.
Pobliži uvjeti mogu se uviditi kod kr. kot-rske oblasti i kod obć.
poglavarstva u Vrbovskom za vrieme uredovnih satova.


Kr. kotarska oblast.


u Vrbovskom, 6. ožujka 1898.


Bosanac,


kr. kotarski pieđstojnik.


Liredjuje Josip Kozarac, kr. drž. nađšumar u Vinkoveih. Tisak C. Albrechta (Jos.Wittasek).