DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1898 str. 26     <-- 26 -->        PDF

— 156 —


Nuzgred budi rečeno, da kupina ima osobitu važnost za
njegovanje lova, da ukrašuje tlo, tako da bi se mogla gdje
gdje i u parkovima upotriebiti i napokon, da ondje, gdje je
tlo sa kupinom pokriveno, sačuva se bolje sušanj.


Pteris aquilana zaštićuje i ukrašuje takodjer tlo, pa bi se
mogao u rečenu svrhu za nuždu upotriebiti, ali nikada ne može
biti ono, što je kupina.


Kod borovog naravnog pomladjivanja biti će potrebno na
tlu, koje je svoju rahlost već izgubilo, da se ovo u prugama
donekle uzruje. U takom slučaju mora se i kod bukve tlo
donekle umjetno prirediti, pa nema razloga, da tu umjetnu
pomoć boru uskratimo. Na ledinama, gdje se ne sakuplja voda,
koja ne bi otjecati mogla i gdje ispod gornje naslage tla nema
nepropustne naslage kamenja, te koje se više ne upotrebljuju
kao pašnjaci, nastaje polagano sam od sebe podmladak i bez
priredjivanja tla, ako se samo nalazilo nekoliko starih borovih
stabala, ili ako se pobacalo borovog sjemena. Tlo postaje u
ovom slučaju sposobno, da na njem sjeme nikne, čim je ledina
zastarila i malo sa mahovinom obrasla.


Na ustuk neopravdanim nazorima, osobito u novije vrijeme,
mora se naročito naglasiti, da su mnoge preprijeke u rastenju
sastojine upravo potrebne za njezin valjan uzgoj. Ako su stabla
u mladosti previše na rijetko, ne može se njihov oblik (VoUholzigkeit)
i čistoća razviti onako, kako bi trebalo, a često niti
visina. Preprijekama, što ih stavljaju stabla 3. razreda stablima


1. i 2. razreda, dakle onima, koja treba da jednom glavnu sastojinu
sačinjavaju, ide se za tim, da se kod posljednjih postigne
dugačka i puna deblovina, što se teže postizava, ako se
ova stabla u slobodnijem prostoru razvijaju, jer onda obrastu
sa ograncima. Ovi ogranci nastaju ili iz grančica, nalazećih se
već na mladoj biljci, pošto se uslied nepodpunog sklopa ne
osuše, ili izrastu iz t. zv. latentnih (spavajućih) pupoljaka, koji
se na deblu nalaze. Kod mnogih vrsti drveća od velikog su
zamašaja ovi «spavajući» pupoljci po razvoj sastojine, pa bi
bilo vrlo vrijedno proučiti pobliže njihov upliv kod raznog dr