DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1898 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 146 — Što je za tehničku uporabu, mora se uzeti i u račun kao takovo; to valjda neće nitko osporaviti. No ako se tako uzrađi svuda i kod nas i kod naših susjeda — e, onda može izpasti i drugi odnos izmedju naših i njihovih ciena. P a v 1 e B a r i š i d. Oštećivanja voluhara u hrastovoj branjevini. Piše Jos. pl. Ane, kot. šumar. Upravo je nevjerojatno, koliku štetu nam je voluhar Arvicola glareolus navlastito u 3—7 god, starim, u nizini ležećim hrastovim branjevinam ove zime počinio. Ta mala životinjica u stanju je, sa težkom mukom i znatnimi troškovi uzgojenu hrastovu branjevinu, u razmjerno kratkom vremenu, znatno oštetiti. Opažanja, koja sam dne 7. prosinca 1897. u 5 god. staroj hrastovoj branjevini «Greda*, ležećoj u području V. šumarije im. obd. križevačke doživio, nukaju me, da ih na javu iznesem i da ostale šumare na toga štetočinca upozorim. Šteta, koju du opisati, počinjena je, kao što rekoh, u petgodišnjoj branjevini «Greda», koja je u ostalom u uzrastu vidljivo zaostala; izrasla je pako u smjesi od 0´7 hrastovine i 0*3 briestovine. Cim sam rečenog dana stupio u spomenutu branjevinu, u isti čas mi je i šteta u oči udarila: na svaka 2—3 koraka ležala su naime po jedan ili dva mlada hrastida nakrenjena, ili sasma na zemlji polegla. Primiv takove biljke u ruke, opazio sam, da je svaka u dubljini 3 do 4 cm. izpod zemlje sasma preglodana, tako da u nikakvu savezu sa korenom više stajala nije; prama gornjem kraju pako, od niveau-a zemlje 2 do 4 cm. visine, bijahu te biljke sve to manje naglodane. Nakon toga, izkopam jedan korjen, a tu se je i opet pokazalo, da su žilice samo djelomično napadnute i oglodane, dočim je preglodanje na samoj stabljiki usliedilo. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1898 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 147 — Na svakom mjestu ozlede t. j glodanja razabrao se je točno otisak dnjuh uzporednih zubića, s kojima je oštećenje, odnosno uništenje stabljika počinjeno ; posve je dakle izkljužena mogućnost, da bi tu štetu itko drugi, do li uvodno spomenuti miš počinio. Nakon toga poduzeo sam popriličnu procienu štefe; rezultat te prociene jeste pako sliedeči: na 1 aru našao sam 25—35 uništenih biljaka. Prebrojivši biljke našao sam, da na jednom kvadratnom metru imade 8—10 koje zdravih, koje uništenih biljaka, prema tom odpada na 1 ar 800—1000 stabalaca; pošto smo pako na 1 aru pronašli 25—35 uništenih, to sliedi, da je spomenuti štetočinac oko 3´5´´|o mladih stabala uništio. Uzmemo li slučaj, da je pogodno vrieme, blaga zima, da par godina ne bude podvodnje nadalje, da se broj neprijatelja i tamanitelja tog miša, a to su: lisica, lasica, tvorac, škanjac, sova i dr., bud ma s kojeg razloga umanji, tada će ta šteta, pokraj poznate plodnosti miševa, mnogo veća, nego 8´b\ biti. U takovim slučajevima biti će nam lisice, lasice i t. d. u pravom značenju rieči, spasitelji naših zabrana. Da je noćno doba, ono vrieme, za koje ova gamad iz svojih, cielu branjevinu podminirajućih prohodih, na kvar izlazi, o tom nema dvojbe, pošto po danu niesam više. nego 2 takova zlotvora opaziti mogao. Proti tomu oštećivanju dala bi se doduše raznovrstna sredstva upotriebiti, nu izdani trošak ne bi u nikakovom razmjeru sa efektom bio. Kod malih nasadah i u perivojih sa 2—3000 stabalca bilo bi brzo pomoženo, ali na površini od 100 i više jutara jedva da bi takova umjetna sredstva svoj cilj polučila. U takovom slučaju imade samo dva meni poznata sredstva proti oštećivanju tih miševa; nu ni za ta dva ne može se reći, da su posvuda izvediva. Prvo je sredstvo, da se u branjevini trava i šaš oprezno sa kosirima pokosi, posuši, te onda popali na hrpicama; pepeo pako valja razbacati, te branjevinu oprezno motikama prekopati. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1898 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 148 — Taj postupak iziskuje veliku opreznost, jer kod površnog izvadjanja toga posla mogli bi branjevini više škoditi, nego koristiti. Drugo sredstvo bilo bi pako, rano u proljeve po cieloj branjevini posijati sjeme od metvice (Herba menthac vulgaris), od koje trave miševi silno bježe, jer ju radi intenzivnog mirisa ne podnašaju. Izim spomenutih dvijuh sredstava, spomenuti ćemo još injekciju sa typhusovim baccilusom, koje se je sredstvo u Italiji sa povoljnim uspjehom rabilo. Na koncu valja mi kao interesantnu činjenicu uzpomenuti, da su u branjevini «Gredi» brestići ostali poštedjeni od miša. Da li se je to slučajno dogodilo, što je briest samo u 30",, primjesi, ili radi toga, što miševi hrastu daju prednost, to nam još nije poznato. Kao što jur rekoh, vidjeo sam tom prigodom dva miša i uhvatio sam ih, te ću ih ovdje opisati. Taj miš dugačak je 10 cm. sa 4 cm, dugim repom; ušesa mu intenzivno iz krzna van vire, na hrbtištu je mrko-crvenkaste, prama dimnju sve to svjetlije, a ozdola izpod nogu pako biele boje. Na svakom tabanu zadnjih nogu imade po šest žuljeva, rep mu je dvobojast, te prema kraju duljima dlakama, nego naprvo, obrasao. Zaključujem ovo priobćenje time, da ću branjevinu «Gredu» i nadalje opažati, a o opaženom opet svojevremeno izvjestiti. 0 biološkim podlogama za uzgoj sastojina. Od nadšumarnika i. s. Krafta. Nauka o uzgajanju šuma ima se naročito baviti time, kako da se dovedu u sklad medjusobni odnošaji pojedinih članova sastojine, pa zato moramo kod zasadjivanja i odgajanja sastojine nastojati raznovrstna medjusobna djelovanja pojedinih stabala prilagoditi svrsi, koju želimo postidi. |